Telegram analiza: Marić priča o kontroli proračuna, a otkako je ministar troškovi porasli za 47 milijardi kuna
Činjenica je da se do sada nitko nije usudio ozbiljnije taknuti rashodovnu stranu proračuna
Hrvatska je zbog koronakrize ponovno ušla u društvo visokozaduženih zemalja. Javni dug, nakon otprilike pet godina pada, ponovno se približio razini od 90 posto BDP-a. Takav skok javnog duga nastao je kao posljedica pada prihoda proračuna, nakon što je dobar dio ekonomije zaustavljen zbog pandemije koronavirusa. Proračunski rashodi su istovremeno rasli pa se razlika, naravno, nadoknađivala zaduživanjem.
No, Hrvatska s kontrolom proračunskih rashoda ima problema već desetljećima. Proračun je dugi niz godina bio u deficitu, zbog čega je s godinama došlo do gomilanja javnog duga.
Marić: Ključ održivosti je u rashodima
Toga je svjestan i ministar financija Zdravko Marić, koji je prije nekoliko dana, komentirajući dobru turističku sezonu, rekao da sada fokus treba biti na troškovnoj strani proračuna, jer da prihodi, s obzirom na odličnu turističku potrošnju, očito neće podbaciti.
“Ključ našeg uspjeha dugoročne održivosti javnih financija leži na rashodima”, rekao je Marić.
Još uvijek nisu objavljeni podaci o prihodima i rashodima proračuna koji obuhvaćaju vrhunac turističke sezone, ali podaci iz sustava fiskalizacije sugeriraju da su javne financije – barem što se tiče prihoda – u znatno boljem stanju nego prošle godine. Krajem srpnja, u zadnjem tjednu, vrijednost fiskaliziranih računa porasla je za više od 30 posto, a znamo da je porez na dodanu vrijednost jedan od najznačajnijih prihoda proračuna.
Rashodi proračuna, neovisno o tome kakva je ekonomska situacija – bili u recesiji ili ne – gotovo svake godine rastu. U prvih šest mjeseci ove godine rashodi proračuna iznosili su 84 milijarde kuna. To je za sedam milijardi više u odnosu na prvo polugodište prošle godine, tako da se trend rasta javnih rashoda i dalje nastavio.
Ove godine rashodi proračuna 167 milijardi kuna
Posljednjim rebalansom proračuna, iz lipnja ove godine, Vlada je rashode povećala za 9,4 milijarde kuna, na oko 167 milijardi kuna, te očekuju da će državni proračun završiti u minusu od 17, 1 milijardu ili 4,3 posto BDP-a. Usprkos tome, Marić je predstavljajući rebalans rekao da očekuje da će se javni dug vratiti u silaznu putanju, te da očekuje njegov pad s 88,7 na 86,6 posto BDP-a.
No, za kontrolu rashoda, što je, kako kaže Marić, ključ dugoročne održivosti javnih financija, bit će potrebno provesti reforme koje bi dovele do smanjenja javnih izdataka, a pitanje je ima li ova, ili bilo koja buduća Vlada volje za to, s obzirom na to da se do sada nitko nije usudio ozbiljnije taknuti rashodovnu stranu proračuna.
Rast od 47 milijardi kuna u posljednjih pet godina
Samo u posljednjih pet godina, otkako je Marić ministar, rashodi proračuna porasli su za 47 milijardi kuna. Prema podacima Ministarstva financija, 2016. godine rashodi proračuna iznosili su 120 milijardi kuna.
Godinu dana kasnije već se penju na 125 milijardi. Nakon toga, 2018. rashodi skaču na 130 milijardi kuna, pa 2019. na 140 milijardi kuna. Prošle godine iznosili su 153 milijarde kuna, da bi ove godine planirani iznos rashoda porastao na 167 milijardi kuna.