Sve što treba znati o hrvatskom školskom sustavu: Ova žena i dalje radi s djecom
Ravnateljica škole kaže kako se Jug pridržava svih svojih radnih obveza i uputa Stožera civilne zaštite
U internetskom prostoru ovih se dana pojavila opskurna stranica ‘Hrvatske izdajice’ preko koje se ljude poziva da u registar upišu ‘izdajice naroda’. Na njoj se sastavlja popis “najtraženijih izdajica” koje treba “pronaći i suditi im po Božjem i Prirodnom zakonu”. U motiviranju sljedbenika ove opskurne stranice, istaknula se učiteljica engleskog jezika Bernarda Jug, jedna od najeksponiranijih osoba u hrvatskom pokretu antimaskera. Putem aplikacije Telegram pozivala je sljedbenike da upišu ‘izdajice’ u bazu, pozivajući kako “tisuće moraju biti na popisu”.
Jug je početkom školske godine već bila u fokusu javnosti kada je objavljivala sumanute videe na svom Facebook profilu u kojima je huškala na službe socijalne skrbi i djelatnike škole u Krapinskim Toplicama koju učenik danima nije pohađao zbog obaveze nošenja zaštitne maske. Nakon nove epizode s učiteljicom Jug, ovoga puta u suludom popisivanju “hrvatskih izdajica”, provjerili smo radi li ona još uvijek s djecom u školi.
Sonja Vuljak, ravnateljica Osnovne škole Mihovil Pavlek Miškina Đelekovec, potvrdila nam je kako je Jug i dalje njihova zaposlenica. U telefonskom nam je razgovoru kazala kako u školi “nije bilo nikakvih postupanja u smislu radnoga odnosa Bernarde Jug”, kao i da su poduzeli sve što je bilo u njihovoj ovlasti. “Izvršili smo uvid u njeno izvršavanje radnih obveza, kao i u pridržavanje uputa Stožera civilne zaštite i ona se svega uredno pridržava”, rekla nam je ravnateljica Vuljak.
Kako je moguće da nema otkaza?
Telegram je već opširno problematizirao situaciju u kojoj se javnost pita kako je moguće da osoba, koja toliko ustraje na izrazito huškačkom javnom djelovanju, i dalje radi s učenicima. Kako smo pisali, gledajući isključivo slovo zakona i propisa, proizlazi da ravnatelj škole nema uporišta sankcionirati učitelja ili nastavnika zbog nedoličnog ponašanja izvan radnog vremena.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kaže da se ugovor o radu može otkazati zaposleniku koji je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv života, slobode, Republike Hrvatske, mladeži, itd. Zaposlenika se može udaljiti iz nastave, propisuje zakon, ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za neko od navedenih djela, a udaljenje važi ili do obustave kaznenog postupka ili do pravomoćne presude. Samo u slučaju osuđujuće pravomoćne presude slijedi otkaz.
Zašto se ravnatelji ne usuđuju davati otkaze?
Gledajući Zakon o prosvjetnoj inspekciji, on nigdje ne propisuje da prosvjetni inspektori mogu preispitivati eventualno nedolično ponašanje učitelja u slobodno vrijeme. Tu je još i Agencija za odgoj i obrazovanje koja tek može provesti stručno-pedagoški nadzor nad radom učitelja, no to se ne odnosi na ponašanje izvan radnog vremena.
U praksi – o tome je Telegramu govorila predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec – ravnatelji se sve rjeđe upuštaju u davanje otkaza zaposlenicima. Obeshrabruju ih, kako nam je kazala, situacije u kojima su davali otkaze na temelju situacija eksplicitno zapisanih u zakonu, nakon kojih bi većina radnika po završetku dugotrajnih sudskih sporova bila vraćena u školu.
Zašto bi sve ovo moglo biti osnova za otkaz?
Međutim, da (nedolično) ponašanje radnika izvan radnoga vremena može utjecati na sam radni odnos, rekao nam je krajem rujna Viktor Gotovac, profesor s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Iako nedolično ponašanje radnika u slobodno vrijeme nije zapisano u zakonu, pojasnio je Gotovac, ono ne eskulpira radnika što, pak, proizlazi iz sudske prakse. “Nedolično ponašanje u slobodnom vremenu može – ne kažem da mora, ali može – biti osnova za postupanje prema tom radniku”, istaknuo je.
Sustav postoji, dodao je, no u konkretnom slučaju sve ovisi o konkretnom ravnatelju i konkretnom zaposleniku. S jedne strane tako stoji realnost koju nam je približila gospođa Hitrec; ravnatelji su obeshrabreni odlukama sudova o povratku na posao radnika kojima su dali otkaz. S druge je strane neizvjesna sudska praksa u kojoj nedolično ponašanje radnika može – i ne mora – biti osnova za postupanje prema njemu.
U tom limbu, Bernarda Jug i dalje predaje najmanjim učenicima, onima od 1. do 4. razreda pa nakon izlaska iz učionice poziva na popisivanje ‘hrvatskih izdajica’. I to je u Hrvatskoj, valjda, u redu.