Svjetska banka izdala globalne prognoze za 2023.; mnoge zemlje na rubu su recesije
Očekuje se rast globalnog BDP-a od 1,7 posto, što je najmanji postotak od 1993. godine
Svjetska banka u utorak je smanjila svoje prognoze rasta za 2023., na razine koje se za mnoge zemlje kreću na rubu recesije, jer se utjecaj povećanja kamatnih stopa središnje banke intenzivira, ruski rat u Ukrajini ne približava se kraju, a najveće svjetske ekonomije stagniraju.
Svjetska banka za 2023. očekuje rast globalnog BDP-a od 1,7 posto, što je najmanji postotak od 1993., ako se izuzmu recesije 2009. i pandemijske 2020. godine. U svom ranijem izvješću Global Economic Prospects iz lipnja 2022. banka je za ovu godinu predviđala globalni rast od 3 posto.
U 2024. godini rast
Svjetska banka za 2024. najavljuje rast od 2,7 posto, a za razdoblje od 2020. do 2024. ukupno će biti ispod 2 posto, što je najsporiji petogodišnji tempo od 1960. godine. Ta institucija vjeruje da bi usporavanje najvećih gospodarstava, uključujući SAD, čiji očekivani rast je smanjila za 0,5 posto, moglo nagovijestiti novu svjetsku recesiju, manje od tri godine nakon prethodne.
“S obzirom na krhke gospodarske uvjete, svaki novi nepovoljan razvoj događaja, poput više od očekivane inflacije, nagli porast kamatnih stopa kako bi se ona obuzdala, ponovno izbijanje pandemije koronavirusa ili eskalacija geopolitičkih napetosti – mogao bi gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju”, navodi banka u priopćenju.
Teško za ekonomije u razvoju
Usporavanje rasta bit će posebno teško za ekonomije u razvoju koje se bore s velikim teretom duga, slabim valutama i rastom prihoda te usporavanjem poslovnih ulaganja. Rast Kine u 2022. pao je na 2,7 posto, što je drugi najmanji rast od sredine 1970., nakon 2020. godine, jer su ograničenja uvedena zbog pandemije, previranja na tržištu nekretnina i suše utjecali na tamošnju potrošnju, proizvodnju i ulaganja, navodi Banka.
Institucija piše kako je s krajem 2022. počeo jenjavati dio inflatornog pritiska, s nižim cijenama energije i robe, no upozorila je da su rizici od novih poremećaja u opskrbi visoki te da bi se povišena temeljna inflacija mogla zadržati. To bi moglo potaknuti središnje banke da povećaju kamatne stopa više nego što se trenutno očekuje, pogoršavajući globalno usporavanje, dodaje se.