Svjetski presedan: grupa Nizozemaca tužila je državu zbog klimatskih promjena i dobila. Pričali smo s njima
Natjerali su vladu da smanji emisije štetnih plinova. Za Telegram pričaju kako im je to uspjelo
Kad je sudac pročitao presudu, dvoranom se prolomio pljesak, pali su zagrljaji i pokoja suza: nizozemski Vrhovni sud upravo je potvrdio ranije presude nižih sudova da nizozemska vlada ima pravnu obavezu prema svojim građanima zaštititi ih od štetnih posljedica klimatskih promjena. Nakon dugih sedam godina, nizozemska zaklada Urgenda pobijedila je vladu koju finalna sudska odluka sada prisiljava da do kraja 2020. godine smanji emisije štetnih plinova za najmanje 25 posto u odnosu na 1990. godinu.
“Bio je to vrlo emotivan trenutak”, prisjeća se pravni savjetnik Urgende Dennis van Berkel koji je tog dana, sredinom prosinca prošle godine, bio u sudnici Vrhovnog suda. Ta je presuda, kaže u telefonskom razgovoru za Telegram, “doista dala nadu da postoji način za napredak, da možemo nešto napraviti u borbi za budućnost naše djece”. S van Berkelom, koji je surađivao na ovom slučaju, razgovarali smo ovoga tjedna, baš u vrijeme kad je pozornost Zagrepčana zaokupljalo pitanje onečišćenja zraka, na što im je gradonačelnik Milan Bandić sugerirao da je sve u redu, a novinare pitao što očekuju od njega, da “polovi sve te čestice”.
Pitanje prava, ne politike
Nizozemski slučaj počeo je još 2012. godine kada je neprofitna zaklada poslala pismo tamošnjoj vladi u kojem su opisali štetne posljedice klimatskih promjena i zatražili da se vlada pisanim putem obveže da će poduzeti sve potrebne mjere kako bi do kraja desetljeća smanjila emisije stakleničkih plinova. U suprotnom, upozorili su u pismu, “Urgenda neće imati drugu opciju nego obratiti se sudovima” kako bi oni naredili državi da se pokrene.
Zašto su uopće krenuli u tu neizvjesnu bitku? Odvjetnik Roger Cox, priča nam van Berkel, napisao je knjigu ‘Revolution Justified’ u kojoj je opisao opasnost od klimatskih promjena, ali i ustvrdio da vlade imaju pravnu obvezu da djeluju i da se poštivanje te obveze može nametnuti sudskom odlukom. “Opasnost od klimatskih promjena bila je tolika da smo smatrali da se naša prava krše. Da to više nije samo političko pitanje, nego pitanje naših prava”. Zato su poslali pismo vladi i tražili da izvrši ono što je prije toga, kaže naš sugovornik, i sama zagovarala, smanjenje emisija za 30 posto do 2020. godine.
Gotovo 900 tužitelja
Pismo očito nije bilo dovoljan poticaj, pa je zaklada Urgenda – osnovana 2007. godine s ciljem poticanja ekološki održivih inicijativa i tranzicije društva i gospodarstva – krenula u sudski postupak koji je trajao narednih šest godina. U tome nisu bili usamljeni, dapače: u proces su se, kao tužitelji, uključili nizozemski građani. Njih 886. Među njima je bilo mladih ljudi, maloljetnika koje su zastupali roditelji, baka i djedova, učitelja, poduzetnika… Svi su dali svoj doprinos zajedničkoj tužbi i i nastavili podupirati zakladu u dugotrajnoj parnici. Nitko od njih u međuvremenu nije odustao niti su pomislili da se radi o besmislenom slučaju, iako je ishod, dakako, bio neizvjestan.
No, već 2015. godine dalo se naslutiti da bi ovaj “klimatski slučaj”, kako ga često nazivaju, protivno svim predviđanjima ipak mogao biti uspješan. U lipnju te godine sud u Haagu donio je prvostupanjsku presudu kojom je ustvrdio da vlada mora donijeti strože mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Predstavnici Urgende, skupa s gotovo 900 sutužitelja i odvjetničkim timom, bili su, naravno, presretni. Presuda je mnoge iznenadila.
‘Trebali smo odvažne suce’
“Na prvom stupnju 2015. godine gotovo svi su mislili da ćemo izgubiti, osim nas. Mi nismo znali da ćemo pobijediti, ali smo bili svjesni da ćemo trebati odvažne suce da donesu takvu odluku. Jer to nije jednostavna odluka”, kaže van Berkel. Njihova tužba u to je vrijeme bila prava novost; zato su ljudi bili prilično skeptični, ne vjerujući da bi se borba protiv klimatskih promjena mogla učinkovito preseliti u sudnice.
U međuvremenu su slični slučajevi pokrenuti u nizu država, tvrdi se na stranicama ove neprofitne organizacije. U Belgiji je 11-ero građana pokrenulo postupak 2014. godine, a finalna presuda očekuje se krajem ove godine. Lani su u Francuskoj tužbu pokrenule četiri nevladine organizacije. Parnice u Njemačkoj i još nekim državama završile su za tužitelje neuspješno. Nizozemski slučaj, nakon finalne odluke vrhovnog suda, tvrdi naš sugovornik, “prvi je uspješni klimatski slučaj u svijetu”.
Dugotrajna parnica i žalbe
Nakon prvostupanjske presude prije četiri i pol godine, nizozemska vlada se žalila i nastavila se žaliti i narednih godina, svaki put kada bi neki od nizozemskih sudova presudio u korist tužitelja. Za neprofitnu zakladu bilo je to zasigurno iscrpljujuće, vremenski i financijski. No, cijelo vrijeme su, kažu, imali potporu građana i tvrtki koji su im pomagali donacijama jer su smatrali “da moramo što brže učiniti naše gospodarstvo održivim”. Pomogli su im i odvjetnici, dio odvjetničkog tima radio je pro bono, a svoje im je usluge bez naknade ponudila i tvrtka specijalizirana za slučajeve na Vrhovnom sudu.
Unatoč dugotrajnom parničenju, nisu nikada pomislili odustati, kaže naš sugovornik. Smatrali su da slučaj nije bitan samo za Nizozemsku, nego i za globalno priznanje činjenice da “mi kao ljudi imamo pravo ne biti podvrgnuti klimatskom kaosu”. No, za uspjeh je, kako je ranije napomenuo, bila potrebna i određena doza odvažnosti sudaca, ne samo na nižim instancama, nego i na Vrhovnom sudu. “Neizmjerno smo zahvalni što su nizozemski suci pokazali da su istinski neovisni i što su došli do ovakvog zaključka temeljem prava i činjenica”, kaže van Berkel.
Što čini nizozemska vlada
Nakon odluke Vrhovnog suda, nizozemska vlada poslala je pismo parlamentu u kojem, među ostalim, navode da će i dalje nastojati smanjiti emisije stakleničkih plinova za 25 posto do kraja 2020. godine, podsjetivši da su već tijekom prošle godine najavili niz mjera koje će tome pridonijeti. Tim novim mjerama, koje obuhvaćaju industriju, poljoprivredu, građevinarstvo i tako dalje, vlada želi smanjiti štetne emisije za 49 posto do 2030. godine.
U Urgendi, dakako, očekuju da će vlada poštivati presudu, no pitanje je hoće li već ove godine uspjeti postići zadani cilj od 25 posto. Prema medijskim izvješćima, u 2018. godini smanjenje je, u odnosu na 1990. godinu, bilo oko 15 posto. Za one koji su ovih dana u Zagrebu s nelagodom pratili vijesti o kvaliteti zraka, napomenimo još da nizozemska presuda nije obvezujuća za ostale zemlje članice Europske unije. Radi se o nacionalnom slučaju, pred nacionalnim sudom, za nacionalne klimatske ciljeve.
Inspiracija za ostatak Europe?
Da se slučaj, recimo, odvio pred Sudom Europske unije, onda bi njegova finalna odluka bila primjenjiva u svim članicama EU-a. Pred tim je Sudom, doduše, bila pokrenuta slična tužba, možda inspirirana upravo nizozemskim slučajem, koja je prošlog svibnja odbačena iz proceduralnih razloga. Deset obitelji, iz Portugala, Njemačke, Francuske, Italije i tako dalje, htjelo je tužiti EU kako bi je natjerali da napravi više u borbi protiv klimatskih promjena. Prema izvješćima medija, tužitelji su na odluku o odbacivanju tužbe uložili žalbu koja još nije riješena.
Unatoč tome što nizozemska presuda nije izravno primjenjiva u drugim državama, Dennis van Berkel uvjeren je da će se njezin učinak osjetiti. Sud je, kaže, vrlo detaljno argumentirao zašto posljedice klimatskih promjena predstavljaju prijetnju pravu na život, pozvavši se pritom na Europsku konvenciju o ljudskim pravima. “Moć ove presude je u njezinoj argumentaciji. Druge sudove ne obvezuje, ali ih sigurno može inspirirati i uvjeriti”.