Sve je duži popis europskih regija koje se vraćaju u lockdown. Možemo li izbjeći taj scenarij?
Europske vlade, pa tako i hrvatska, uvjeravaju da proljetni tip karantene, kada je sav život zaustavljen, nije u planu
Kada je početkom ožujka talijanska vlada pokušala zaustaviti širenje zaraze koronavirusom, stanovnici sjeverne Italije bili su među prvima u Europi koji su iskusili život u uvjetima stroge karantene. Za 16 milijuna ljudi – otprilike četvrtinu talijanskog stanovništva – uvedene su u tom trenutku najstrože mjere na svijetu, ne računajući Kinu.
Tim je mjerama bila obuhvaćena i Lombardija, sa svojim vibrantnim središtem Milanom. Strogi lockdown uskoro je bio uveden u cijeloj Italiji, koja je u proljetnom valu pandemije bila najgore pogođena europska zemlja – a unutar Italije, jedna od najpogođenijih regija bila je upravo Lombardija.
Ograničeno kretanje noću
Bogata sjeverna talijanska pokrajina, koja je proljetos proživjela dramatične mjesece, upravo ponovno postrožava restrikcije. Regionalne vlasti, javljaju europski mediji, zatražile su od vlade u Rimu dozvolu za uvođenje policijskog sata što im je i odobreno.
Od četvrtka, 22. listopada, stanovnicima regije bit će ograničeno kretanje između 23 sata i 5 ujutro, osim u iznimnim slučajevima, dakle ako moraju, primjerice, na posao ili do liječnika. Uz to, vikendom je, pišu talijanski mediji, predviđeno zatvaranje trgovačkih centara, uz izuzetak trgovina s hranom i osnovnim potrepštinama.
Francuska i Slovenija
Lombardija se tako priključuje drugim europskim regijama koje su, suočene s ozbiljnim rastom broja novih slučajeva zaraze, uvele svojevrstan lockdown. Popis država, koje na svom području uvode lokalne karantene i(li) stroge restrikcije, koje često uključuju i ograničenje kretanja – što je, podsjetimo, i u Hrvatskoj, bila jedna od karakteristika proljetnog lockdowna – svakim je danom sve duži.
U Francuskoj je od prošlog vikenda na snazi policijski sat za Pariz i još osam gradova. U Sloveniji se od večeras primjenjuje zabrana kretanja između 21 sat i šest sati ujutro, uz nužne iznimke, a ograničeno je i kretanje između pojedinih regija (vlada je donijela i druge mjere, poput ograničenja okupljanja na šest osoba, zabrane javnih priredbi i slično).
‘Vatrogasna’ mjera
Wales od petka do 9. studenog uvodi dvotjedni lockdown, s uobičajenim mjerama koje smo viđali i ovog proljeća – svi, osim nužnih radnika, moraju biti kod kuće, zatvaraju se ugostiteljski objekti, turistička poduzeća, trgovine koje ne prodaju osnovne potrepštine. Mediji ga opisuju kao “vatrogasnu” karatnenu, kratko razdoblje vrlo strogih mjera, da se zdravstvenom sustavu omogući normalno funkcioniranje.
Zbog pritiska na zdravstveni sustav lokalna karantena u trajanju od 15 dana kreće od četvrtka i u španjolskoj pokrajini Navarri na sjeveru zemlje. Španjolska bilježi visoke dnevne brojke novih slučajeva – prema posljednjim podacima, prosjek im je 343 slučaja na sto tisuća stanovnika u zadnja dva tjedna – a u ovom dijelu zemlje još je i gore. El Pais piše da imaju 945 slučajeva na sto tisuća ljudi.
Prva karantena u Bavarskoj
Iz regije i u nju moći će se u tom periodu od dva tjedna samo u opravdanim slučajevima, zbog posla, studiranja ili hitnoće. Zatvaraju se kafići i restorani, a ograničava javni prijevoz. Regionalne vlasti smatraju da je ključno privremeno obustaviti sve aktivnosti koje nisu nužne.
Od današnjeg popodneva u privremenoj karanteni je i pitoreskni alpski okrug Berchtesgadener Land u Bavarskoj. Naredna dva tjedna stanovnici okruga, koji je posljednjih dana zabilježio značajan dnevni rast broja zaraženih, neće smjeti napustiti svoje domove bez opravdanog razloga, a objekti poput restorana, kafića, kazališta, kina i sličnih bit će zatvoreni.
U čemu je razlika?
Situacija u Europi naočigled se komplicira i u mnogočemu podsjeća na proljeće, ali ipak nije isto. Gospodarski život nije stao, a čini se da se izraz „lockdown“, koji asocira na ekonomsku neizvjesnost, svjesno izbjegava ili ga se barem podrobnije opisuje kao „djelomični“ ili „vatrogasni“.
Kada se rigoroznije mjere, poput policijskog sata i uvode, uglavnom su lokalizirane, škole se nastoje držati otvorenima, dok je javni prijevoz u funkciji. Europske vlade uvjeravaju da ponavljanje proljetnog scenarija, kada je sav život zaustavljen, nije u planu.
Izbjegavanje ‘lockdowna’
U Hrvatskoj je, dakako, vrlo slično. Dužnosnici Vlade i Nacionalnog stožera uvjeravaju da nova nacionalna karantena nije potrebna i nije u planu. Šef Nacionalnog stožera Davor Božinović prije tjedan dana je na Hrvatskom radiju izjavio da lockdown „ne pada nikome na pamet“.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak sinoć je ocijenio da novi lockdown nije potreban, nego da bi se ljudi trebali pridržavati propisanih mjera, ali nije isključio mogućnost njihovog pooštravanja.
Premijer Andrej Plenković također uvjerava da će se napraviti sve kako bi se izbjegle mjere poput onih koje su na snazi bile tijekom proljeća. „Želimo naći balans između zaštite zdravlja i gospodarskih aktivnosti i koliko-toliko normalnog života naših sugrađana“, ustvrdio je u ponedjeljak. Balans, međutim, nije uvijek jednostavno naći.
Kako se situacija mijenja
Prije dva tjedna irski zdravstveni dužnosnici, koji savjetuju tamošnju vladu, preporučili su uvođenje nove nacionalne karantene u trajanju od četiri tjedna. Vlada nije slijedila taj savjet – iako je neke mjere pooštrila – a irski premijer je tada govorio o potrebi da se zaštite životi ljudi, ali i njihova (ekonomska) egzistencija.
Irska, međutim, upravo uvodi neke od najstrožih mjera u Europi. Na šest tjedana zatvaraju se trgovine, osim onih s hranom i nužnim stvarima, zatvaraju se muzeji i galerije, restorani i pubovi mogu imati samo dostavu, građanima je ograničeno kretanje na najviše pet kilometara od kuće, nema ni privatnih okupljanja, uz izuzetak vjenčanja i pogreba, pod strožim uvjetima. Škole su ipak ostale otvorene.