Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sve je izglednije da će jedan od najbizarnijih sporova ikad, onaj oko imena Makedonije, uskoro biti riješen; evo konteksta

Makedonski premijer predložio je četiri nova imena za Makedoniju

ZADNJA IZMJENA: velj 28, 2018

Makedonski premijer Zoran Zaev napravio je u utorak povijesni iskorak koji može iz temelja promijeniti političke prilike na jugoistoku Europe. Na summitu o zapadnom Balkanu u Londonu predložio je četiri imena koje bi ubuduće mogla imati ta republika bivše Jugoslavije: Republika Sjeverna Makedonija, Republika Makedonija, Republika Makedonija Vardar, i Makedonija-Skopje.

Grčka vlada odmah je pozdravila spremnost vlade u Skoplju da promijeni ime svoje zemlje, ističući to kao pozitivan korak koji će u Ateni napokon otkloniti straha od teritorijalnih pretenzija svog sjevernog susjeda. “Nadamo se time počinje novo poglavlje u odnosima između naših dviju zemalja i naroda”, zaključuje se o priopćenju grčke vlade.

Jedan od najbizarnijih političkih sporova na svijetu

“Ovo je važan napredak”, izjavio je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias nedugo nakon što je Zaev najavio kako će vlada u Skoplju također preimenovati ime zračne luke i autoceste koji su nosili naziv Aleksandar Veliki. Da bi se doista uskoro mogao riješiti jedan od najbizarnijih sporova u svijetu, u korijenu kojega je nesporazum oko imena Makedonija koji nosi i jedna pokrajina u Grčkoj, pokazuje i to da su radnici već počeli skidati natpise na autocesti koja vodi od Skoplja do grčke granice.

Umjesto naziva Autoceste Aleksandra Velikog od sada će se zvati Autoput prijateljstva. Istodobno je najavljeno da će se zrakoplovna luka u Skoplju preimenovati u Međunarodni aerodrom Skoplje. Osim što će se promijeniti naziv države, već ranije je dogovoreno da se makedonski jezik nazove “slavomakedonski”, naziv državljanstva i nacionalnosti bit će “novomakedonsko”, a novi naziv Crkve je “Nova makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija”.

Sve te odluke vlade u Skoplju od životne su važnosti za Makedoniju i njene žitelje. Ako Atena prihvati jedno od predloženih imena, odnosno ako pristane da se imenu Makedonija pridoda zemljopisna odrednica koja bi ju jasno razlikovala od grčke regije, već u lipnju vlada u Skoplju mogla bi započeti pregovore o pristupu EU. I još važnije, u srpnju na summitu NATO pakta Makedonija bi automatski bila primljena u tu najveću vojnopolitičku grupaciju na svijetu.

Grčka stavljala veto na ulazak Makedonije u NATO i EU

Od kad je 1991. stekla nezavisnost, Atena je priječila ulazak Makedonije u EU i NATO pakt čime je blokirala integraciju te zemlje u međunarodnu zajednicu. Za Grčku je bilo neprihvatljivo ime Makedonija jer je njena regija to ime dobila po drevnom kraljevstvu Aleksandra Velikog. Zbog toga je Atena uvela ekonomsku blokadu koja je trajala dvije godine, pa je Makedonija završila u recesiji. Atena je jedino pristala da se u međunarodnim institucijama i organizacijama privremeno koristi naziv „Bivša jugoslovenska republika Makedonija“.

Kad se nisu uspjele usuglasiti oko imena, Atena je iskoristila svoje pravo veta i 2008. onemogućila ulazak Makedonije u Sjevernoatlantski savez, a samim time i u EU. Stoga su se odnosi između dviju država ponovno zaoštrili. Do novih sukoba došlo je 2011. kad je nacionalistička vlast podignula monumentalni spomenik Aleksandru Velikom u Skoplju, a po njemu je nazvala zračnu luku i glavni autoput u zemlji.

Atena je odmah nakon toga prekinula sve letove za Skoplje. Na demonstracijama 21. siječnja ove godine u Solunu, glavnom gradu grčke regije Makedonija, skupilo se više od 300.000 ljudi koji su protestirali zbog dogovora premijera Alexisa Tsiprasa i makedonskog premijera Zoran Zaeva u švicarskom Davosu. Njih dvojica najavili su, naime, da će dvije zemlje postići sporazum koji bi omogućio Skoplju prijem u NATO pakt već u srpnju ove godine.

Makedonija, izgleda, postaje brana za ulazak Rusa

Nakon što je prošle godine na izborima Nikola Gruevski, lider vladajuće nacionalističke Unutarnje makedonske revolucionarne organizacije – Demokratske partije za makedonsko nacionalno jedinstvo (VMRO—DPMNE) izgubio vlast, a zamijenio ga je Zoran Zaev, vođa Socijaldemokratske unije Makedonije, (SDSM), u Washingtonu i Bruxellesu u toj su promjeni vidjeli priliku za dogovor s ljevičarskom vladom Alexisa Ciprasa.

Premijer Zaev pohvalio se kako Cipras i on imaju puno zajedničkog te da zbog toga Bog možda želi da upravo njih dvojica pronađu rješenje za ime. Već tada je bilo jasno da se premijer Zaev spreman odreći politike svog prethodnika, dugogodišnjeg premijera Nikole Gruevskog te da odbacuje njegovu tezu kako su građani Skoplja jedini pravi nasljednici grčkog vojskovođe Aleksandra Velikog zbog čega je Makedonija bila 17 godina u političkoj blokadi.

Za vrijeme posjeta glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza Jensa Stoltenberga Skoplju on je upozorio Makedonce na opasnost od ruskog uplitanja u tu regiju pa je hrabrio Zaeva da pronađe kompromis s Grcima. Premijeri Zaev i Tsipras suočit će se, međutim, sa žestokim otporima nacionalističkih snaga i opozicije u svojim državama koje se protive bilo kakvom kompromisu. Možda će Zaevu biti nešto lakše jer više od 70 posto Makedonaca podupire članstvo u EU.

Najveći problem u Grčkoj je crkva koja odbija dogovor

U Grčkoj je pak najveći problem Pravoslavna crkva koja odbija bilo kakav dogovor sa Skopljem, a u tomu ju podupiru desničarske i nacionalističke stranke. Uz to što će taj sporazum otkloniti strah Washingtona i Bruxellesa od mogućeg ruskog ubacivanja u taj dio Europe, on će definitivno obeshrabriti nacionalističke krugove u Bugarskoj, Albaniji, Kosovu i Srbiju koje ne kriju političke i teritorijalne pretenzije prema Makedoniji.

Za Bruxelles je Makedonija vrlo važan saveznik u nastojanjima da se kontroliraju migracijski tokovi te uspostavi sigurnosna zona pred granacima EU. Osim toga Makedonija će, nakon što je godinama bila izvor teških političkih sporova, kao članica NATO pakta, postati i jedan od ključnih čimbenika stabilnosti na jugoistoku Europe.

Mladen Pleše
Novinar
516 članaka Više o autoru
Više s weba