Tajkun kupio čuvenu vilu na Šalati, obnavlja se nakon godina propadanja, kontroverzi i sudskih drama
Nevjerojatna priča o vrijednoj kući na elitnoj lokaciji, na vrhu Schlosserovih stuba
Konačno je započela obnova jedne od najljepših kuća u Zagrebu – vile Pukler na Šalati. Ova kuća na elitnoj lokaciji, na vrhu Schlosserovih stuba, godinama je propadala, a sada su je teško oštetila i dva potresa. Onaj zagrebački ju je načeo, dok joj je petrinjski ozbiljno ugrozio stabilnost.
Njezin aktualni vlasnik, bosansko-hercegovački poduzetnik Svjetlan Stanić, angažirao je stručnjake da ojačaju konstrukciju vile. Arhitekt Hrvoje Lovošević, koji vodi projekt obnove, potvrdio je za Telegram da se vila trenutno protupotresno sanira kako bi se spriječila njezina daljnja destrukcija. Zatim, kada vlasnik ishodi sve dozvole, bit će obnovljena do kraja. Stanić još ne otkriva što planira s vilom, koja se nalazi u zaštićenoj Povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba.
Godinama blokirana zbog sudskog spora
Zagrepčani uglavnom pamte da je u ovoj vili godinama bio smješten francuski konzulat, a zatim i francusko veleposlanstvo. No, prije više od desetljeća oni su iselili, a vila je, praktički, utonula u propast. Iako se nalazi u zaštićenoj gradskoj zoni, jednostavno je ostavljena da se raspada.
Doznali smo da se punih deset godina oko nje vodio sudski spor u kojem je sudjelovao kontroverzni Blaž Petrović, poduzetnik na čije se ime često nailazi u domaćem nekretninskom sektoru.
Protiv Petrovića je vođeno više sudskih postupaka, a posljednja optužnica teretila je njega i suprugu za bespravnu gradnju u Makarskoj. Sam Petrović optužen je i da je prijetio komunalnom redaru koji mu je zatvorio gradilište. U jednom trenutku Petrović, točnije njegova tvrtka Talon gradnja, postali su vlasnici vile na Schlosserovim stubama.
Tko su bili prvi vlasnici vile na Šalati?
Gradnja ove vile počela je još 1939., i to prema projektu inženjera Kurtovića. Kasnije je dovršena prema ideji građevinske tvrtke Kaiser i Šega. Uporabnu dozvolu kuća je dobila 1941. godine. Dali su ju izgraditi Zlatko i Zlata Pukler, bogati supružnici kojima je jugoslavenska vlast nacionalizirala većinu imovine.
Iz javno dostupnih podataka gospodin Pukler vjenčao se Zlatom pl. Mekovec 1910. godine. On je u to vrijeme bio zamjenik upravitelja podružnice Prve hrvatske štedionice u Varaždinu, da bi kasnije postao ravnatelj Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. Bio je i dioničar u tvrtki ‘Braća Turković bankarska radnja’.
Poznanici obitelji kažu nam kako Pukleri nisu prozivani zbog suradnje s vlastima Nezavisne države Hrvatske te da im imovina nije nacionalizirana kao narodnim neprijateljima. Jednostavno, bili su previše bogati za ono vrijeme kada se gledalo da svi imaju jednako.
Borba za povrat nacionalizirane imovine
Nakon što su ostali bez vile koja je dana na korištenje jednom ministru u ondašnjoj jugoslavenskoj vladi, oduzet im je i veći dio zgrade na križanju obližnjih Šoštarićeve i Vlaške ulice. Obitelji Pukler ostavljen je tek jedan stan u toj zgradi.
Proces za povratom imovine svoje obitelji gospodin Marijan Koharić, nasljednik Puklerovih, pokrenuo je početkom 2000-ih. Omogućio mu je to Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Kako je još 70-tih godina iselio iz Hrvatske i skrasio se u Londonu, Koharić nije bio zainteresiran pod svaku cijenu zadržati nekretnine svoje obitelji u Zagrebu. Zato je, ubrzo nakon što mu je vila na Schlosserovim stubama vraćena, Koharić oglasio njezinu prodaju.
Kako je Petrović došao do vile Pukler?
Odvjetnik koji ga je u to vrijeme zastupao tvrdi kako je bilo puno zainteresiranih kupaca. No, budući da je Koharić naslijeđenu imovinu procijenio na više od tri milijuna eura, prodaja nije išla baš lako. Negdje 2006. u priči oko vile pojavljuje se Blaž Petrović.
Iako je riječ o čovjeku koji je u više navrata optuživan za teška kaznena djela – od iznuda do prijevara – niti u jednom procesu do sada nije mu dokazana krivnja. Petrović je u listopadu te godine navodno s Koharićem dogovorio prodaju vile na Schlosserovim stubama za 1,65 milijuna eura. Dogovarali su, navodno, kupoprodaju i ostalih Koharićevih nekretnina, a Petrović je bogatog nasljednika trebao zastupati i u procesu povrata oduzete imovine.
Dogovorili su da Koharić Petrovićevoj Talon gradnji ustupi svoja potraživanja od države. Koharić, međutim, s Petrovićem nikad nije potpisao ugovore jer je zbog zdravstvenih problema morao napustiti Zagreb. Zaključivši da je izigran, Petrović u ime svoje tvrtke pokreće sudski postupak protiv nasljednika vile na Šalati.
Detalji desetogodišnjeg sudskog spora
Od Općinskog građanskog suda u Zagrebu Talon gradnja traži da donese presudu protiv Koharića kojom će ga obvezati da prizna da je potpisao ugovore o prodaji vile te ustupanju prava na povrat ostale nacionalizirane imovine obitelji Pukler. Ukupan iznos iz tih ugovora bio je nešto manji od 2,7 milijuna eura, tvrdio je u tužbi Petrović.
Međutim, gospodin Koharić na prodaju nije pristajao. “Razgovori niti s jednim od ponuđača, pa tako ni s tvrtkom Talon gradnja, nisu došli do završne faze”, izjavio je na sudu ističući kako vila na Šalati predstavlja kulturno dobro te pravo prvokupa u slučaju prodaje imaju Grad Zagreb i Republika Hrvatska.
Koharić: ‘To je bila neka vrsta ucjene’
“Ne želim bilo kome prodati svoju djedovinu”, rekao je Koharić koji je Petrovićevu tužbu doživio kao svojevrsnu ucjenu. Čak je u jednom trenutku pomišljao da zatraži kazneno-pravnu zaštitu od Petrovića i njegove firme zbog inzistiranja da prizna navodne ugovore koje nije potpisao.
Nakon nekoliko godina parničenja, od kojih je Petrović dio proveo u bijegu pred hrvatskim pravosuđem, iznenada se pojavljuje mogućnost da se njih dvojica nagode i mimo suda. No, taj pokušaj krajem 2014. propada jer Petrović zaključuje kako nikada nije ni želio nagodbu, dok Koharić upozorava da ga Petrović na sve moguće načine, pa i smicalicama, onemogućava u raspolaganju vlastitim nekretninama.
Naime, od kada je podnio tužbu, Petrović je stavio i zabilježbu spora na vilu Pukler, što je onemogućavalo mogućnost njezine slobodne prodaje.
Dogovor nasljednika i Blaža Petrovića
Na kraju se Koharić ipak dogovara s Petrovićem i sklapa s njim u srpnju 2017. sudsku nagodbu. Prema tom dokumentu, prodaje mu vilu na Schosserovim stubama zajedno s okućnicom, te ostale naslijeđene nekretnine za ukupno 1,6 milijuna eura. Rok za isplatu bio je ožujak 2018. godine.
Kako je sudska nagodba očito do kraja realizirana, Talon gradnja postala je vlasnik vile. Vrlo brzo ona se ponovno našla u oglasniku te je ponuđena na prodaju. Agenti za nekretnine nisu krili da vilu treba potpuno renovirati, no posebno su isticali njezinu fantastičnu poziciju, kao i pogled u čijem je središtu bila Zagrebačka katedrala.
Vlasniku vile suđeno je čak 13 godina
U zemljišnim knjigama stoji da se poduzetnik Svjetlan Stanić, predsjednik uprave Stanić grupe, kao vlasnik vile upisao u siječnju 2020. godine. Na nekretninu je banka stavila založno pravo i to na iznos od 1,5 milijuna eura, jer je u tom iznosu Stanić podigao kredit.
Ovaj bogati bosansko-hercegovački poduzetnik koji ima razgranat biznis u Hrvatskoj, regiji, ali i šire u svijetu, za 2019. prijavio je samo u Hrvatskoj nešto više od 240 milijuna kuna prihoda. Cijela grupacija Stanić ostvaruje oko tri milijarde kuna godišnje. Nakon Todorićevog pada od Agrokora je preuzeo Juicy sokove.
Osim po značajnom bogatstvu, domaća javnost upoznala ga je i kroz jedan sudski proces. Riječ je o kraku afere Maestro, poznatijem kao ‘slučaj peka’.
Detalji afere koja je propala na sudu
Afera Maestro buknula je 2007. kada je uhićeno nekoliko čelnih ljudi Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Sumnjalo se da su uzimali mito za pogodovanje prilikom prodaje udjela tvrtki iz svog portfelja. Na kraju je od njih pravomoćno osuđen samo tadašnji potpredsjednik Josip Matanović. To je onaj gospodin koji je snimljen kako traži 50 tisuća eura za “kavicu” na kojoj bi se razgovaralo o privatizaciji.
Stanića, koji se branio sa slobode nakon što je uplatio dva milijuna kuna jamčevine, USKOK je teretio da je drugom potpredsjedniku HFP-a Ivanu Gotovcu obećao peku i putovanje kao mito. Ovaj mu je zauzvrat, sumnjalo se, trebao dati povjerljive informacije o privatizaciji Dalmacija Vina. Međutim, nakon 13 godina i četiri ponovljena suđenja, te optužbe nisu dokazane.
Lani u ožujku Vrhovni sud RH objavio je da je Gotovac pravomoćno oslobođen krivnje. I Stanić je pravomoćno oslobođen krivnje za zlouporabe, dok je za optužbe o davanju mita nastupila zastara kaznenog progona.
