Talijanska vlada populista i desničara ozbiljno se trese; trenutno se čini da će biti uspjeh ako prežive do EU izbora

U obračunima ne biraju riječi

Vlada Pokreta 5 zvijezda i Lige, koju vodi nestranački premijer blizak Pokretu Giuseppe Conte, još nije obilježila niti svoju prvu godišnjicu, a već se naveliko spekulira da bi vrlo skoro mogla otići u povijest. Odnosi koalicijskih partnera u vladi toliko su narušeni da u javnim istupima ne biraju riječi.

Dosta nam je 5 zvijezda, zaključio je, nimalo diplomatski, prije desetak dana u razgovoru za talijansku “La Repubblicu” Edoardo Rixi, član Lige i doministar u Conteovoj vladi. “Čini li vam se normalnim da nas oni svaki božji dan napadaju?”, ljutio se Rixi.

Ovakva nesvakidašnja, javna kritika koalicijskih partnera postala je gotovo uobičajena u talijanskoj političkoj svakodnevici. Ovih dana koaliciju je zatresao slučaj Armanda Sirija, ekonomskog savjetnika čelnika Lige Mattea Salvinija.

EU izbori kao katalizator

Protiv Sirija je, prema medijskim izvješćima, pokrenuta istraga zbog navodnog primanja mita kako bi promicao interese kompanija koje se bave obnovljivim izvorima energije. Siri odlučno niječe sve optužbe. Njegov slučaj bio je, međutim, okidač za još jednu rundu javnih okršaja vodećih osoba Lige i Pokreta: dok je lider Pokreta Luigi Di Maio tražio Sirijevu ostavku, Salvini je stao u njegovu obranu.

“Službeno je – imamo dvije vlade”, sažeo je nedavno na naslovnici dnevnik La Repubblica, ono što se posljednjih tjedana događa na talijanskoj političkoj sceni. Iako bi se aktualni sukobi unutar koalicije mogli pripisati i predizbornoj groznici, oni nisu nikakva novost – još u jesen prošle godine Telegram je, s lica mjesta, iz Rima, izvijestio o prvoj velikoj koalicijskoj krizi. U međuvremenu su svađe unutar koalicije učestale, pa su jednako tako učestala i nagađanja o raspadu vlade kojoj ionako, od samog početka, nitko nije davao previše šansi za dugoročni opstanak. EU izbori tu su samo katalizator.

Salvini udvostručio potporu birača

Europski izbori bit će prilika talijanskim biračima da pokažu što misle o radu vlade i vodećih stranaka. Na izborima prošle godine Pokret 5 zvijezda bio je pojedinačno najjača stranka s osvojenih 32,7 posto glasova. Liga je tada dobila 17,3 posto glasova. No, EU izbori mogli bi pokazati da je došlo do velike promjene u odnosima snaga.

Ankete sugeriraju da je u posljednjih godinu dana Salvinijeva stranka udvostručila potporu među biračima. U istraživanjima javnog mnijenja sada redovito prelazi 30 posto, a u nekima se penje skoro i do 37 posto podrške. U isto vrijeme, Pokret je u stalnom padu i sada mogu računati na između 20 i 23 posto biračke potpore.

Ako se te brojke potvrde na svibanjskim izborima – kao što su se, primjerice, potvrdile na nekoliko regionalnih izbora održanih proteklih mjeseci – pitanje je hoće li Salvini i dalje trpjeti svoje koalicijske partnere. Salvini, doduše, redovito tvrdi da mu ne pada na pamet rušiti vladu i da želi da ona do kraja odradi mandat. Nije teško, međutim, zamisliti da se njegova politička ambicija ne zaustavlja na tome da bude ministar unutarnjih poslova. Pogotovo ako EU izbori pokažu da ima šansu postati, recimo, premijer.

Veze Hrvatske i Italije

Prijevremeni izbori mogli bi dodatno utjecati na izrazito krhku gospodarsku situaciju u Italiji koja je, ne treba zaboraviti, jedna od članica EU-a s kojom je Hrvatska, gospodarski i financijski, najtješnje povezana. Talijanske banke vlasnice su najvećih hrvatskih banaka, Italija je i lani bila najvažnije izvozno tržište za hrvatske proizvode, a i domaći turizam u velikoj se mjeri oslanja na goste iz Italije. Samo u kolovozu stiglo je pola milijuna talijanskih turista koji su bili peti po broju ostvarenih noćenja.

Prošlu godinu Italija je završila u tehničkoj recesiji što se dijelom pripisivalo i političkim zbivanjima. Italija je u međuvremenu službeno izašla iz recesije, ali ekonomski pokazatelji još uvijek su vrlo mizerni . Talijanski BDP je u prvom kvartalu ove godine porastao tek za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izvijestili su talijanski mediji.

Dodatna politička nestabilnost u vidu prijevremenih izbora mogla bi ugroziti i takav, više nego skroman gospodarski rast. A opet, legitimno je i pitanje može se li se uopće na ovakav način upravljati trećim gospodarstvom eurozone?