Nekad je nužno odabrati stranu

Sve što treba znati o ovoj Vladi: dvije godine nakon zagrebačkog potresa država nije obnovila ni jednu kuću

Nula obnovljenih kuća pokazuje - nesposobnost države, kaže danas Damir Vanđelić

Jasno je da obnova od potresa, pa pogotovo onog koji udari u stari centar grada, nije posao koji se može obaviti u tri mjeseca. Ali, nekako se čini da ne bi bilo previše tražiti da je u dvije godine barem - počela

Dvije godine nakon potresa u Zagrebu, država nije obnovila niti jednu kuću. I to je, sažeto, sve što treba znati o kvaliteti zakona, podzakonskih akata, administracije, Vlade. Dvije godine i jedna nula. Ne jedinica. Nula.

Nakon što smo mjesecima, a evo sad i godinama zbrajali koliko je vremena prošlo od zagrebačkog potresa, a da se na terenu gotovo ništa ne događa, ta nula nekako se čini prirodnom, očekivanom. Jednostavno je srasla s tkivom stvarnosti i postala ne baš ugodna, ali posve uobičajena pojava.

Jasno je da obnova od potresa, pa pogotovo onog koji udari u stari centar grada, nije posao koji se može obaviti u tri mjeseca. Ali, nekako se čini da ne bi bilo previše tražiti da je u dvije godine barem – počela.

Štromar, čovjek kojem se žurilo

Uglavnom, da se te 2020. godine glavne aktere obnove pitalo o očekivanim rezultatima za 2022. – sasvim je sigurno da nitko ne bi ni spomenuo – nulu. Evo, recimo tadašnji ministar graditeljstva Predrag Štromar. “Nije ovo sitnica. Ljudi nemaju svoj dom i sve što kažu su u pravu. Naše je da riješimo u hodu stvari, pa i one koje nisu u našem resoru i koje stoje neriješene godinama”, govorio je u travnju 2020. godine, tad još kao predsjednik HNS-a, stranke koja je bila ključni partner vladajućem HDZ-u.

Predrag Štromar je danas bivši ministar. Funkciju je napustio nakon izbora u srpnju 2020. godine, a u prosincu je prestao biti i predsjednik HNS-a. Više ga nema u visokoj politici, kao praktički ni njegove stranke koja je spala na jednog zastupnika.

Horvat, čovjek koji je obećavao gradilište

Njegov nasljednik u ministarstvu, Darko Horvat, više puta je najavljivao kako obnova u Zagrebu samo što nije krenula punom parom. Lani je u ovo vrijeme čak definirao i datum kad će Zagreb postati gradilište – lipanj. Prošle godine. “Svi alati temeljem kojih procesi o kojima pričaju stanovnici grada Zagreba danas više nisu ni složeni ni komplicirani”, ozareno je uvjeravao građane u obnovu koja samo što nije krenula. Da bi, tek koji mjesec kasnije, zaključio da je baš ključni alat, Zakon o obnovi, pa… složen i kompliciran, stoga se pristupilo njegovoj izmjeni.

Darko Horvat je danas bivši ministar. Štoviše, postao je prvi uhićeni aktivni ministar u Hrvatskoj. Kraj veljače proveo je u Remetincu. Istražitelji sumnjaju da je nezakonito dijelio višemilijunske bespovratne poticaje.

Bandić, čovjek kojem se nije žurilo

Gradonačelnik Zagreba u vrijeme potresa, Milan Bandić, u to vrijeme nije baš lijepo gledao na hitnju oko obnove. “Nema olako obećane brzine. Nekima se očito žuri, broje zadnje mjesece. To nije moj problem, meni se nigdje ne žuri”, kazao je, ciljajući na one u Vladi koji su (neuspješno) požurivali donošenje zakona prije parlamentarnih izbora u srpnju 2020. godine. No, općenito relaksirani odnos bivšeg gradonačelnika prema pitanjima obnove nije se baš dopao građanima koji su u to vrijeme pandemije protiv Bandića prosvjedovali i zaglušujućim lupanjem loncima sa svojih balkona.

Milan Bandić je, nažalost, iznenada umro malo prije prve godišnjice zagrebačkog potresa. Njegova stranka je na izborima krajem svibnja prošle godine prošla jako loše i ne čini se pretjerano izglednim da će nakon još jednog izbornog ciklusa uopće postojati kao ikakav, a kamoli bitan faktor u gradskoj politici.

Vanđelić, čovjek kojeg vrlo brzo nisu više htjeli

Damir Vanđelić je u jesen 2020. godine postao šef Fonda za obnovu, koji je trebao pokrenuti kola koja su, već tad je bilo jasno, zapela u blatu. Čovjek iz biznisa, orijentiran na efikasnost, brzo je dospio u sukob s tromim državnim sustavom. Kad je, pritom, odbio Plenkovićevu ideju da bude kandidat HDZ-a za zagrebačkog gradonačelnika, bilo je jasno kako mu je počelo – odbrojavanje.

U kraćem razgovoru za Telegram danas kaže kako mu je žao da je godinu dana svog života potrošio na čelu Fonda, a da se u to vrijeme za građane napravilo vrlo malo. No, što se tiče samog ustroja tog tijela, tu je ipak mnogo zadovoljniji. Pokazali su, kaže, da je moguće da javna ustanova bude potpuno transparentna, zaživio je i sustav za prevenciju prevara, a kaže i kako ga je ugodno iznenadilo koliko dobro i efikasno mogu funkcionirati državni službenici koji su zaposleni u Fondu.

Nevjerojatna nesposobnost države

Vanđelić danas priča kako nije mogao ni zamisliti da na drugu godišnjicu potresa u Zagrebu neće biti obnovljena niti jedna jedina kuća. To bi mu, veli, zvučalo posve nevjerojatno. “Takav učinak pokazuje nesposobnost države”, jednostavno zaključuje bivši ravnatelj Fonda i ukazuje kako stvari i dalje idu nesnosno i neshvatljivo sporo – još nije odabrana ravnateljica ili ravnatelj Fonda, nije definiran ni zamjenik, još uvijek je Ministarstvo graditeljstva obradilo i Fondu poslalo tek jedan od sedam zahtjeva građana… “Nije stvar samo u Zakonu o obnovi, neke su se stvari mogle i morale odraditi i bez njega, što pokazuje rušenje kuće u Petrinskoj ulici prije neki dan, koje je odradio Državni inspektorat”, kaže Vanđelić.

Damir Vanđelić je danas bivši ravnatelj Fonda. Nakon što je ostavkom u prosincu prošle godine napustio priču o obnovi, vratio se privatnom biznisu. Vikende provodi baveći se OPG-om u Istri, a ima i svoje firme koje se bave podizanjem nasada i manjim građevinskim radovima. Vodi projekt švicarske investicije za hotel u Zagrebu i za izgradnju velike solarne elektrane.

Plenković, čovjek koji ostaje

Predsjednik Vlade je u vrijeme zagrebačkog potresa bio Andrej Plenković. On je, istina, od samog početka naglašavao kako nema i ne može biti instant rješenja za obnovu. “Mi smo od početka tvrdili da ovakav dugoročan zakon ne smije i ne može biti donesen na brzinu i kod toga čvrsto stojimo, zato što je ovo situacija bez presedana”, govorio je Plenković u Saboru na prvom čitanju Zakona o obnovi. Prvog Zakona o obnovi.

Otprilike godinu dana kasnije, u rujnu 2021. godine, Plenković je u Vladi predstavljao izmjene tog istog zakona. Bio je prilično optimističan. “Vjerujemo da će ove izmjene stvoriti pretpostavke za ubrzanje procesa obnove. Imamo dosta već pripremljenih sredstava i za obnovu javnih i privatnih objekata, sada je ključno operativno krenuti u snažnu provedbu procesa obnove”, kazao je premijer.

Andrej Plenković danas je i dalje, kao i 22. ožujka 2020. godine, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. A dvije godine nakon potresa u Zagrebu, država nije obnovila niti jednu kuću.