Sve teže dolazimo i do usluga u primarnom zdravstvu. Novo izvješće otkriva da se godinama ne čine ni najjednostavnije stvari

Dostupnost zdravstvenih usluga djelomično učinkovita

Državna revizija je nakon svog istraživanja ocijenila dostupnost obiteljske (opće) medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu tek djelomično učinkovitom. Objasnili su i da takva ocjena znači da su utvrđene nepravilnosti i propusti koji utječu na učinkovito planiranje broja liječnika i postizanje teritorijalne pokrivenosti javnozdravstvenih usluga. Nije nikakva novost da građani nemaju na cijelom području Hrvatske jednako kvalitetnu zdravstvenu uslugu, ali ovo izvješće otkriva da se godinama ne čine ni najjednostavnije stvari, poput praćenja broja liječnika i njihove starosti.

Imaju u Državnoj reviziji razumijevanja za to da zdravstvenih radnika u Hrvatskoj nedostaje u svim segmentima javnog zdravstva, da liječnici radije biraju posao u bolnicama, da nerado odlaze u ruralne sredine koje nemaju ni osnovne javne usluge poput vrtića, škola, javnog prijevoza. No, revizori nisu mogli prijeći preko toga da zdravstvene vlasti nisu donijele ni planove i dokumente koje su same sebi dale u zadatak, zakonima čije su donošenje baš one tražile. I da ne prate sustavno broj studenata medicine, niti planiraju specijalizaciju, vode računa o odlasku liječnika u mirovinu kako bi ipak zdravstvenim politikama mogle utjecati na to da se ne nastavi pogoršanje stanja u obiteljskoj medicini i onom dijelu zdravstvenog sustava koje brine za zdravlje žena i trudnica te predškolske djece.

Navode se u reviziji brojni propusti, ali njih desetak pokazuje da se zdravstvene vlasti, prvenstveno Ministarstvo zdravstva, nisu potrudile donijeti planove ili prikupiti informacije koje ne traže nikakva dodatna ulaganja, ali pomažu da se novcem i ljudima koje zdravstveni sustav ima građanima pruži najbolja moguća usluga.

Četiri godine čekanja na Mrežu javne zdravstvene službe

Navode da je jedan od ciljeva Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. učiniti zdravstveni sustav poželjnim mjestom za rad, što je uključivalo mjeru izrade strateškog okvira razvoja ljudskih resursa. Njome je trebalo definirati konkretne kratkoročne i dugoročne potrebe za zdravstvenim djelatnicima na svim razinama sustava, ali taj okvir nije izrađen ni tri godine kasnije. Posljednji strateški plan razvoja ljudskih resursa donesen je za razdoblje do 2020. godine.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu u siječnju 2019. utvrđeno je da će Mrežu javne zdravstvene službe ministar donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu, ali revizori su istaknuli kako se to do prosinca 2022. godine kad su radili reviziju nije dogodilo. Mreža, kojom se određuje potreban broj zdravstvenih ustanova, broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite za područje Republike Hrvatske, još nije donesena.

Nema tijela za praćenje broja liječnika i planiranje specijalizacija

Hrvatska je trebala dobiti i neovisno tijelo čiji je posao trebao biti praćenje i planiranje ljudskih resursa, ali i informiranje te usmjeravanje dostupnih liječnika, planiranje potreba specijalizacija i održavanje optimalnog broja kojim se zadovoljavaju potrebe stanovništva, ali ni to tijelo nije ustrojeno.

Nastavljaju revizori nabrajati sve što nije učinjeno pa tako nema Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite, kontinuirano se ne prati struktura i starost liječnika te njihov odlazak u mirovinu. Nisu utvrđeni razlozi smanjenja broja liječnika u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece, a što bi, napominje se u izvješću, bila osnova za njihovo dugoročno praćenje i donošenje odluka vezanih uz dugoročno planiranje.

Revizijom je utvrđeno da Ministarstvo ima podatke o dobnoj strukturi liječnika za potrebe produljenja rada nakon 65 godina starosti, kao i o broju zdravstvenih radnika u ugovornim privatnim zdravstvenim ustanovama koji nisu u sustavu Centraliziranog obračuna plaća, ali te podatke ne ažurira tako da kontinuirano prati strukturu i starost liječnika te njihov odlazak u mirovinu kroz dugoročno razdoblje.

Zdravstveni sustav nije povezan s drugim državnim sustavima

“Vezano za dobnu strukturu liječnika te onih koji odlaze iz sustava primarne zdravstvene zaštite, revizijom je utvrđeno da Ministarstvo ne prati kontinuirano kretanje broja liječnika i da se u slučajevima smanjenja broja liječnika nisu analizirali razlozi smanjenja ni predlagale aktivnosti za osiguravanje dovoljnog broja liječnika u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece”, navodi Revizija. Nije utvrđen ni katalog informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske, a ni nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav nije povezan s drugim sustavima državne informacijske infrastrukture.

Na kraju Reviziji nije ostalo ništa drugo nego da zaključi da zdravstvene vlasti nisu stvorile uvjete da liječnici obiteljske medicine, ginekolozi i pedijatri budu jednako dostupni na cijelom teritoriju Hrvatske. Nisu se čak ni potrudili donijeti dokumente kojima bi pokazali da bar na papiru znaju kakvo je stanje, iako to možda u stvarnosti ne bi puno toga promijenilo.

Ministarstvo prihvatilo primjedbe i naloge i obećalo se popraviti

Na većinu primjedbi Državne revizije Ministarstvo zdravstva je odgovorilo da prihvaća preporuke i naloge, koje će uskoro i provesti, dijelom zahvaljujući novcu iz fondova Europske unije.

Tako stanje u hrvatskom zdravstvu ostaje isto, ako ne i gore od onoga kakvo je bilo 2012. godine, kad je u rujnu parlament usvojio Strateški plan razvoja ljudskih resursa u kojem se među ostalima ukazuje na neadekvatno i neučinkovito upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu i na nejednaku dostupnost u pružanju zdravstvene zaštite na čitavom teritoriju Republike Hrvatske.