Talibani možda i nisu najveća opasnost u Afganistanu. Iz jedne regije mogao bi se proširiti pokret još gorih fanatika
I profesor Mirko Bilandžić uvjeren je da će se iz Afganistana izvoziti terorizam
U svom najnovijem izvještaju o džihadističkoj on-line propagandi EUROPOL je prije par dana analizirao i sporazum između SAD i talibana o povlačenju iz Afganistana. U toj analizi posebno u oči upada činjenica da ovaj sporazum nije podržala Islamska država (ISIL) koja u svojim rukama drži dio Afganistana Provinciju Horasan (Khorasan).
Hoće li pripadnici ISIL-a ostati začahureni u tom dijelu zemlje, te predstavljati terorističku prijetnju nakon uspostave Islamskog Emirata Afganistana?
ISIL nije sudjelovao u pregovorima
EUROPOL podsjeća da su se talibani u pregovorima sa SAD obvezali onemogućiti stvaranje terorističkih ćelija u svojoj zemlji. No, kako ISIL u tim pregovorima nije sudjelovao, još u ožujku prošle godine u svojim su medijima obznanili da imaju namjeru nastaviti s borbama.
Tada su, piše u EUROPOL-ovom izvještaju, to i dokazali pojačanim napadima protiv strateških pozicija u regiji. Izveli su, među ostalim, seriju raketnih napada na američke zrakoplovne baze u gradu Bagram upravo u Afganistanu.
Optužili talibane za savez s ‘križarima’
Glasnogovornik ISIL-a Abu Hamza al-Qurashi u svojoj izjavi iz svibnja prošle godine optužio je talibane za dugogodišnji savez s ‘križarima’. “Time nas se želi protjerati iz Horasana”, tvrdio je. Dodatno je ta teza, navodi EUROPOL, potkrijepljena uvodnikom objavljenim u tjedniku al-Naba, gdje je suradnja talibana, SAD i afganistanske vlade stavljena u kontekst nužnosti borbe između ‘bliskog neprijatelja’ i ‘dalekog neprijatelja’.
ISIL-ovi mediji naveli su da SAD posreduju, ali su ih prozivali i da rade pritisak na sukobljene strane ne bi li došlo do primirja, dok istovremeno podržavaju vladavinu Afganistana i protjerivanje ISIL-a, kao zajedničkog neprijatelja, iz te regije. EUROPOL-ovi analitičari uočili su kako su ISIL-ovi mediji uporno širili narativ da su talibani skrenuli s pravog puta zbog čega su ih prozivali izdajnicima koji su napustili jihad i povezali se s ‘križarskim’ neprijateljima.
Tijekom 2020. ISIL iz Horasana izveo je, piše EUROPOL, neke od najkrvavijih napada u Afganistanu, poput onih na Sveučilište u Kabulu, nekoliko svetišta, te na istaknute osobe u afganistanskom društvu kako što su novinari.
Je li ISIL prijetnja iz Afganistana?
To što ISIL u Afganistanu ne priznaje sporazum talibana i SAD, moglo bi značiti da će se ova teroristička skupina svim silama boriti za svoj opstanak u toj zemlji. Naime, a na to podsjeća i EUROPOL u svom izvještaju, ISIL-u je cilj stvaranje kalifata, odnosno teritorijalne zajednice radikalnih islamista. Doduše, ne odustaju ni od svojih pristaša, posebno onih koji se nalaze u zapadnjačkim zatvorima ili izbjegličkim kampovima. Zajedno s njima, te onima koji ih podupiru ‘on line’, oni čine tzv. ‘pravi kalifat’ zbog čega su ISIL i ideologija tog pokreta preživjeli teritorijalni poraz u Siriji i Iraku, te promjene vodstva.
Iako su se, dakle, talibani sporazumom obvezali da će onemogućavati stvaranje terorističkih ćelija u svojoj zemlji pod uvjetom da se međunarodne snage povuku, te da se njima dopusti provođenje šerijatskog zakona, pitanje je hoće li moći obuzdati i ISIL.
Talibani su teroristi i podržavaju ih
Tijekom gostovanja na NPR-u još prošli tjedan, bivši američki ministar obrane Leon Panetta dao je odgovor na to pitanje.
“Talibani su teroristi i oni podržavaju teroriste. Kada preuzmu Afganistan uopće ne sumnjam da će dati utočište Al-Qaidi, ISIL-u i terorizmu općenito. A to će, na žalost, predstavljati i ugrozu za sigurnost SAD”.
S njim se slaže i sugovornik Telegrama Mirko Bilandžić, ugledni doktor političkih znanosti i redoviti profesor s Filozofskog fakulteta gdje je nositelj kolegija ‘Terorizam i društvo’, te ‘Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti’.
Cijeli Afganistan bit će problem
Na pitanje hoće li samo jedna provincija u Afganistanu koju kontrolira ISIL biti problem, objašnjava kako će problem biti cijela zemlja. “Nitko neće uspjeti uspostaviti centralnu vlast i cijeli Afganistan će otići u sektaško nasilje.
Ovdje je važno razumjeti da je i Al Qaida nastala u Afganistanu i bila u okrilju talibana. ISIL i Al Qaida su se razišli i strateški. ISIL kaže da je kalifat nacionalno pitanje, a Al Qaida da je globalizirano. Zato borba protiv bližeg i daljeg neprijatelja. Svi su oni teroristi u radikalnoj islamističkoj ideologiji”, pojašnjava profesor Bilandžić.
Slijedi izvoz terorizma iz Afganistana
“Ono što će se događati bit će internacionalizirani unutarnji sukob, unutarislamistički sukob. A takvo sektaško nasilje je uvijek dobar izvozni proizvod.
Bitno je znati i da su talibani u ovom trenutku za islamiste nacionalni heroji, što znači da na njihovo ponašanje gledaju kao na nešto što donosi rezultate. Takvo ponašanje onda se nužno i imitira, jer to jača ugled cijeloj toj zajednici. Ako to pak sagledamo globalizirano, logično je da slijedi izvoz terorizma iz Afganistana”, zaključuje profesor Bilandžić.