Politika & Kriminal

Sve je više vijesti o kineskim avionima iznad Tajvana i američkim brodovima uz obale Kine. Je li rat na Pacifiku realan?

Stručnjaci već desetljećima nagađaju o sposobnosti Pekinga da silom vrati Tajvan

Fighter jets are park on the flight deck onboard UK Carrier Strike Group’s HMS Queen Elizabeth docked at Changi Naval Base in Singapore on October 11, 2021. (Photo by CATHERINE LAI / AFP)
FOTO: AFP

Otkako je bivša nacionalistička vlada na kraju Kineskog građanskog rata 1949. godine pobjegla na Tajvan, iz Pekinga periodički stižu izjave i potezi iz kojih se vidi da matica zemlja ne odustaje od dugoročnog cilja ‘Jedne Kine’. Te napetosti su izuzetno aktualne ovih dana, budući da je Tajvan izvijestio o 148 zrakoplova kineskih oružanih snaga u južnom i jugozapadnom dijelu svoje zone protuzračne obrane, i to u razdoblju od samo četiri dana.

Još početkom 2000-ih stručnjaci su tvrdili da bi Peking mogao napasti Tajvan u roku od deset godina. Desetljeće kasnije, 2013. godine, godine tajvansko ministarstvo obrane procijenilo kako će kineska vlada do 2020. imati potrebna sredstva za napad. No, invazija se nije dogodila, a kako CNN javlja, život se na Tajvanu nastavlja normalnim tempom, usprkos kineskim zračnim manevrima.

Javnost naizgled nije zabrinuta zbog prijetnji invazije, a kineski preleti kroz zračni prostor Tajvana jedva da završe na naslovnicama dnevnih novina. No, to ne znači da nema baš nikakvog razloga za brigu: CNN javlja kako su stručnjaci pretpostavljaju da bi se Komunistička partija Kine, ako postane uvjerena da nema šanse za mirnim ‘ujedinjenjem’, mogla okrenuti drastičnijim mjerama. Vrijedi stoga spomenuti sve što se sve dogodilo od početka ovog mjeseca.

2. listopada – prvo ulijetanje u zračni prostor Tajvana

Tajvansko ministarstvo obrane je 2. listopada objavilo kako je došlo do dva upada u zračni prostor. Prvo je 25 kineskih borbenih zrakoplova – uključujući 18 lovaca J-16, četiri lovca Su-30, dva bombardera H-6 i jedan zrakoplov Yun-8 – ušlo na u tajvanski zračni prosto na Kineski nacionalni dan. Dodatnih 13 zrakoplova – 10 lovaca J-16, dva bombardera H-6 i zrakoplov ranog upozoravanja KJ-500 – Tajvan je primijetio navečer.

Premijer Tajvana Su Tseng-chang kazao je novinarima da Kina “očajnički jača svoju vojnu moć te potkopava regionalni mir”, a tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu izrazio je zabrinutost u subotu. “Prijeteće? Naravno. Čudno je da Narodna Republika Kina uopće više ne smišlja izlike”, napisao je Wu na Twitteru.

5. listopada – pojačavaju se preleti kroz zračni prostor

Tajvanski premijer Su Tseng-chang je 5. listopada rekao kako Tajvan mora biti na oprezu zbog kineskih “najviših” vojnih aktivnosti koje krše regionalni mir. Naime, dan ranije je kroz njihov vojni prostor preletjelo 56 kineskih vojnih aviona. “Tajvan mora biti na oprezu. Kina je sve više na vrhu”, rekao je Su novinarima u Taipeiju.

“Svijet je također vidio kako Kina ponavlja kršenja regionalnog mira i pritisak na Tajvan”. Tajvan se mora “ojačati”, dodao je. Tajvan je toga dana izvijestio o 148 zrakoplova kineskih oružanih snaga u južnom i jugozapadnom dijelu svoje zone protuzračne obrane primijećenih u razdoblju od četiri dana, počevši od petka kada je Kina obilježila ključni domoljubni praznik.

6. listopada – tajvanski ministar upozorava na invaziju

Samo dan kasnije tajvanski ministar obrane Chiu Kuo-cheng izjavio je kako su vojne tenzije s Kinom najgore u zadnjih 40 godina. Upozorio je kako bi Kina mogla biti sposobna za invaziju Tajvana do 2025. godine.

Kina “sada ima kapacitet, ali neće lako započeti rat jer mora uzeti u obzir mnoge druge stvari”, poručio je Chiu Kuo-cheng u obraćanju parlamentarnom odboru koji razmatra dodatno izdvajanje za obranu kako bi Tajvan nabavio nove projektile i brodove.

7. listopada – američka vojska obučava tajvansku

Wall Street Journal je javio kako američki vojnici potiho obučavaju tajvansku vojsku “manje od godinu dana” kako bi osnažili obranu otoka od Kine. Tu informaciju je za agenciju France Presse potvrdio američki dužnosnik. “Dvije su skupine, vojnici snaga za posebnu namjenu i konvencionalnih snaga”, potvrdio je za AFP taj dužnosnik koji je htio ostati anoniman.

Istaknuo je da je elitnih vojnika “manje od 20” i da broj konvencionalnih snaga, koje se smjenjuju, “nije velik”. Dužnosnik nije rekao kada su američki elitni vojnici stigli na otok, ali je rekao da su ondje “manje od godinu dana”. Na novinarski upit Pentagon nije demantirao informaciju.

“Ne komentiram operacije, raspoređivanje snaga i posebne obuke, ali htio bih istaknuti da naša potpora Tajvanu i naše obrambene veze (s otokom) odgovarajući prijetnji kakva je danas Narodna Republika Kina”, rekao je glasnogovornik američkog ministarstva obrane John Supple. “Pozivamo Peking da poštuje svoje obveze mirnog rješavanja sporova” između Kine i Tajvana, dodao je.

8. listopada – kineski predsjednik obećao ujedinjenje

Već sutradan je kineski predsjednik Xi Jinping obećao realizirati mirno “ujedinjenje” s Tajvanom. Govoreći u Velikoj vijećnici naroda u Pekingu, Xi je rekao da Kinezi imaju “veličanstvenu tradiciju” suprotstavljanja separatizmu.

“Tajvanski nezavisni separatizam najveća je prepreka postizanju ujedinjenja domovine, te je najozbiljnija skrivena opasnost nacionalnom pomlađivanju”, rekao je na godišnjicu revolucije kojom je svrgnuta posljednja carska dinastija 1911. godine.

“Nitko ne treba podcjenjivati čvrstu odlučnost kineskog naroda, čvrstu volju i snažnu mogućnost da brane nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet”, rekao je Xi. “Povijesni zadatak potpunog ujedinjenja domovine mora biti ispunjen i definitivno će biti ispunjen.”

10. listopada – stigao odgovor predsjednice Tajvana

Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen je poručila da je Tajvan predan borbi protiv aneksije ili povrede svoga suvereniteta, upozorivši na rastući kineski autoritarizam. Kina i Tajvan “ne trebaju jedno drugome biti podređeni”, rekla je Tsai na svečanosti koja se održala u manjem opsegu zbog mjera borbe protiv epidemije koronavirusa.

“Nastavit ćemo jačati svoju nacionalnu obranu i demonstrirati našu odlučnost da se branimo kako bismo osigurali da nitko ne prisili Tajvan da krene putem koji je Kina za nas pripremila, jer ne nudi ni slobodan ni demokratski put života za Tajvan, ni suverenitet za naša 23 milijuna ljudi”, kazala je.

17. listopada – Kina osudila prolazak brodova kroz tajvanski tjesnac

Kineska vojska je danas kritizirala SAD i Kanadu jer su prošli tjedan poslali svoje ratne brodove kroz Tajvanski tjesnac, kazavši kako to prijeti miru i stabilnosti u regiji. Američka vojska je objavila da je njezin raketni razarač USS Dewey, klase Arleigh Burkhe, u četvrtak i petak s kanadskom fregatom HMCS Winnipeg prošao kroz uski tjesnac koji dijeli Kinu i Tajvan.

„Prolazak Deweya i Winnipeg kroz Tajvanski tjesnac pokazuje predanost SAD-a i naših saveznika i partnera slobodnom i otvorenom Indopacifiku“, dodala je američka vojska. Kineska Narodnooslobodilačka vojska kazala je kako je nadzirala te brodove te da je bila „na straži“ tijekom njihovog prolaska.

„SAD i Kanada ujedinili su se kako bi provocirali i stvarali probleme, ozbiljno ugrozivši mir i stabilnost Tajvanskog tjesnaca“, objavila je kineska vojska. Naglasila je kako je Tajvan dio kineskog teritorija, kako je na tom području uvijek u stanju pripravnosti te će se „suprotstaviti svim prijetnjama i provokacijama“.

Što kažu stručnjaci?

Stručnjaci pogoršanje odnosa u regiji pripisuju dvama elementima: sve samouvjerenijem Tajvanu koji je u sve boljim odnosima sa SAD-om, te unutarnjoj politici Kine. Iako Kineska komunistička partija nikada nije vladala Tajvanom, Peking taj otok vidi dijelom svojeg teritorija i zadnjih 40 godina ga, malo pomalo, izolira od diplomatskih saveznika.

No, Tajvan je od početka 2020. počeo stjecati sve veći globalni utjecaj. Zemlje u regiji brane pravo Tajvana na samoodređenje kao nikada ranije. Tako je ministar obrane Japana Nuobo Kishi za CNN rekao da će Tokio reagirati na bilo koji pokušaj Kine da preuzme Tajvan nasilno. Ministrica vanjskih poslova Australije Marise Payne je rekla da je vlada predana stvaranju čvrstih veza s Tajvanom. Potpora se proširila i van Azije, pa je Litva postala prva europska zemlja koja je zadnjih desetljeća dopustila Tajvanu uspostavljanje diplomatske misije.

CNN javlja kako ima jasnih znakova da Kinezima invazija na Tajvan nije u planu, a dodaju i kako je jedan od tih znakova dao sam Xi Jinping. On je u govoru 9. listopada izrazio želju za mirnim ujedinjenjem s Tajvanom te, čini se, implicirao da je spreman čekati svojevoljno pripojenje tog otoka Kini. No, stručnjaci dodaju da je teško vidjeti što zaista Peking planira po pitanju ujedinjenja.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu