Sve je izglednije da Brazil nije u stanju održati Olimpijske igre; situacija nikad dramatičnija
Ostalo je 50 dana do početka, policija štrajka, ništa nije gotovo
Samo 50 dana prije početka Olimpijskih igara u Rio de Janeiru situacija u Brazilu bitno se razlikuje od one koja je vladala prije dvije godine uoči početka Svjetskog nogometnog prvenstva. Sada su, naime, prilike u u toj najmnogoljudnijoj državi u Južnoj Americi s oko 200 milijuna stanovnika, slažu se politički analitičari i ekonomski komentatori, puno dramatičnije. Nakon što je Francisco Dornelles, privremeni guverner države Rio de Janeiro, izjavio da je ta država bankrotirala, proglasio je stanje “javne nepogode”, kao da je Rio pogodio potres ili poplava.
Rio de Janeiro, kao uostalom i cijela država, grca u dugovima: centralnoj Vladi dužan je 21 milijardu dolara, a bankama 10 milijardi dolara. Financijska kriza je tako duboka da prijeti kolaps zdravstvenog sustava, štrajka se na sve strane, sigurnost je po procjenama stručnjaka najozbiljnije ugrožena. Stoga je Rio de Janeiro ponovno zatražio pomoć Vlade, no, problem je što i Brazil prolazi kroz najtežu i najdugotrajniju recesiju od 1930.: samo prošle bruto društveni proizvod (BDP) pao je za gotovo 4 posto, a broj ljudi koji žive u neizdrživoj bijedi prešao je već 35 milijuna.
Welcome to Hell. Brazilian cops and firefighters protest in the airport for incoming tourists. #Brazil #Olympics pic.twitter.com/uD87JrmNOd
— Occupy Toronto (@OccupyToronto) June 27, 2016
Golemo gradilište u kojem se sve raspada
Osim toga zemlja je politički obezglavljena: predsjednica države Dilma Rousseff je suspendirana na šest mjeseci dok se ne ispitaju optužbe da je na nezakonit način trošila državni novac, da je manipulirala računima Vlade tijekom predsjedničke izborne kampanje 2014. godine, kako bi prikrila ozbiljnost ekonomske situacije. Zbog toga je Brazil, tvrdi desna oporba, zapao u financijsku krizu kojoj se ne vidi kraja.
Zapadni mediji, posebice američki, situaciju u Riju nekoliko tjedana prije početka Olimpijade, opisuju kao dramatičnu i kaotičnu. Primjerice, International New York Times opisuje kako je Rio još uvijek golemo gradilište, kako se na svakom koraku nešto radi i kopa. Nisu dovršena čak ni olimpijska sela Barra i Deodor Olimpic Park gdje će boraviti sportaši, a ono što je dovršeno, poput biciklističke staze, nedavno se, zbog loše kvalitete radova, urušilo i pri tomu ubilo dvoje ljudi.
Kao da to nije dovoljno, prošli se tjedan na plaži Copacabana nasukalo ljudsko tijelo, odnosno samo jedan dio – noga s nekom crnom plastikom na sebi. I to samo nekoliko metara dalje od mjesta na kojem se gradi olimpijska arena za odbojku. Istodobno, policija u Rio de Janeiru prošli je tjedan krenula u štrajk zbog premalih plaća i nedovoljnih sredstava za rad, između ostalog i toalet papira, prijeteći da će, ukoliko se nešto ne poduzme, nastaviti sa štrajkom i tako uništiti Igre za čije je održavanje potreban baš svaki čovjek u policiji.
Zalutali meci, bombe i bande
Upozorava se također da je Rio i dalje grad prepun kriminala: samo ove godine ubijena su 43 policajca i 238 civila. Iako će na ulicama Rio de Janeira biti raspoređeno 85.000 vojnika i policajaca, dvostruko više nego na Olimpijadi u Londonu, pitanje sigurnosti natjecatelja i sportaša i dalje je otvoreno. Samo ove godine 76 ljudi je pogođeno, a 21 ubijeno zalutalim mecima. Nedavno je dvadestak bandita naoružanih automatskim oružjem i bombama napalo najveću javnu bolnicu u gradu kako bi oslobodili svog šefa, i pri tomu su ubili jednog, a ranili dvoje građana. Također se upozorava na opasnost od zike, infekcije koju prenose zaraženi komarci, a za koju se vjeruje da kod trudnih žena uzrokuje deformacije ploda. Zbog toga je čak 150 svjetskih liječnika i znanstvenika zatražilo odgodu Igara, a nekoliko sportaša je već najavilo da nemaju namjeru sudjelovati i tako riskirati svoje zdravlje.
Međutim, domaćini odgovaraju da nema nikakve opasnosti od epidemije zike: od te bolesti zaraženo je deset puta manje žena nego li ih je silovano ili je u obračunima raznih bandi ubijeno muškaraca. Zbog toga u Brazilu nitko ne sumnje da će Igre proteći u najboljem redu, kao uostalom i Svjetsko prvenstvo u nogometu. Jedino se traži razumijevanje za opuštenost i nonšaltnost koje su urođene Brazlcima, ali koje ni na koji način neće, tvrde domaćini, ugroziti kvalitetu Olimpijade. U Riju su pak svi, čak i oporbene stranke, suglasni s izjavom novog ministra sporta Leonarda Piccianija koji je izjavio da će to biti fantastične Igre.
Korupcija u vladi
Neposredni troškovi Olimpijade iznose oko 12 milijardi dolara, što je za tu zemlju pogođenu teškom ekonomskom krizom, golemi trošak. Pa je i to, uz optužbe za korupciju i prevaru, jedan od razloga zašto se u parlamentu izglasala supspenzija predsjednice Dilme Rousseff. Istodobno, Brazil već duže vrijeme potresaju teški korupcijski skandali: bivši karizmatični predsjednik države Luiz Inácio Lula da Silva osumnjičen je za korupciju i pranje novca kojima su financirane njegove predizborne kampanje i troškovi, ali i kampanje Dilme Rousseff te njihove vladajuće Radničke stranke.
Sudske vlasti naredile su njegovo uhićenje, a on se brani od optužbi tvrdeći da su sve to fabricirali brazilski tajkuni i desnica koji mu ne mogu oprostiti što je osmislio i proveo nacionalni program borbe protiv siromaštva. Do sada je na stotinjak antikorupcijskih sudskih procesa osuđeno više od 80 političara i biznismena. Među njima su i direktori najveće brazilske tvrtke, naftne kompanije Petobras te direktori velikih građevinski tvrtki. Pod istragom je također oko četrdesetak članova parlamenta pa čak predsjednik Senata brazilskog Kongresa.
Prosvjedovalo tri milijuna ljudi
Inače, nekoliko visokih državnih dužnosnika, članova parlamenta i šefova Petrobrasa, najveće brazilske naftne kompanije, optužili su bivšeg predsjednika Lulu i aktualnu predsjednicu države da su bili duboko upleteni u nekoliko velikih korupcijskih afera. Zbog toga su postigli sudsku nagodbu te dobili relativno blage kazne zatvora, a desna oporba je i na temelju njihova svjedočenja pokrenula postupak opoziva Dilme Rousseff. U uličnim demonstracijama protiv predsjednice države sudjelovalo je oko 3 milijuna ljudi.
Protesters blocked roads and set fires, as Brazil gets ready for President Dilma Rousseff's impeachment vote today.https://t.co/ZnfW3xqGe0
— AJ+ (@ajplus) May 11, 2016
Ljevičarka i revolucionarka Dilma Rousseff kći je bugarskog imigranta, diplomirana je ekonomistica, a krajem šezdesetih priključila se jednoj oružanoj gerilskoj skupini koja se zalagala za nasilnu promjenu vlasti u Brazilu. Tijekom vojne diktature od 1964. do 1985. Dilma Rousseff bila je uhićivana i mučena u zatvorima. Nakon što je 2002. Luiz Inácio Lula da Silva, osnivač Radničke partije, kao prvi radikalni ljevičar, izabran za predsjednika Brazila, imenovao je Dilmu Rousseff najprije za ministricu ekonomije i energetike, a kasnije i za šeficu svog kabineta. Na predsjedničkim izborima 2010. pomogao joj je svojom karizmom da postane prva žena predsjednica.
Prijetnje vojnim intervencijama
Dilma Rousseff nastavila je provoditi njegove programe pomoći najsiromašnijim slojevima stanovništva koji su imali za cilje smanjiti neizdržive socijalne razlike i siromaštvo. Desničari ju međutim danas optužuju da je zbog njenog neracionalnog trošenja novca zemlja zapala u ekonomsku krizu. Od 2001. do 2008., od kada je Lulu postao predsjednik, država se godišnje zaduživala za oko milijardu brazilskih reala, da bi ta nedogovorna kreditna politika na kraju eksplodirala 2015. kada se Brazil zadužio za 58 milijardi dolara. Takva rastrošnost, tvrdi oporba, dovela je do inflacije koja se 2014., po podacima središnje brazilske banke, popela na 10 posto godišnje.
Zbog toga desnica traži da se smanje porezi, posebno na bogatije i više srednje slojeve, da se prekine sa sadašnjom socijalnom politikom, da se ukinu javne škole koje fabriciraju ekstremne ljevičare, pa čak i prijete vojnom intervencijom ako se udovolji njihovim zahtjevima. Osim što Dilmu Rousseff optužuju da je njena borba za socijalnu pravdu nerealna i romantičarska, zamjeraju joj i nastojanja da se oslobodi političke i ekonomske ovisnosti od SAD-a.
Bijes bogatih
Mediji skloni ljevici u Brazilu tvrde pak da je suspenzija predsjednice u izravnoj vezi s pokušajima SAD-a da povrati nekadašnji utjecaj u Južnoj Americi. Dok se prije uplitala u unutarnje odnose država Južne Amerike preko financiranja vojnih hunti i nasilja koje su organizirale pa i podržavale američke multinacionalne kompanije i tajne službe s CIA-om na čelu, sada se na scenu pokušavaju vratiti, ponajprije u Brazilu i Venezueli, propagandim i ekonomskim pritiscima. Američkom kapitalu također ne odgovara sve veće ekonomsko povezivanje Brazila s Kinom, Indijom, Rusijom. Brazilske desne oporbene političke stranke pokušavaju iskoristiti američku zaintersiranost za bogate izvore nafte, kako bi srušile ljevičarsku vlast.
Unatoč korupcijskih skandala koji su pratili njen prvi mandat, radnička klasa, siromašni građani iz gradskih predgrađa i provincije, osigurali su Dilmi Rousseff 2014. drugu, doduše tijesnu, pobjedu na predsjedničkim izborima. To je ogorčilo veći dio srednje klase i bogatije slojeve stanovništva koji se nikako ne mogu pomiriti s tim da financiraju brojne socijalne programe. Pogotovu stoga što, po njihovu mišljenju, to nije dovelo do smanjivanja socijalnih razlika, a kriminal i opća nesigurnost i dalje su glavne boljke brazilskog društva. Istodobno uplitanje države pod vostvom Dilme Rousseff i njene Radničke stranke u gospodarstvo, dovelo je zemlju na rub ekonomske katastrofe.
Preraspodjela nacionalnog bogatstva
Zapadni, a posebice američki mediji, podržavaju oporbene demostracije i zahtjeve za smjenom Dilme Rousseff tvrdeći da u zemlji nije izvršen državni udar već da je suspenzijom predsjednice napokon počela borba protiv korupcije. O njezinoj sudbini senat bi finalno mogao glasati još za trajanja Igara, tako se barem spominje u brazilskim medijima koji kažu da bi se to moglo dogoditi dan prije svečanog zatvaranja Olimpijade.
U međuvremenu američki novinar Glenn Greenwald, poznat po tome što je pomogao Edwardu Snowdenu da objavi podatke o zloporabama američkih tajnih službi, optužio je svjetske medije da pojednostavljenim prikazivanjem situacije u Brazilu, za račun nedemokratskih i oligarhijskih snaga, pokušavaju zbaciti s vlasti ljevičarsku Radničku stranku. Njemački tjednik Der Spiegel ocijenio je pak da je u Brazilu izvršen “hladan državni udar” koji bi mogao poništiti sav demokratski i ekonomski napredak koji je u toj zemlji učinjen nakon što je s vlasti zbačena vojna diktatura.
Dio javnosti u Brazilu uvjeren je također da se oligarhija i tajkuni pokušavaju što prije dokopati vlasti kako bi ostvarili preraspodjelu nacionalnog bogatstva u svoju korist, privatizirali javne tvrtke i naftnu industriju, posebice nedavno otkrivene goleme količine nafte u brazilskom podmorju. Istodobno, osvajanjem vlasti, spriječili bi da se istrage ne prošire i protiv njih.