Švedska ukida sve restrikcije. Je li njihov liberalni pristup upalio?

Kakva, zaboga, ograničenja i povratak u normalu, u zemlji koja je postala svjetska vijest baš zato što su, i nakon što smo svi mi ostali živjeli u karantenama, oni navodno nastavili živjeti normalno? Zemlji koja je u kolektivnoj memoriji ostala upamćena kao država koja svojim pristupom prkosi strategijama svih ostalih europskih zemalja?

Mekši pristup Šveđana

Stvari, naravno, nisu tako crno-bijele. Lanjskog proljeća švedski pristup pandemiji kornavirusa, koja je bila tek na početku, bio je po mnogočemu jedinstven. Druge europske države uvodile su stroge mjere: zatvarale sve škole i vrtiće, zabranile rad trgovinama koje ne prodaju esencijalne proizvode, zabranile sva okupljanja i tako dalje. Švedska je činila slično, a opet vrlo različito.

Šveđani tada nisu živjeli u karanteni poput Talijana ili nas. Vlada im nije zabranjivala svakodnevne aktivnosti, ali im je snažno preporučala kako da se ponašaju i što da izbjegavaju. Njihov je pristup borbi protiv pandemije bio neusporedivo mekši i, u europskim okvirima, prilično jedinstven.

Toliko jedinstven da možda ne bi bilo pretjerano ustvrditi da je u mjesec i pol dana tijekom lanjskog proljeća o Švedskoj u medijima, pa i u hrvatskim, objavljeno više vijesti i analiza nego u 15 prethodnih godina. Bilo je jednostavnije prepoznati njihovog glavnog epidemiologa nego premijera. To je kao da neki Šveđanin zna tko je Krunoslav Capak, ali za Andreja Plenkovića nije ni čuo.

Je li to bio eksperiment?

Švedske vlasti su, pak, inzistirale da su kritičari njihovog pristupa – jer među onima koji su komentirali Švedsku najviše je bilo kritičara – u krivu. Da se u Švedskoj uopće ne živi po starom, da je percepcija da nisu uvedene nikakve mjere i da su vlasti pustile virus da se slobodno širi zemljom potpuno pogrešna. Ali u strogi lockdown u Stockholmu nisu vjerovali.

No, švedski eksperiment s koronom možda i nije bio toliko eksperimentalan kako smo navikli vjerovati. Dostupne globalne usporedbe restrikcija ukazuju da su i u Švedskoj, s izuzetkom prvog vala pandemije, na snazi bile relativno stroge mjere, povremeno u rangu s ostatkom Europe, a katkad čak i iznad europskog prosjeka.

Švedska vs. Hrvatska

Indikatori koje prati stranica Our World in Data, jedan od globalnih izvora statističkih podataka o pandemiji, pokazuju, primjerice, da je od ožujka do svibnja prošle godine Švedska živjela pod značajno blažim restrikcijama od Hrvatske (mi smo tada bili u strogom lockdownu).

Kasnije se ta razlika bitno smanjila, a u nekoliko navrata je – na primjer, tijekom lanjskog ljeta – švedski pristup bio čak i restriktivniji od hrvatskog. Radi se o izračunu strogosti mjera na temelju niza pokazatelja, od zatvaranja škola do ograničavanja skupova. No, bitna karakteristika njihovog modela je ipak snažno oslanjanje na preporuke, umjesto na striktne zabrane.

Zaokreti u strategiji

Šveđani su se ipak uvelike pridržavali savjeta zdravstvenih i političkih vlasti, o čemu je prošle jeseni za Telegram govorio Zenid Hazarević, koji živi i radi u Uppsali, 70-ak kilometara od glavnog grada. Podijelio je tada s nama primjer iz svakodnevice: za ljude osjetljivog zdravlja mnoge trgovine uvele su poseban sat kada mogu obaviti kupovinu, a ostali se građani u taj termin nisu gurali.

Ipak, nije sve ostalo samo na neobvezujućim preporukama i povjerenju u ljude da će ih poštivati. U švedskoj strategiji borbe protiv koronavirusa došlo je do više zaokreta. U prosincu su, na primjer, popustili oko maski i ipak preporučili da ih se nosi u javnom prijevozu kad je gužva.

U siječnju su povećali ovlasti vlade da uvodi i provodi restriktivne mjere, među ostalim, da zatvori restorane i kafiće ako to smatra nužnim kako bi se suzbilo širenje virusa, i sankcionira kršenje mjera, primjerice, ako se ne poštuje limit o dozvoljenom broju ljudi u nekom prostoru poput trgovine.

Snažan udar trećeg vala

Sve se to događalo uoči i usred trećeg vala pandemije, koji je ovu skandinavsku zemlju snažno pogodio. Broj zaraženih počeo je rapidno rasti, prelazeći i deset tisuća dnevno, udio pozitivnih testova penjao se i do 25 posto, a povećavao se i broj ljudi na intenzivnom liječenju.

I prije trećeg vala upozoravalo se na smrtnost od Covida-19, koja je, osobito u odnosu na druge skandinavske države, u Švedskoj bila visoka. Stopa smrtnosti je, prema dostupnim podacima, tri puta veća nego u, primjerice Danskoj, a sedam puta veća nego u Finskoj. S druge strane, niža je nego u Italiji ili Francuskoj, zemljama koje su prošle rigorozne karantene.

Povjerenje u zdravstvo

Treći val pandemije stavili su pod kontrolu kombinacijom strožih mjera i cijepljenja. Od starta je bilo jasno da Švedska neće imati problema s motiviranjem građana da se cijepe protiv Covida-19. To su sugerirala ranija iskustva, ali i razina povjerenja u institucije.

Povjerenje u javno zdravstvo i savjete zdravstvenih vlasti je izuzetno visoko. Kad su u travnju prošle godine iz švedske Vlade za Telegram komentirali svoj pristup pandemiji, naveli su, među ostalim, indikativan primjer: iako ne postoji zakonom propisana obaveza, već stručna preporuka, 97 posto djece je cijepljeno.

Povratak ‘starog normalnog’

Visoku razinu povjerenja bilježe i istraživanja javnog mnijenja. U anketi u kojoj je čak 22 posto hrvatskih građana rezolutno poručilo da se nikad neće cijepiti protiv Covida-19, 71 posto Šveđana poželjelo se cijepiti što prije (tek četiri posto „nikad“). U istom istraživanju, 70 posto Šveđana zaključilo je da ne razumije zašto su ljudi neodlučni oko cijepljenja (u Hrvatskoj 55 posto).

S oko 70 posto potpuno cijepljenog odraslog stanovništva, Švedska sada namjerava ukinuti sve preostale restrikcije. Bude li sve išlo po planu, krajem mjeseca više neće vrijediti limiti za okupljanja, pravila o broju gostiju i razmaku između stolova u ugostiteljskim objektima, preporuka o radu od kuće… Na sjever Europe vraća se staro normalno. Tek ćemo vidjeti hoće li ovoga puta trajno ostati.