Nekad je nužno odabrati stranu

Švedska danas izlazi na izbore; kako sada stvari stoje, bit će napeto

Sedam ključnih stvari koje trebate znati o švedskim izborima

Ulf Kristersson (C), leader of the Moderate Party in Sweden, speaks with journalists on the sidelines of a rally of the Alliansen and all its leaders in Stockholm on September 8, 2018, as part of the election campaign before the September 9 general election.
The alliance consists of the Moderate Party, the Centre Party, Liberals and Christian Democrats. Sweden holds legislative elections on Sunday, September 9, 2018, with polls predicting a parliamentary deadlock as neither Prime Minister Stefan Lofven's left-wing bloc nor the opposition centre-right are seen winning a majority, while the far-right makes gains. / AFP PHOTO / Jonathan NACKSTRAND
FOTO: AFP

Šveđani su danas počeli izlaziti na opće izbore na kojima su dva suprotstavljena bloka gotovo izjednačena, a očekuje se veliki iskorak antimigrantske stranke Švedskih demokrata (SD) u borbi za 349 mandata u parlamentu.

Formiranje nove vlade nakon izbora neće biti jednostavno. Prema anketama nijedan od dva vladajuća bloka ne ostvaruje većinu, posebno uslijed rasta popularnosti Švedskih demokrata. Izdvojili smo nekoliko bitnih stvari.

1. Što danas Švedska bira?

Oko 7,4 milijuna ljudi ima pravo glasati na izborima. Uz odabir 349 članova parlamenta, glasači će odabrati i članove 20 pokrajinskih i 290 općinskih vijeća.

2. Između koga biraju?

Lijevi blok se sastoji od socijaldemokrata, Zelene stranke i Lijeve stranke, njihova glavna opozicija je blok desnog centra koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana. Treći su Švedski demokrati, antiimigrantska stranka u uzletu.

3. Tko je trenutno na vlasti u Švedskoj?

Švedska izlazi na izbore uoči isteka mandata premijera Stefana Lövfena, koji je četiri godine proveo na čelu manjinske lijeve vlade. Kao čelnik socijaldemokrata, Lövfen svoju stranku predstavlja kao zaštitnika švedskog sustava socijalne skrbi i ističe kako je za vrijeme njegova mandata zaposleno najviše ljudi u povijesti. Unatoč tome, predviđa se kako će Socijaldemokratska stranka, s oko 25 posto glasova, ostvariti svoj najlošiji rezultat u zadnjih sto godina.

“Švedski glasači po navici kažnjavaju stranke koje su bile na vlasti”, objašnjava Anders Sannerstedt, profesor političkih znanosti na sveučilištu u Lundu. Pad popularnosti dio je trenda u kojem su socijaldemokrati iz svih nordijskih zemalja izgubili svoju tradicionalnu glasačku bazu zbog promjena u klasnoj strukturi i tržištu rada, dodaje Sannerstedt.

4. Koje su ključne teme izbora?

Šef socijaldemokrata Lövfen je u pokušaju skupljanja potpore odlučio izbore prikazati kao referendum za socijalnu skrb jer su glasači to naveli kao najvažnije pitanje izbora. Međutim, druge su teme bile u centru medijske pozornosti, ponajprije imigracije i integracija useljenika, kao i pozadine napada bandi i paljenja automobila u većinski imigrantskim naseljima gradova kao što su Goeteborg i Malmo.

Lövfenova vlada je krajem 2015. postrožila imigracijske zakone nakon velikog priljeva migranata u zemlju. Švedska je tada uz Njemačku i Austriju bila glavna europska destinacija za migrante iz zemalja pogođenih ratom, poput Sirije, Iraka ili Afganistana. Lövfen tvrdi kako bi Švedska trebala tražiti veću podjelu tereta migracija među članicama Europske unije te želi zadržati “migracijsku politiku koja je u skladu s direktivama EU”.

Takvi su stavovi naštetili Stranci zelenih, manjinskom partneru Lövfenove vlade, koja se zalagala za primanje imigranata. Zeleni su ipak vratili potporu u jeku rasprava o klimatskim promjenama koje su ovog ljeta potaknuli dugotrajni toplinski valovi, suše i veliki šumski požari diljem Švedske.

5. Što kažu ankete?

Formiranje vlade moglo bi se zakomplicirati jer ankete pokazuju kako nijedan od glavnih političkih blokova nema šanse osigurati većinu. Lijevi blok koji se sastoji od socijaldemokrata, Zelene stranke i Lijeve stranke prema anketama instituta Kantar SIFO provedenim za Švedski radio ostvarit će oko 41 posto glasova.

Njihova glavna opozicija, blok desnog centra koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana trebao bi osvojiti oko 37 posto glasova. Taj blok na mjestu premijera vidi konzervativnog vođu Ulfa Kristerssona. Švedski demokrati, koje ostale stranke izbjegavaju, a koji su 2014. osvojili 13 posto glasova sad bi trebali povećati taj postotak na 17 do 25 posto, ovisno o anketama.

6. Kako se dogodio uzlet Švedskih demokrata?

Čelnik Švedskih demokrata, Jimmie Akesson kritizira vladu i opoziciju zbog propalih imigracijskih politika, a iz stranke su nedavno izjavili kako žele zaustaviti primanje izbjeglica prema kvotama UN-a. Ankete su pokazale kako bi SD mogao ostvariti oko 19 posto glasova, šest više od rezultata iz 2014., čime bi postali druga najveća stranka. Između ostalog, Akesson obećava raspisati referendum o izlasku Švedske iz EU.

Profesor Sannerstedt smatra kako su rasprave o useljavanju bile glavni faktor rasta popularnosti Švedskih demokrata od 2002. godine. Istaknuo je i “proljetno čišćenje” tijekom kojeg su iz stranke izbačeni rasisti i neonacisti, što je stranku učinilo prihvatljivijom širem sloju. Tijekom kampanje druge su stranke izjavile kako neće sudjelovati sa Švedskim demokratima u vlasti zbog njihovih rasističkih korijena. Čelnik konzervativaca, Ulf Kristersson, rekao je kako želi zamijeniti Lövfena i voditi blok desnog centra, ali bez ikakvih “pregovora i suradnje sa Švedskim demokratima”.

7. Izgledni scenarij?

Po svemu sudeći će lijevi i desni centar biti otprilike izjednačeni (lijeva postizborna grupacija u parlamentu od 349 zastupnika bi po anketama trebala osvojiti koji mandat više), a ostatak mandata će dobiti Švedski demokrati što znači da zemlji slijede dugi, mučni i neizvjesni koalicijski pregovori. Sadašnji premijer, socijaldemokrat Stefan Lövfen nada se u toj situaciji slaganju manjinske Vlade uz podršku dvije stranke iz Alijanse, Liberala i Stranke centra. Više o mogućim scenarijima i posljedicama pročitajte ovdje.