Talibani brzo zauzimaju sve više gradova, strahuje se od pada Kabula iz kojeg evakuiraju strane diplomate

Talibanski militanti su do petka zauzeli tri velika afganistanska grada i cijeli niz pokrajinskih prijestolnica, bilježeći velike vojne uspjehe posljednjih tjedana na terenu, javlja dpa i ističe da sunitski ekstremisti stežu obruč oko Kabula čija je sudbina sada neizvjesna. Feruz Koh, glavni grad pokrajine Ghor u sredinjem Agfanistanu s nešto više od 132.000 stanovnika, posljednji je u nizu koji je pao u ruke talibana.

Snage sigurnosti i gradski dužnosnicu grad su napustili jutros. U zapanjujućem “blitzkriegu”, talibani su u samo nekoliko dana pregazili 15 od 34 pokrajinska glavna grada. Zauzeli su i drugi najveći grad u zemlji Kandahar koji se smatra njihovim središtem. Ranije su zauzeli i glavni grad istoimene zapadne pokrajine Herat koji je treći najveći grad u Afganistanu, te Lashkar Gah glavni grad pokrajine Helmand na jugu zemlje i grad Quala-e-Naw na sjeverozapadu države.

Amerikanci se evakuiraju

Zbog brzog i silovitog napredovanja talibana, SAD će poslati 3000 vojnika u Afganistan da bi pomogli evakuirati američke diplomate. Britanija će rasporediti oko 600 vojnika koji će pomoći u evakuaciji njezinih državljana, a slično namjeravaju postupiti i ostala veleposlanstva.

Za potrebe evakuacije američkog diplomatskog osoblja iz Kabula, 3000 američkih vojnika osiguravat će aerodrom, tisuću će ih biti u Kataru za tehničku i logističku podršku, a još 4000 će ih biti u pričuvi u Kuvajtu za eventualno slanje pojačanja, što je mnogima oživjelo bolna sjećanja na pad Sajgona.

NATO zabrinut

I iz NATO-a su se oglasili priopćenjem. “NATO je duboko zabrinut zbog teškog nasilja koje je posljedica talibanskih napada, poput napada na civile i ciljanih ubojstava, kao i zbog izvješća o drugim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava”, stoji u priopćenju glavnoga tajnika NATO -a Jensa Stoltenberga. “Talibani moraju shvatiti da ih međunarodna zajednica neće priznati ako zemlju zauzmu silom”, kazao je Stoltenberg, dodavši da je NATO i dalje sklon poduprijeti političko rješenje sukoba.

“Naš je cilj i dalje nastaviti podupirati afganistansku vladu i sigurnosne snage koliko god je to moguće. Sigurnost našeg osoblja nam je najvažnija. NATO će ostati diplomatski prisutan u Kabulu te će se nastaviti prilagođavati situaciji bude li potrebno”, rekao je nakon konzultacija. “Nastavit ćemo s procjenom ​​razvoja događaja na terenu. U stalnom smo kontaktu s afganistanskim vlastima i s ostatkom međunarodne zajednice”, rekao je.

I drugi diplomati napuštaju Kabul

Uz SAD i Veliku Britaniju i Njemačka kani smanjiti broj članova osoblja svojega veleposlanstva u Kabulu na najmanju moguću mjeru i pojačati sigurnosne mjere u kompleksu, rekao je u petak njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, a slične poteze namjeravaju povući i ostale zapadne vlade.

Među njima su i Danska i Norveška. “Odlučili smo privremeno zatvoriti naše veleposlanstvo u Kabulu”, rekao je novinarima danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod, dodavši da će evakuacija biti provedena u koordinaciji s Norveškom, zemljom s kojom dijeli zgradu u Kabulu. Norveška ministrica vanjskih poslova Ine Soreide također je potvrdila da će i oni zatvoriti svoje veleposlanstvo..

Finska će organizirati čarter let za evakuaciju 130 afganistanskih državljana, uključujući osoblje koje je radilo za Finsku, Europsku uniju ili NATO te za njihove obitelji, rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto. Finsko veleposlanstvo u Kabulu zasad će ostati otvoreno. S obzirom na pogoršanje sigurnosne situacije iz ureda za suradnju u Afganistanu preostalo će osoblje povući i švicarska vlada, koja je o tomu izvijestila u petak.

Priprema za pad Kabula

Brzina ofenzive je među Afganistancima izazvala kritike zbog odluke Joea Bidena o povlačenju američke vojske iz Afganistana nakon 20 godina. “Posljednje vijesti o evakuaciji i naglom slanju vojske izgledaju kao priprema za pad Kabula”, rekao je vodeći republikanski senator Mitch McConnell. “Odluke predsjednika Bidena guraju nas prema još gorem nastavku ponižavajućeg pada Sajgona 1975.”, rekao je.

Biden se i sam referirao na usporedbe sa Sajgonom u lipnju, kad su talibanske akcije tek dobivale na zamahu, i odlučno ih odbacio. Nema šanse “da ćete vidjeti situacije zbog kojih bi ljude podizali helikopterom s krovova iz Afganistana”, rekao je. Sada vlade diljem svijeta nadu polažu u političko rješenje kako bi se obustavile borbe.

Poziv na prekid napada

Katar, domaćin održanih političkih pregovora između zaraćenih strana u Afganistanu, u petak je izdao priopćenje u kojem 13 izaslanika, uključujući EU i UN, pozivaju talibane da smjesta prekinu napade na urbana središta.

Pakistanski premijer Imran Khan je rekao da su ga talibani obavijestili da neće pregovarati s vladom u Kabulu sve dok je na vlasti predsjednik Ashraf Ghani. Ghani je više puta kazao da će predati vlast demokratski izabranom nasljedniku.