Sveučilište u Rijeci kreiralo Građanski odgoj za srednje škole. Već se predaje u jednoj gimnaziji
Program će ponuditi svim srednjim školama, a realno je da bi mogao zaživjeti u školskoj godini 2023./2024.
Nakon što je Grad Rijeka u svoje osnovne škole prije pet godina uveo Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost i nakon ovotjedne najave da, po uzoru na Građanski, uskoro uvode i Zdravstveni odgoj, iz Rijeke danas stiže još jedna sjajna vijest. Naime, Sveučilište u Rijeci s partnerima Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, Prvom riječkom hrvatskom gimnazijom te udrugom CeKaDe, izradilo je prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja za srednje škole.
Danas su ga na Sveučilištu u Rijeci i predstavili. Nosi naziv ‘Škola i zajednica’ i temelji se na pristupima aktivnog učenja i poučavanja, odnosno na učenju u zajednici te projektnom i istraživačkom učenju i poučavanju. Pilot-projekt predstavljenog kurikuluma od ove se školske godine provodi u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, a kako za Telegram pojašnjava riječka rektorica Snježana Prijić Samaržija, konačna verzija kurikuluma uslijedit će nakon pilotiranja u ovoj riječkoj školi.
Zaživjet će u školama na jesen 2023.
Drugim riječima, cjelovita verzija kurikuluma očekuje se tijekom 2022. godine, a kurikulum je osmišljen za sve srednje škole – i gimnazije i strukovne škole. Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić kaže nam kako nakon pilot-faze s cjelovitim kurikulumom idu prema Agenciji za odgoj i obrazovanje na akreditaciju programa.
“Nakon toga, kurikulum će biti ponuđen svim osnivačima srednjih škola u Hrvatskoj”, pojašnjava. Realno je da bi, dodaje Jokić, u školskoj godini 2023./2024. program mogao zaživjeti u školama, a tijekom ranije, školske godine 2022./2023., mogao bi biti ponuđen većem broju škola također u pilot-fazi.
Nada se, nastavlja, da će škole i lokalne zajednice prepoznati sve mogućnosti ovoga predmeta. “Jer on sadrži ono što našoj školi često nedostaje: inicijativu učenika, znanstveno-istraživački i projektni pristup, oslobađanje kreativnosti nastavnika, učenje u zajednici i sposobnost rješavanja problema”, rekao je.
Učenici u zajednici
Nakon Agencijine akreditacije, kako nam je pojasnila riječka rektorica, slijedi druga faza projekta, tj. organizirana edukacija nastavnika koji bi u srednjim školama provodili Građanski odgoj. Razgovarali smo i s nastavnicom Laurom Angelovski iz Prve riječke hrvatske gimnazije, koja od rujna poučava Građanski odgoj po ovom kurikulumu. I njena i učenička iskustva su, ističe, vrlo pozitivna.
“Učenici su aktivni sudionici cijelog procesa, za razliku od uobičajene nastave. Angažirani su u zadacima koje imaju, a skupa s njima učim i ja”, kaže Angelovski, inače profesorica filozofije, logike i etike. Kaže i kako je, s ovim predmetom, riječ o nečemu što dosad nije ponuđeno i u sklopu čega učenici imaju priliku izaći u zajednicu, biti aktivni i učiti kako će rješavati probleme i kritički promišljati.
Problem, istraživanje, rješenje
Rektorica Prijić Samaržija podcrtava kako je prijedlog kurikuluma izradila skupina vrhunskih stručnjaka sa Sveučilišta u Rijeci i partnerskih institucija i to “s jasnim stavom da mnogi društveni deficiti i izazovi, uključujući i trenutno stanje otpora cijepljenju i nepovjerenja prema institucijama sustava, imaju korijene u deficitima edukacije o demokratskim kompetencijama”.
Kurikulum su izradili Laura Angelovski, Bojana Ćulum Ilić, Helena de Karina, Karin Doolan, Zoran Grozdanov, Boris Jokić, Dražen Šimleša i Nebojša Zelič. Cilj je da se, provedbom u školama, srednjoškolce osnaži za aktivno i konstruktivno djelovanje u lokalnim zajednicama na način da učenici zajednički identificiraju probleme u svojim zajednicama te da temeljem istraživanja koje osmisle i provedu, predlože moguća rješenja.