Otkrivamo totalni hit. Sveučilište u Zagrebu ne zna kolike im je dugove ostavio Boras jer, kažu, nemaju softver

U Rektoratu ne mogu precizno utvrditi iznos 'znatnih dugovanja' zbog 'postojećih digitalnih rješenja'

FOTO: Pixsell/Telegram

Sveučilište u Zagrebu “ima znatna dugovanja” naslijeđena od bivše uprave pod vodstvom rektora Damira Borasa. Konstatirao je to Tomislav Bolanča, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu, na sjednici Senata Sveučilišta u prosincu 2022. čiji je zapisnik nedavno javno objavljen. Bolanča na Senatu ne precizira koliki je naslijeđeni dug pa smo pitanje o tome postavili rektoru Stjepanu Lakušiću.

Iz odgovora koji nam je dostavio putem glasnogovornice Sveučilišta, proizlazi kako su zabilježili situaciju koja “implicira dugovanja”, no da trenutačno u Rektoratu ne mogu precizno utvrditi iznos dugovanja zbog “postojećih digitalnih rješenja”. Drugim riječima, najveće hrvatsko sveučilište nema adekvatan softver iz kojega bi mogli crpiti aktualne podatke o poslovanju Sveučilišta.

Dug koji je ostavila prošla uprava

Na prosinačkoj sjednici Senata, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Mirko Planinić kazao je kako je prisustvovao sastanku sveučilišnog Odbora za proračun na kojem je bilo riječi o “iznosu duga koji je ostavila prošla uprava”. Zamolio je prorektora Bolanču, zaduženog za financije, da o tome izvijesti članove Senata. “Prorektor Bolanča objašnjava da je procjena gruba”, navodi se u zapisniku. On, međutim, ne otkriva iznos duga o kojem je očito bilo riječi na drugim tijelima Sveučilišta.

Bolanča dalje govori kako u ovom trenutku ne bi iznosio stanje financijskih sredstava i točan iznos duga “dok se ne napravi dublja analiza”. Zatim objašnjava da su imali i reviziju poslovanja, no ona “uopće nije obuhvaćala mjesta troška”. Pa dodaje kako softver koji u Rektoratu trenutačno koriste “nije adekvatan da bi on mogao odgovorno reći koji je to točno broj”. Nabavljaju, rekao je, novi softver za upravljanje poslovnim procesima i zaključio: “Ono što se može reći je da su indikacije takve da Sveučilište u Zagrebu ima znatna dugovanja”.

Sveučilište ima neadekvatan softver

Nakon iščitavanja zapisnika, zamolili smo rektora Lakušića da nam kaže njihovu procjenu o iznosu dugovanja Sveučilišta, kao i na što se – te u kojim iznosima – ta dugovanja taksativno odnose. U odgovoru nam je poručio kako se rasprava na Senatu odnosila “na stanje računa Rektorata koji, ako je u određenom trenutku u minusu, implicira dugovanja”. Precizira kako su pojedine organizacijske jedinice Rektorata, prema procjenama, “bile privremeno knjigovodstveno u minusu na dan 17. studenoga 2022.”.

Procijenjeno stanje u tim istim organizacijskim jedinicama, navodi dalje, na dan 26. siječnja 2023. bilo je pozitivno. Rektor kaže i kako likvidnost poslovanja Rektorata ni u jednom trenutku nije bila ugrožena. Premošćivanje minusa, objašnjava, rješavali su privremenom preraspodjelom sredstava s drugih organizacijskih jedinica. Istovremeno, dodaje, Rektorat ni u jednom trenutku nije bio u minusu po svojim bankovnim transakcijskim računima.

Lakušić nam u odgovoru potvrđuje da oni trenutačno ne mogu doći do konkretnog iznosa dugovanja Sveučilišta jer su postojeća digitalna rješenja koja koriste u Rektoratu takva da ne mogu provesti dubinsku analizu. U tijeku je, dodaje, uvođenje adekvatne programske podrške koja će omogućiti sada nedostupnu dubinsku analizu. Procijenjen iznos dugovanja nam ne otkriva jer barataju, kaže, samo procjenama koje “mogu biti pogrešne pa se stoga ne smatraju mjerodavnom informacijom”.

‘Nepravovremene uplate iz proračuna’

Procjene kojima barataju, objašnjava, u nedostatku mjerodavnih informacija mogu biti indikativne u poslovnom odlučivanju. Nešto slično rekao je i njegov prorektor Bolanča na Senatu, poručivši da je bitno da “iznesenu grubu procjenu znaju članovi užeg kolegija, šireg kolegija i Odbora za proračun jer može utjecati na njihove odluke”. U konačnici, Lakušić u odgovoru Telegramu zaključuje kako su nedefinirana dugovanja “u nezanemarivom dijelu rezultat nepravovremenih uplata sredstava iz Državnog proračuna”.

Krajem 2022., precizira, Sveučilištu je doznačena posljednja akontacijska rata iz proračuna za redovito poslovanje za akademsku godinu 2021./2022., kao i prva akontacijska rata za akademsku godinu 2022./2023. Financijsko izvješće za 2022., najavljuje, predat će nadležnim institucijama do kraja ovog mjeseca. U njemu su sadržane, zaključuje rektor, mjerodavne informacije koje će biti javno dostupne.