'Sve ove prijetnje iz Vlade zbog cijena su čisti PR. Znate zašto je u Austriji kruh jeftiniji? Imaju 9 pokrajina, a mi 20 županija'
Stručnjak za maloprodaju objasnio je zašto Vlada, unatoč najavama, zapravo ne može ništa
U jutrošnjoj HRT-ovoj emisiji Studio 4 gostovao je stručnjak za cijene u maloprodaji i donedavni direktor Emmezete Slobodan Školnik, koji je komentirao poskupljenja nakon uvođenja eura. Školnik i drugi gost, ekonomski analitičar Neven Vidaković, osudili su jučerašnje kritike upućene iz Vlade prema trgovcima, koji su po mišljenju Banskih dvora neopravdano povisili cijene. Poručili su kako dizanje cijena na slobodnom tržištu nije zabranjeno. Školnik je na početku emisije rekao kako smatra da nedavna poskupljenja imaju “neke sitne veze s uvođenjem eura”.
“Da pojasnimo prosječnom potrošaču, koji možda nije pratio regulativu: znači, zakonska odredba bila je da tijekom prošle godine se iskažu cijene i u kunama i u eurima, po fiksiranom tečaju. Međutim, tu nema nikakve zakonske odredbe da se tijekom prošle godine nisu mogle mijenjati cijene, što je naravno nemoguće na slobodnom tržištu. Isto tako, ta zakonska odredba propisala je da se 31.12. na 1.1. mora primijeniti taj fiksni tečaj i postojeće cijene u kunama moraju se iskazati u eurima. Cijena u kunama bi i dalje trebala ostati prikazana. I dalje ne postoji nikakvo zakonsko određenje, niti je moguće u slobodnoj tržišnoj ekonomiji uspostaviti nekakvo zakonsko određenje cijena”, kaže Školnik.
Pekar, ako hoće, može dići cijenu kruha i na 1000 kuna
On je potom objasnio kako se i od 1. siječnja cijene na tržištu formiraju slobodno. “Nesretna je okolnost što mi euro uvodimo u trenutku kada je inflacija u svijetu najviša u posljednjih 20 godina. Prema tome, nismo u istoj situaciji kao sve ostale zemlje koje su uvodile euro. Imamo precizne podatke da uvođenje eura u drugim zemljama – Italiji, Austriji, Njemačkoj – nigdje to nije dovelo do velike inflacije. Međutim, tada je u okolini bila niska inflacija na tržištu”, objašnjava Školnik.
Ističe i kako je svaki poduzetnik slobodan formirati cijene kako on želi, a Vlada tu, na slobodnom tržištu, “ne može ama baš ništa”. “Probali su s onih par ključnih artikala, što nije baš najsretnije ispalo, ali s ostalim ne može ništa”, nastavlja Školnik referirajući se na zamrzavanje cijene nekoliko prehrambenih proizvoda. Dodaje kako se poduzetnici ne moraju ničega bojati, jer ipak, rade sve po zakonu. “Oni cijene dižu po zakonu jer ne postoji nikakva zabrana dizanja cijena. Vi kruh sutra možete podići na 1000 kuna, nema nikakvih ograničenja, osim slobodnog tržišta. Stoga je sva ova hajka i galama čisti PR”, kaže Školnik.
Zašto su u drugim zemljama namirnice jeftinije?
Na pitanje voditelja Petra Vlahova zašto je kruh jeftiniji u Austriji ili Sloveniji, Školnik odgovara: “To je zato što Austrija ima devet pokrajina, a Hrvatska ima 20 županija”, rekao je. “Ova razlika u broju županija vam je u cijeni kruha. Zato što Hrvatska ima 16 ministarstava, Hrvatska ima 11. Ovih pet ministarstava više su vam u cijeni proizvoda. Sve ostale neefikasnosti i neprovođenje reformi se vidi u visokim cijenama i niskom standardu. Ljudi bi jednog dana trebali shvatiti da je niski standard posljedica neprovođenja reformi. Posljedica toga je sporiji razvoj i položaj Hrvatske”, kaže Školnik.
Voditelj je potom naveo drugi primjer, pa je pitao kako je moguće da butelja vina preko noći poskupi s 40 na 79 kuna, a navodi i da su poskupili i drugi proizvodi, poput maslaca, piva i pekarskih proizvoda – “dakle sve ono što se najviše kupuje”.
Školnik odgovara kako butelja vina nije na popisu osnovnih životnih namirnica, pa ga na neki način možemo nazvati i luksuznim proizvodom. “To je slobodna procjena i rizik poduzetnika. Možda mu se to vino po 70 kuna neće prodavati, pa će ga morati snižavati. Ljudi se moraju naviknuti na slobodno tržište”, objašnjava.
Inspekcija ne može ništa po pitanju povećanja cijena
Sljedeće pitanje za Školnika bilo je hoće li inspekcije vratiti cijene te hoće li se vlasnici trgovina bojati “crnih listi” koje bi se eventualno objavljivale. “Kao prvo, vlasnici trgovina se ničega ne moraju bojati osim zakona”, kaže Školnik. “Inspekcije ne mogu raditi ništa mimo zakona. Inspekcije pogotovo djeluju po zakonu i svaki dan izrazito paze da je sve po zakonu. Da bi se cijene vratile na staro, ja ne znam kako se to može provesti. Moralo bi se pronaći neko zakonsko rješenje ili uredba Vlade. Ako se takva uredba napravi, ona će se morati provesti – sve ostalo, poduzetnik dok radi po zakonu, ne mora se nikoga bojati”, objašnjava Školnik.
Potom je voditelj pitao kako je moguće da su cijene nekih namirnica, na koje je Vlada smanjila PDV, rasle. Školnik je na to pitanje kao odgovor naveo činjenicu da Hrvatska ima na desetke tisuća poduzetnika. “Svaki odlučuje za sebe, unutar zakonskih okvira. Nitko mu nije zabranio da unatoč smanjenja PDV-a podigne cijenu. To nije zabranjeno. To je pokušaj da vide kakav će efekt imati na tržištu”, kaže Školnik.
Država ima krivu retoriku
Vlada je prije nekoliko dana podsjetila trgovce da su kako bi im pomogli tijekom krize, smanjili cijene energenata. Voditelj Vlahov je pitao Školnika osjeća li se kao “nezahvalna osoba”.
“Ne mogu se osjećati kao nezahvalna osoba kada smo mi stvorili novac kojim nam je pomagala država. Uloga državne administracije je u tome da raspoređuje novac koji prikupi od gospodarske aktivnosti, zaduživanja ili koji dobiju od EU. Oni taj novac po nekim kriterijima raspoređuju, ali ga ne stvaraju. Retorika bilo koje vladajuće stranke bila je da oni pomažu, kao da je država izmislila novac ili da ga sami stvaraju. Ljudi argumentiraju na drugi način, u covid krizi, kada je bio lockdown i kada je maloprodaja hrane bila otvorena, a mnoge druge djelatnosti zatvorene, oni kažu, gledajte, zatvorili ste nas dekretom – onda nas spašavajte našim novcem. To je uzajamni odnos”, objašnjava Školnik.
Dodatni problem je u tome što nitko prosječnom Hrvatu ne kaže pravu istinu, složio se Školnik s tvrdnjom voditelja Vlahova. “Gledajte, nisu svi ljudi ekonomisti, obrazovani ili razumiju matematiku. Mnogi ljudi ne znaju izračunati postotak, kako će tek ovakve kompleksnije odnose. S druge strane, ljudi razumiju da imamo neefikasnu i skupu državu, koja nas puno košta, a da je taj trošak ugrađen u svaku cijenu i daje nam niži standard. Slovenci i Mađari imaju jeftiniju državu”, zaključuje Školnik.
Što Hrvatska može naučiti iz primjera Slovenije?
Voditelj Vlahov je na kraju emisije naveo kako su troškovi u Sloveniji nakon uvođenja eura porasli za 15 posto, no nakon godine dana su plaće narasle 30 posto, pa je pitao što Hrvatska mora napraviti da kopira njihov model. Školnik se nije složio s Vlahovom, pa mu je rekao kako ne govori točne podatke. “To se nije dogodilo. Slovenija je prilikom uvođenja eura imala inflaciju dva posto. Nikakvih 15 posto, osim ako ne uzmemo nekakve specifične artikle, tu je možda i bilo nekih većih poskupljenja”, rekao je Školnik.
Na to je voditelj rekao kako su bila poskupljenja od 15 posto, na što je Školnik ponovio kako je bilo dva posto inflacije u toj godini. “Kolika su bila poskupljenja u toj godini onda?”, pitao je voditelj, na što mu je Školnik rekao: “Pa to je to – dva posto”. “Inflacija je egzaktna mjera kretanja cijena na tržištu”, objasnio je Školnik.
Na kraju, voditelj je pitao je li zaista jedini problem u politici, odnosno, mogu li poduzetnici nekako pomoći. “Nemamo mi što pomagati. Mi smo na slobodnom tržištu. Zadatak svakog poduzetnika je da optimizira svoj rezultat u danim okolnostima. Država ne pomaže. Pumpa proračun. Nije svo povećanje došlo iz zdravog rasta gospodarstva, već se to isisava iz standarda građana”, zaključio je Školnik.