Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sveučilište troši milijune na novinski prilog u koji uguraju 14 Borasovih slika, a uredniku ne daju da objavi demanti

Sveučilišta su od 2016. potrošila najmanje 7 i pol milijuna kuna objavljujući svoje nekritičke biltene uz dnevne novine

ZADNJA IZMJENA: srp 12, 2020
Foto: Telegram ilustracija

Gotovo ključan dio komuniciranja hrvatskih sveučilišta s javnošću, pogotovo zagrebačkog i splitskog, odvija se putem tiskovina koje jednom mjesečno izlaze uz neku od većih dnevnih novina. Ove biltene, dakako, plaćaju sama sveučilišta iz vlastitih sredstava (koja im se prethodno doznačavaju iz državnog proračuna), s time da u izdvajanju pozamašnih svota već godinama prednjače zagrebačko i splitsko sveučilište.

Iz podataka do kojih je Telegram došao proučavanjem dokumentacije javne nabave od 2016. naovamo, proizlazi da su sveučilišta zbog “velikog interesa javnosti za sveučilišne teme” – kako je jednom prilikom rekao zagrebački rektor Damir Boras – potrošila najmanje 7 i pol milijuna kuna objavljujući svoje “biltene” uz Jutarnji list, Slobodnu Dalmaciju, Večernji list i Novi list.

Što u tim glasilima piše?

Kako bi bilo jasno na što se novac troši, valja odmah podsjetiti na sadržaj ovih tiskovina, koji kreiraju sveučilišni urednici i novinari pod budnim okom rektora i prorektora u nakladničkim odborima. Najpoznatija i najskuplja sveučilišna tiskovina – Universitas – tako je u broju iz listopada 2017. studente Hrvatskih studija prozvala za “džihad na Rektorat” u jeku njihovog bunta prema upravi zagrebačkog sveučilišta, a novinare koji su se kritički osvrtali na istu upravu, prozivalo se za “svečarsku atmosferu u stilu lokalnih tamburaša”.

Simptomatična je i crtica u kojoj je početkom 2019. smijenjen glavni urednik Universitasa Ivica Profaca. Gospodin Profaca htio je u narednom broju objaviti demanti na jedan od tekstova iz Universitasa. Nakon što je baš inzistirao na objavi demantija, što bi bilo sukladno Zakonu o medijima, Profaci su sa Sveučilišta u Zagrebu “uskratili suglasnost” da i dalje bude glavni urednik. O karakteru skupih sveučilišnih tiskovina govori i svojevremena izjava rektora Borasa da “sve istinito i bitno lijepo piše u Universitasu”, a možda je najzabavnija epizoda u kojoj je u jedan broj ugurano čak 14 fotografija rektora Borasa i tek jedna manje splitskog rektora.

Sve to u posljednje četiri i pol godine, dakle, košta najmanje 7 i pol milijuna kuna; pritom je taj novac raspoređen na (1) “Universitas” koji od 2016. zajednički izdaju sveučilišta u Zagrebu i Splitu u izdanjima Hanza Media – Slobodnoj Dalmaciji i Jutarnjem listu, (2) prilog “Hrvatska sveučilišta” koji izlazi uz Večernji list te na (3) istoimeni “Universitas” koji od 2019. izlazi uz riječki Novi list.

Više od milijun kuna godišnje

Najdugovječniji i najskuplji je, dakako, već spomenuti, originalni Univesitas koji izlazi od 2009. godine i do danas bilježi 128 brojeva. Do 2016. izdaje ga isključivo Sveučilište u Splitu i bilten izlazi uz Slobodnu Dalmaciju. Od 2016. u financiranje Universitasa se, kao nakladnik, uz splitsko uključuje i Sveučilište u Zagrebu; prema njihovom sporazumu, 50 posto troška tiskanja i distribucije fakturira se na adresu splitskog, a 50 posto na adresu zagrebačkog sveučilišta.

Za godišnju tiražu Universitasa, ova dva sveučilišta tako od 2016. zajedno plaćaju 1.248.900 kuna, koliko iznose odabrane ponude Hanza Media u javnoj nabavi. Dijeljeno po pola, svako od ovih sveučilišta za godišnju tiražu Universitasa u izdanjima Hanza Media izdvaja pola milijuna kuna, odnosno 624.450 kuna s PDV-om. Svako je od ovih sveučilišta od 2016. do uključujući 2020., za Universitas izdvojilo 3.122.250 kuna, odnosno zajednički su od 2016. potrošili 6.244.500 kuna za prilog u kojem “sve istinito i bitno lijepo piše”.

Uvjet je visoka zastupljenost fotki

Na javnu se nabavu za usluge tiskanja i distribucije Universitasa uvijek javlja isključivo Hanza, odnosno Slobodna Dalmacija u prethodnim godinama, a zajedničku nabavu vrši Sveučilište u Splitu. Okvirno se izdaje 12 brojeva tijekom godine, bilten broji između 24 i 32 stranice, uvjet sveučilišta je da tiskovina sadrži 60 posto teksta i 40 posto fotografija (sada je možda jasnije odakle toliko fotki rektora) i traže da se svako izdanje tiska u 90.000 primjeraka. Od toga je uvjet da 30.000 primjeraka bude prodano na području Splitsko-dalmatinske županije i još 60.000 na ostalom području Republike Hrvatske.

U iznos je uračunato i 2000 primjeraka Universitasa za tzv. “unutarsveučilišnu distribuciju”; ti se primjerci šalju na zagrebački i splitski Rektorat, odakle se dalje distribuiraju sastavnicama, odnosno fakultetima. Zgodno je spomenuti i činjenicu koja, s obzirom na dobru suradnju, ne treba čuditi; rektor Boras i splitski rektor Dragan Ljutić ugledni su članovi Izdavačkog savjeta u Hanzi.

Stotine tisuća kuna za drugi Universitas

Istoimeni Universitas pojavio se i uz riječki Novi list, prvi put sredinom 2019. Postupkom jednostavne nabave, Sveučilište u Zagrebu samostalno je naručilo uslugu tiskanja i distribucije Universitasa na području Istarske i Primorsko goranske županije, s procijenjenom vrijednošću nabave od 120.000 kuna. Kako se radi o jednostavnoj nabavi objavljenoj tek na web stranicama Sveučilišta, nismo mogli pronaći konačnu odluku o odabiru i konačan iznos, no ako je bio kao procijenjeni, zagrebačko sveučilište uz PDV je za šest brojeva od lipnja do prosinca 2019. izdvojilo oko 150.000 kuna.

Suradnja s Novim listom nastavila se i ove godine, ovoga puta za svih 12 mjeseci 2020. U skladu s time, i cijena je bila nešto viša pa je prihvaćena ponuda Novoga lista (koji se javio kao jedini ponuditelj) u iznosu od 288.000 kuna s PDV-om. I za Novi list stoji uvjet da otisne Universitas na 32 stranice, uz 60 posto teksta i 40 posto fotografija. Svako izdanje mora se otisnuti u minimalno 20.000 primjeraka; od toga 17.000 mora biti prodano uz Novi list na području Istarske i Primorsko goranske županije, dok 3000 primjeraka samog biltena valja ostaviti “za potrebe visokoškolskih institucija” na području ove dvije županije.

Suradnja i s Večernjim, zbog ‘velikog interesa’

U konačnici, tu je i glasilo “Hrvatska sveučilišta”, vezano uz Večernji list. Prema podacima iz javne nabave, plaćeno je okvirno 12 brojeva od rujna 2017. do rujna 2018. i isto toliko brojeva od travnja 2019. do travnja 2020. Svaka od godišnjih prihvaćenih ponuda Večernjaka teži 450.000 kuna s PDV-om. Iako nabavu vrši Sveučilište u Zagrebu, financiranje je nešto složenije, što smo doznali iz zapisnika Rektorskog zbora koji okuplja sve rektore hrvatskih sveučilišta. Za svaki broj, mjesečne neto iznose izdvajaju sveučilišta u Zagrebu (20.000 kuna), u Rijeci (5000 kuna), u Splitu (6000 kuna), u Osijeku (5000 kuna), u Zadru (1500 kuna), u Dubrovniku (1000 kuna), u Puli (1000 kuna) i Sveučilište Sjever (1000 kuna).

Na suradnju s Večernjim listom, Rektorski se zbor odlučio 2017. zbog, kako je tada rekao rektor Boras, “velikog interesa javnosti za sveučilišne teme”. Rektor Boras na jednoj od sjednica Rektorskog zbora tijekom 2017. izvijestio je kako “naknadno postoji mogućnost i pokretanja newsletter portala koji bi omogućio povećanje vidljivosti hrvatske akademske zajednice kao i prenošenje točnih informacija u medijski prostor”.

Distribucija i u BiH i Njemačku

“Hrvatska sveučilišta” uz Večernji izlaze na skromnijih osam stranica i svako se izdanje tiska u 47.100 primjeraka. I ovdje važi uvjet o 60 posto teksta i 40 posto fotografija. Distribucija “Hrvatskih sveučilišta” uz Večernji je izrazito razgranata. Najmanje 20.000 prodanih primjeraka Večernjaka koji sadrži ovaj bilten mora biti na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a isto toliko mora biti prodano na ostalom području Republike Hrvatske. Još 3000 primjeraka broja Večernjaka koji sadrži “Hrvatska sveučilišta” mora biti prodano na području Bosne i Hercegovine, a 2000 na području Republike Njemačke.

U ugovorenu cijenu uračunati su i primjerci biltena za “unutarsveučilišnu distribuciju” pa se tako 1000 komada šalje na Sveučilište u Zagrebu, 300 u Split, 250 u Rijeku i Osijek, 50 u Zadar, Dubrovnik, Pulu i na Sveučilište Sjever, a još se 100 komada isporučuje Rektoratu Sveučilišta u Mostaru. “Distribucija u BiH osnova je međusobnog informiranja akademskih zajednica u susjednim zemljama te oblik pomoći hrvatskom narodu u BiH. Distribucija u Saveznoj Republici Njemačkoj od posebne je važnosti zbog brojnosti hrvatske dijaspore, uključujući znanstvenu, te zbog prezentacije hrvatske znanosti u vodećoj europskoj zemlji”, stoji u dokumentaciji o javnoj nabavi “Hrvatskih sveučilišta”.

Na kraju, valja podsjetiti da se Sveučilište u Zagrebu ne libi tužiti medije. Međutim, u tužbama koje je pobrojao portal Srednja.hr početkom 2019. i na njih upozorilo i Hrvatsko novinarsko društvo na okruglom stolu ‘Novinarstvo pred sudom’, ne nalaze se mediji uz koje izlaze sveučilišna glasila pamfletskog karaktera.

Dora Kršul
Telegram autor
311 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program