Nekad je nužno odabrati stranu

Svi pričaju o tužbama zbog neradne nedjelje. Stručnjaci objašnjavaju zašto od toga možda neće biti ništa

Sanja Barić i Đorđe Gardašević objašnjavaju zašto treba pričekati detaljno obrazloženje Ustavnog suda

Odluka Ustavnog suda kojom je suprotnom Ustavu Republike Hrvatske proglašena samo epidemiološka mjera zabrane rada nedjeljom, koju je donio Nacionalni stožer Civilne zaštite, dio trgovaca dočekao je s oduševljenjem. Nadaju se, naime, da će moći tužiti državu za onih nekoliko nedjelja u travnju i svibnju kada im je bilo zabranjeno raditi ne bi li se spriječilo širenje novog koronavirusa.

Međutim, ustavni stručnjaci s kojima je razgovarao Telegram kažu kako ipak treba pričekati detaljno obrazloženje Ustavnog suda. Upravo o tom obrazloženju ovisit će eventualni daljnji potezi trgovaca, pogođenih mjerom zabrane rada nedjeljom.

Što je odlučio Ustavni sud?

Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, naglašava kako je riječ o odluci Ustavnog suda koju je u ovom trenutku teško komentirati bez njezinog punog obrazloženja. Jer iz njega može proizaći niz različitih tumačenja.

Međutim, profesorica primjećuje kako mjera koju je propisao Stožer zapravo i nije tzv. pojedinačni akt o kakvima uobičajeno odlučuje Ustavni sud. Uglavnom su to zakoni ili podzakonski akti čija se ustavnost propituje. U ovom slučaju, napominje profesorica Barić, u pitanju je opća zabrana koja po svojoj formi nije takav akt.

Je li mjera ukinuta ili poništena?

Detaljno obrazloženje Ustavnog suda, po njezinom mišljenju, treba pričekati i da se vidi je li on odlučio tu mjeru ukinuti ili poništiti. Razlika je, pojašnjava, u tome, što se poništenje odnosi na period od kada je neki propis počeo vrijediti pa do trenutka odluke Ustavnog suda, dok se ukidanje odnosi na buduće vrijeme, dakle od trenutka kada je odredba proglašena neustavnom.

Ovisno o tome može se razmišljati o eventualnom pokretanju postupka za odštetu zbog neustavne mjere.

Kada je vrijedila sporna zabrana?

U konkretnom slučaju, ako bi Ustavni sud poništio epidemiološku mjeru zabrane rada nedjeljom to bi se odnosilo na period od 27. travnja do 26. svibnja kada je bila na snazi. Trgovci bi u tom slučaju eventualno mogli tražiti odštetu za vrijeme zabrane koje je, dakle, bila neustavna.

Ako bi iz obrazloženja proizašlo da je Ustavni sud ukinuo ovu mjeru, jer nije u skladu s Ustavom, zapravo bi odluka bila prilično irelevantna, jer zabrana ionako više nije na snazi.

Nitko nije tražio ocjenu ustavnosti

Međutim, profesorica napominje još jedno ograničenje koje bi moglo pomrsiti računicu onima koji su planirali tražiti odštetu zbog zabrane rada nedjeljom u koronakrizi. Naime, pravo na tu naknadu imali bi samo oni koji su i podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti, a to u ovom slučaju nije učinio nitko.

Iz priopćenja Ustavnog suda proizlazi da je postupak ocjene ustavnosti te mjere pokrenut po službenoj dužnosti. To znači da je Ustavni sud samostalno odlučio provjeriti je li mjera u skladu s Ustavom, a ne na poticaj nekog od trgovaca pogođenih zabranom.

Trgovci ipak mogu tužiti državu

I Đorđe Gardašević, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, kaže kako u ovom trenutku nije moguće davati konkretnije komentare jer Ustavni sud RH još nije objavio cjelovito obrazloženje svoje odluke.

Ipak, potvrđuje da ovakva odluka Ustavnog suda otvara mogućnost tužbi prema državi.

“U slučaju kada Ustavni sud utvrdi neustavnost nekog propisa, teorijski postoji mogućnost da netko tko je primjenom tog propisa pretrpio štetu traži naknadu, ali to je postupak koji se ostvaruje pred građanskim sudovima”, rekao je Gardašević za Telegram.