Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Politika & Kriminal Tek sad se razotkrivaju razmjeri krađe u Ini. Zbroj svih blokada novca u šest godina manji je od iznosa na računu Dane Škugora

Podatke je iznio državni tajnik Zrinušić

28.08.2022., Zagreb - Uhiceni u akciji policije i USKOK-a zbog sumnje u malverzacije s prirodnim plinom dolaze na Zupanijski sud. otac Josipa Skugora, Dane Skugor Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Ured za sprječavanje pranja novca je od 2015. do 2021. bankama izdao 389 naloga za blokadu sumnjivih transakcija u iznosu od 327,4 milijuna kuna, rekao je u ponedjeljak u Hrvatskom saboru državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić. Tim podatkom je zapravo na trenutak ponovno dočarao razmjere krađe za koju se terete osumnjičenici u aferi Ina, u kojoj je na bankovnom računu oca prvoosumnjičenoga Damira Škugora pronađeno oko 500 milijuna kuna za koje se sumnja da potječu od sumnjive preprodaje plina. Taj iznos, daleko veći od svih iznosa blokiranih u spomenutih šest godina, blokiran je prije nekoliko mjeseci po nalogu Ureda za sprječavanje novca.

U raspravi o izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Zrinušić je izvijestio da je Ured od 2015. do 2021. otvorio 3271 predmet, od kojih je njih 1897 proslijedio nadležnim tijelima.

Govoreći o samom zakonu rekao je da se smanjuje prag obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama s 200.000 kuna na 10.000 eura. Taj prag izjednačen je s Francuskom, Italijom i Rumunjskom pa se očekuje da će broj prijava porasti za 5 do 6 puta.

Povijesna prilika za vađenje novca iz čarapa

Unatoč većem broju obrada transakcija, dodao je, ne očekuju se problemi u Uredu jer se podaci obrađuju automatski informatičkim alatima. Na upit Željka Sačića (Suverenisti) o novcu koji građani drže u čarapama, Zrinušić je rekao da je prelazak na euro povijesna prilika da ga se stavi u financijske tijekove.

“Zakon predviđa da se do 15 tisuća kuna ne maltretira ljude i takvi novci prihvate, a nakon toga da se primjenjuju mjere predviđene zakonom o sprečavanju pranja novca”, objasnio je. Boris Lalovac (SDP) osvrnuo se na tržište kriptovaluta i digitalne imovine, naglasivši da na razini Europske komisije nije donijeta objedinjena zakonska direktiva koja bi pratila to tržište.

“Ako stisnete na jednom mjestu, a stišće se sada što se tiče poslovanja gotovinom, prevaranti neće nastaviti tu nego će ići na druga mjesta, ići će na tržište digitalnih valuta, kriptovaluta”, upozorio je i dodao kako se tu ne radi o pojedincima već o “mreži ljudi” koji se bave pranjem novca, što je teško kontrolirati, pa i na razini EU.

Na kriptoprevarama izgubili 3,5 milijuna kuna

Bojan Glavašević (Klub zeleno-lijevog bloka) upozorio je da su građani samo u ovoj godini na prevarama vezanim uz kriptovalute izgubili više od 3,5 milijuna kuna. Slaže se da problem prevara putem kriptovaluta nadilazi mogućnosti naše zemlje te ukazuje na važnost educiranja građana.

Dalija Orešković (Centar) upozorila je kako nitko nikada ne provjerava pranje novca putem trgovačkih društava koja su osnovana s minimalnim temeljnim kapitalom, a otkupljuju potraživanja, preprodaju ih i tako zadužuju građane i pretvaraju ih u “dužničko roblje”.

Uz to, upozorila je na pranje novca putem kupnje nekretnina gotovim novcem kojeg država nema na svojim “radarima”. Rasprava o financijskim zakonima nije pobudila veliki interes kod zastupnika pa je bila gotova do podneva. Sabor će sjednicu nastaviti u utorak raspravom o ustavnim promjenama.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više