Sve je izglednije da će Giuseppe Conte iz Pet zvijezda biti novi talijanski premijer; donosimo nekoliko crtica
Danas bi ga trebali predložiti vođa desničarske Sjeverne lige te lider populističkog pokreta Pet zvijezda
Kako javljaju talijanski mediji, 54-godišnji Giuseppe Conte, odvjetnik i član stranke Pet zvijezda, najizgledniji je novi predsjednik talijanske vlade. Njega bi danas predsjedniku države Sergiju Mattarelli kao mandatara trebali predložiti Matteo Salvini, vođa desničarske Sjeverne lige te lider populističkog pokreta Pet zvijezda Luigi Di Maio.
Istodobno je najavljeno da će Matteo Salvini biti imenovan novim ministrom unutarnjih poslova, a Luigi Di Maio ministrom rada. Lider Sjeverne lige Salvini izjavio je kako očekuje da će se ta odluka prihvatiti u parlamentu te da nitko neće opstruirati izbor većine Talijana.
Parlamentarna kriza je trajala dva mjeseca
Nakon dugih i teških pregovora, pobjednice parlamentarnih izbora – stranke Pet zvijezda i Sjeverna liga – potpisale su zajednički program pod nazivom “Talijani prvi” što se, dakako, refereira na pobjednički slogan američkog predsjednika Donalda Trumpa, “America First”. Time će biti okončana parlamentarna kriza koja je trajala više od dva mjeseca, ali je istodobno otvoreno pitanje što će se sada događati, ne samo u Italiji nego i u Europskoj uniji.
Giuseppe Conte profesor je prava na Sveučilištu u Firenci i odvjetnik predsjednika Pet zvijezda Di Maija. Diplomirao je pravo na Sveučilištu Sapienza. Conte je poznat kao zagovornik ukidanja, kako je govorio, više od 400 beskorisnih zakona. Obećao je da će tako smanjiti birokraciju i porezni teret koji je padao na leđa talijanskog gospodarstva. Conte se zalagao za jačanje talijanskog protukorupcijskog zakona te je najavio veliku reformu obrazovnog sustava.
Niz strogih mjera protiv ilegalnih imigranata
Ekstremno desničarska stranka Sjeverna liga i populistički pokret Pet zvijezda održali su obećanje te su u sporazumu predvidjeli cijeli niz vrlo strogih mjera protiv ilegalnih imigranata. U dokumentu se također najavljuje odustajanje od mjera štednje, ali se i dalje inzistira na smanjenju javnog duga zemlje, no ne jačanjem fiskalne discipline i štednjom, kako to zahtjeva EU, već novcem koji će se zaraditi, kako kažu, nakon što dođe do ekonomskog procvata.
Kako do naglog ekonomskog rasta, dakako, neće doći, predviđa se da će sve to još više povećati javni dug Italije koji već sada iznosi 2,3 bilijuna eura ili 130 posto njezinog BDP-a. U programu je zapisano kako će Rim odmah započeti pregovore s Bruxellesom o ugovorima Italije i EU, otvoriti raspravu o glavnim regulatornim okvirima EU, kao i pregled sustava gospodarskog upravljanja EU. Program također predviđa uvođenje dvije fiksne porezne stope od 15 i 20 posto te država jamči minimalni prihod od 780 eura mjesečno s tim da će ona nadoknaditi razliku ako su primanja građana manje od te sume. Istodobno najavljena je i radikalna reforma mirovinskog sustava.
Nije jasno definiran odnos Italije prema dugovima
Reakcije na potpisivanje koalicijskog sporazuma bile su trenutne: odmah je smanjan promet na burzi u Milanu, a vrijednost eura pala je u odnosu na dolar. Premda su obje stranke odustale od predizbornih najava kako bi Italija, ako pobjede na izborima, mogla napustiti zonu eura, zabrinutost u Bruxellesu ipak sve više raste. Pravi politički potres izazvala je u srijedu vijest da da će nova talijanska vlada zatražiti poništavanje dugova te zemlje pri Europskoj središnjoj banci. A nije riječ o malom novcu: Italija se, naime, već do sada zadužila pri toj baci za 250 milijardi eura.
Ta ideja u međuvremenu je ispala iz sporazuma, ali strah u Bruxellesu je ostao jer još uvijek nije jasno definiran odnos Italije prema tim dugovima. Dovoljno je prisjetiti se kako je prije nekoliko godina grčka vlada koju je predvodila ljevičarska stranka Syriza sadašnjeg premijera Tsipriasa, propovijedala slične ciljeve te prijetila napuštanjem euro zone, što je dovelo do masovnog bijega kapitala iz grčkih banaka.