Okej, štrajk je gotov i učitelji dobivaju veće plaće. Brine li još nekoga što će sutra pokazati PISA istraživanje?
Od novoga ciklusa PISA istraživanja, koje će se odnositi na hrvatske 15-godišnjake, ne treba očekivati čuda
Koliko su mladi ljudi pripremljeni za suočavanje s izazovima budućnosti? Jesu li sposobni analizirati, logički zaključivati i djelotvorno priopćavati svoje ideje? Jesu li neki načini poučavanja i organizacije rada škole djelotvorniji od drugih? Koliko kvaliteta školskih resursa utječe na postignute rezultate učenika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja bismo sutra tijekom prijepodneva trebali dobiti friške odgovore. Tada će, naime, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja biti predstavljeni rezultati najnovijeg ciklusa PISA istraživanja – najvećeg svjetskog istraživanja o znanjima i vještinama 15-godišnjaka.
Hrvatska u 5. ciklusu, ukupno sudjeluje 80 zemalja
PISA istraživanje, skraćeno od Programme for International Student Assessment, nije orijentirano na učeničku reprodukciju usvojenog znanja, već na sposobnost primjene usvojenih znanja i vještina neophodnih za osobni razvoj te aktivno sudjelovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu. Sve to ispituje se kroz tri domene – prirodoslovnu, matematičku i čitalačku pismenost, pri čemu je u svakom ciklusu istraživanja jedna od navedenih domena dominantna. Glavno ispitno područje u ciklusu PISA 2018. bila je čitalačka pismenost.
PISA se od 1997. provodi u trogodišnjem ritmu diljem svijeta, organizira ga OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), a Hrvatska sudjeluje od 2006. godine pa je ovo peti ciklus PISA istraživanja u našoj zemlji. Istraživanje je u Hrvatskoj provedeno od 5. ožujka do 27. travnja 2018., obuhvatilo je uzorak od 7380 učenika u 179 srednjih i četiri osnovne škole, a testirano ih je 6609. Rezultati hrvatskih 15-godišnjaka moći će se uspoređivati s rezultatima 15-godišnjaka iz 80 zemalja diljem svijeta koje sudjeluju.
Prvi put ispitana nova domena
Testiranje se provodilo na računalima, trajalo je tri i pol sata s pauzama, a u svakoj su školi pomoću softvera odabrana 42 učenika. U istraživanju su, osim odabranih učenika, sudjelovali i roditelji te ravnatelji škola u kojima se istraživanje provodilo – oni su ispunjavali kontekstualne upitnike. Od roditelja su se, primjerice, prikupljali podaci o obiteljskim čimbenicima koji utječu na postignuća djece.
Ukupno je u istraživanju diljem svijeta testirano više od 600.000 učenika koji predstavljaju oko 32 milijuna petnaestogodišnjih učenika u zemljama sudionicama. Zanimljivo, u PISA 2018. ispitivana je i nova domena – globalne kompetencije učenika. Ona bi trebala prikazati kakav je utjecaj obrazovnog sustava na učeničko uključivanje u interakcije s ljudima iz različitih kultura, koliko 15-godišnjaci razumiju različite svjetonazore.
Hrvatski 15-godišnjaci ispod prosjeka
Od prvog PISA istraživanja 2006. godine, hrvatski su 15-godišnjaci ostvarivali statistički ispodprosječne ili značajno ispodprosječne rezultate u odnosu na prosjek OECD zemalja i to u sve tri pismenosti koje se ispituju. Pritom su najveći pad ostvarili u prirodoslovnoj pismenosti, u matematičkoj su stagnirali, dok je u posljednjem istraživanju 2015. ostvaren određen napredak u čitalačkoj pismenosti u odnosu na istraživanje iz 2012. godine.
Očekuje nas korelacija PISA-e i Škole za život
S obzirom na trend stagnacije ili pada u ispitivanju pismenosti hrvatskih 15-godišnjaka tijekom proteklih ciklusa istraživanja, od novoga ciklusa ne treba očekivati čuda. Iz Ministarstva su, u pozivu na predstavljanje rezultata, naglasili kako je “istraživanje provedeno netom prije početka eksperimentalne faze kurikularne reforme pa može poslužiti i kao početno ispitivanje znanja i razumijevanja učenika u području čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti nakon osnovnoškolskoga obrazovanja”.
Upravo zato ne treba odmahnuti rukom na ocjene kako će sutrašnje predstavljanje u Ministarstvu ići u smjeru argumentiranja neophodnosti provedbe ministričine Škole za život. Istraživanje je u Hrvatskoj proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a uobičajeno je da ga predstavlja nacionalni voditelj ili voditeljica međunarodnog PISA programa u Hrvatskoj. U proteklim ciklusima to je bila Michelle Braš Roth, dok je nova voditeljica od ovoga ciklusa profesorica engleskog i talijanskog jezika Ana Markočić Dekanić.
Nakon istraživanja koje je provedeno u proljeće 2018., sljedeće će se vršiti u proljeće 2021., a rezultati će biti objavljeni 2022. godine. U tom će ciklusu glavna ispitna domena istraživanja biti matematička pismenost. Primjere zadataka na PISA testovima (iz 2015. godine) možete pokušati riješiti u nastavku; za čitalačku, prirodoslovnu i matematičku pismenost.