Sve je izvjesnije, Europa još jedan Uskrs dočekuje u lockdownu. Kako će to utjecati na Hrvatsku?
Kako će lockdown u europskim zemljama utjecati na, za Hrvatsku, ključni sektor turizma
Iz godine u godinu produženi uskršnji vikend nagovještavao je dobru turističku sezonu. Zadnji Uskrs prije pandemije, u travnju 2019., rušeni su rekordi: u Hrvatskoj se odmaralo 180 tisuća gostiju, koji su ostvarili preko pola milijuna noćenja, a najviše gosti iz Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije.
Desetak dana prije još jednog uskršnjeg vikenda, situacija s pandemijom koronavirusa u Europi značajno je pogoršana. Ako su dosad i postojala neka optimistična nadanja, sada je sve izvjesnije da, iz turističke perspektive, od produženog vikenda ne treba puno očekivati. Nijemci, Talijani, Austrijanci… velik broj Europljana još će jedan Uskrs dočekati pod restrikcijama.
Nema ni otvaranja terasa
Početkom ožujka, Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da, nakon šest tjedana opadanja, broj novootkrivenih slučajeva Covida-19 u Europi ponovno raste. U nizu europskih država u tom su momentu već bile na snazi prilično stroge protupandemijske mjere, ali s naznakama da bi, bude li situacija to dozvoljavala, te mjere oko Uskrsa mogle barem dijelom biti relaksirane. Situacija to nije dozvolila.
Od planiranog ublažavanja mjera u ponedjeljak su odustale Austrija i Njemačka. Vlada u Beču nadala se da će od sljedećeg vikenda moći ponovno otvoriti terase kafića i restorana, ali je, zbog porasta broja oboljelih od Covida-19, odluka odgođena. Iznimka je tek alpska pokrajina Vorarlberg u kojoj je otvaranje dozvoljeno ranije u ožujku.
Najteži sastanak dosad
I u Njemačkoj je u noći s ponedjeljka na utorak dogovoreno produljenje mjera lockdowna do 18. travnja, dakle, dva tjedna nakon Uskrsa. Njemačka je početkom ožujka počela vrlo oprezno i postupno ublažavati mjere – otvoreni su, na primjer, frizerski saloni i brijačnice – računajući da će nakon 28. ožujka možda biti prostora za dodatnu relaksaciju.
Širenje zaraznijih varijanti koronavirusa potaknulo je, međutim, rast broja novih slučajeva zaraze. Kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je tražila od čelnika saveznih pokrajina da pristanu na strože mjere u borbi protiv pandemije. Bio je to jedan od težih sastanaka od početka pandemije, što potvrđuje koliko su politički delikatne postale odluke o restrikcijama. Pregovori su trajali satima, u jednom su trenutku bili i prekinuti, da bi tek oko tri ujutro konačno postigli dogovor.
Još strože za Uskrs
“Imamo novu pandemiju. Britanska mutacija postala je dominantna”, upozorila je, nakon teških pregovora, kancelarka Merkel. Mjere ostaju na snazi do sredine travnja, a oko Uskrsa bit će i dodatno postrožene. Od ljudi se očekuje da tijekom uskršnjih blagdana ostanu kod kuće.
Od 1. do 5. travnja, javlja Deutsche Welle, vrijedi strogo ograničenje kontakata, dozvoljena su privatna druženja s najviše pet osoba iz dva domaćinstva (djeca do 14 godina se ne računaju), zabranjeno je okupljanje na javnim mjestima, a vjerske zajednice bit će zamoljene da obrede ne održavaju u crkvama i drugim vjerskim objektima.
Talijani u ‘crvenoj zoni’
Njemačka i Austrija posljednje su u nizu, ali nikako i jedine. Talijani od sredine ožujka ponovno žive s novim ograničenjima, jer je većina talijanskih regija označeno kao narančasta ili čak crvena zona, što je područje s najstrožim restrikcijama. Za produženi blagdanski vikend, od 3. do 5. travnja, crvena zona vrijedit će za cijelu zemlju.
Nedugo nakon Italije, i francuska je vlada bila primorana uvesti jednomjesečni lockdown u 16 administrativnih regija. Od petka u ponoć oko 21 milijun Francuza – otprilike trećina stanovnika u državi – uključujući i stanovnike glavnog grada, mora se prilagoditi na nove mjere, koje su nešto blaže nego ranije karantene.
Zatvorena je većina trgovine koje nisu neophodne, uz neke iznimke, poput knjižara i cvjećarnica, škole su ostale otvorene, kao i, na primjer, frizerski saloni uz poštivanje sanitarnih protokola. Ljudima je dozvoljeno kretanje u krugu od deset kilometara od kuće, dok je putovanje u druge regije moguće jedino uz valjani razlog.
Zatvaranje Poljske i Češke
Na tri tjedna od subote se zatvorila i Poljska. Ne rade muzeji, kina, kazališta i druge kulturne ustanove, zatvoreni su hoteli, bazeni, trgovine koje ne prodaju nužne proizvode, kao i sportski objekti. Škole su ponovno na online nastavi, čak i za najniže razrede. Tijekom ožujka Poljska je pojedine dane bilježila velike skokove u broju novozaraženih, usporedive s brojkama iz jesenskog vala.
U Češkoj, jednoj od najpogođenijih europskih zemalja posljednjih tjedana, vlada također planira produljiti izvanredno stanje do kraja travnja, za što im treba suglasnost parlamenta. Prije tjedan dana ministar zdravstva Jan Blatny objavio je da se produžuju ograničenja za putovanja između pojedinih dijelova zemlje.
O ublažavanju mjera, javio je Reuters, nije htio spekulirati, ali je napomenuo da vlada planira zadržati postojeće mjere tijekom uskršnjih blagdana jer se, piše agencija, smatra rizičnim ako se dopuste putovanja zbog obiteljskih okupljanja.
Što će biti s Hrvatskom?
U ovom dijelu pandemije, koji se sve češće opisuje kao ‘treći val’, i Hrvatska bilježi značajno povećanje novootkrivenih slučajeva zaraze. Osim što lockdown u mnogim europskim zemljama uoči Uskrsa utječe na jednu od najvažnijih domaćih gospodarskih grana, situacija s pandemijom ponovno je aktualizirala pitanje hoće li nam za uskršnji vikend kretanje biti uvjetovano propusnicama.
Ta je mjera za putovanje između županija, podsjetimo, bila privremeno uvedena uoči Božića, a trebala je ostati na snazi do 8. siječnja. Nakon razornog potresa na području Petrinje, Gline i okolnih mjesta, mjera je ukinuta ranije. Propusnice su postojale i za lanjske uskršnje blagdane.
Iz hrvatske Vlade tvrde da se o toj vrsti restrikcija ususret uskršnjem vikendu niti ne razmišlja. “Nema govora o uvođenju međužupanijskih propusnica”, rezolutan je šef Nacionalnog stožera Davor Božinović. “Nije nitko govorio o propusnicama za Uskrs, nema nikakvih propusnica, to nije opcija”, uvjerava i premijer Plenković.