Sve više Nijemaca sumnja u sankcije protiv Rusije: 'Naš cijeli ekonomski sustav mogao bi se urušiti'

Prema anketama, polovica građana smatra da sankcije pogađaju više Njemačku nego Rusiju

People are reflected in a window as they sit at a cafe terrace near the Brandenburg Gate in Berlin on May 24, 2021, as restaurants and cafes were allowed to resume business outdoors, amid the coronavirus (Covid-19) pandemic. (Photo by John MACDOUGALL / AFP)
FOTO: AFP

Tvrdi stav njemačke vlade prema Rusiji zbog rata u Ukrajini pod sve je većim pritiskom domaće javnosti zabrinute zbog visokih cijena energenata i moguće nestašice plina uoči zime.

Dosad su sve glavne stranke, od socijaldemokrata kancelara Olafa Scholza i njegovih koalicijskih partnera Zelenih i Slobodnih demokrata do oporbenih konzervativaca, podržale zapadne sankcije protiv Rusije nakon što je napala svoga susjeda.

No, posljednjih tjedana čelnici konzervativaca postali su skeptični prema strategiji zapada. I dok ankete pokazuju da sankcije još uvijek podupiru gotovo dvije trećine Nijemaca, polovica smatra da Njemačku pogađaju više nego Rusiju.

Ovisnost o ruskom plinu

Polovica stanovnika grije se na plin koji koristi i trećina industrije. Posljednjih je godina 50 posto plina dolazilo iz Rusije.

No, zadnjih se tjedana isporuka iz Rusije smanjila, navodno zbog održavanja plinovoda. Njemačka, pak, tvrdi da Moskva koristi plin kao oružje, a EU je ovaj tjedan donijela hitni plan za smanjenje potrošnje. Njemačka je u svibnju registrirala prvi vanjskotrgovinski deficit od 1991. zbog inflacije koja je dosegla oko 8 posto.

“Naš cijeli ekonomski sustav bi se mogao urušiti. Ne budemo li oprezni, Njemačka bi se mogla deindustrijalizirati”, rekao je u četvrtak Michael Kretschmer, konzervativni čelnik istočne pokrajine Saksonije za list Die Zeit. “Ako ovoga trena ne možemo odustati od ruskog plina, to je gruba stvarnost i moramo se sukladno tome ponašati”, dodao je.

‘Zamrzavanje’ rata

Sumnje u vladinu politiku prema ratu u Ukrajini osobito su izražene na bivšem komunističkom istoku zemlje koji je tješnje povezan s Moskvom i kojeg bi gospodarski pad mogao teže pogoditi. Kretschmer, čija savezna država ima četiri milijuna stanovnika, poziva da se rat “zamrzne”, a da Europa traži mirovne pregovore.

To bi omogućilo opskrbu ključnim proizvodima, od fosilnih goriva do žita i spriječilo gospodarski kolaps Njemačke i glad u Africi, rekao je. Kritičari uzvraćaju da bi se time legitimirali ruski teritorijalni uspjesi i omogućilo Moskvi da se pregrupira.

Ukrajinski veleposlanik u Berlinu koji je u odlasku, Andrij Melnik napisao je na Twitteru da bi Kretschmer trebao “gurnuti glavu u hladnjak” i prestati sa svojim “ruskim fantazijama”. Melnik, kojega je ranije ovoga mjeseca ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučio povući, i ranije je otvoreno kritizirao bilo koji znak da se Njemačka koleba u vezi potpore Ukrajini.