Nekad je nužno odabrati stranu

Telegram doznaje: Daliji Orešković stranka se praktički raspala. Ostavili su je gotovo svi najbliži suradnici

Deset minuta prije zatvaranja birališta, stigla je obavijest o ostavkama članova predsjedništva

FOTO: Vjekoslav Skledar

Sat je pokazivao 18:50. Na izbornu nedjelju, 26. svibnja, dakle, deset minuta prije zatvaranja biračkih mjesta, na komunikacijske grupe stranke Start stigla je obavijest o ostavkama. Veći dio predsjedništva stranke obavijestio je predsjednicu Daliju Orešković i kolege da se povlače sa svojih funkcija.

Da stvari ne štimaju u stranci koja je samo tri mjeseca ranije imala rekordno visok debitantski rejting u anketama (5,6 posto), bilo je jasno daleko prije nego su počeli brujati mobiteli u Westinu. Posljednjih tjedana kampanje, naime, na fotografijama objavljivanim na kanalima Starta na društvenim mrežama uglavnom su se pojavljivale samo Dalija Orešković i Marina Pavković. Samo njih dvije su, iz predsjedništva Starta, bile i na dočeku izbornih rezultata, u društvu dvojice kandidata koji nisu članovi stranke, Bojana Glavaševića i Tomislava Žagara. Duje Prkut, Tonći Talaja, Branka Lukačević Gregić i Nicole Kwiatkowski tamo su bili samo u poruci o ostavkama koja je došla deset minuta prije objave rezultata prvih izlaznih anketa.

Start je na kraju dobio 21.744 glasa, ili ukupno 2,02 posto, mjesto u rubrici gubitnika i gomilu upitnika o budućnosti.

Labudovi jamačno nisu krivi

O greškama napravljenim u kampanji, koje su rezultat srezale na manje od polovice onog kojeg je Start imao na, pa… startu, bit će još govora. Nema sumnje da nije nimalo pomogla ni sporost u formiranju stranke i prekasna registracija koja ih je onemogućila da nastupe u već naveliko najavljivanoj kampanji u Ličko-senjskoj županiji. Nema, nadalje, nimalo sumnje ni da je razlog nezadovoljavajućeg rezultata i neuspjeh formiranja zajedničke platforme na lijevom centru. Razgovaralo se s Možemo! i s Pametno, no na kraju su tri odvojene liste dobile nešto manje od šest posto glasova, svaka otprilike jednako s krive strane udaljena od izbornog praga.

Za sve to, jasno, svoju količinu odgovornosti nosi vodstvo stranke, kako njeno predsjedništvo – uključujući i one koji su uglavnom preskočili kampanju i u samom finišu digli sidro – tako i sama predsjednica Dalija Orešković. Šef ili šefica stranke uvijek je – po sili pozicije – najodgovorniji za neuspjeh, ma koliko vas neki ovih dana uvjeravali kako su, zapravo, krivi mediji, lokalne organizacije, članstvo i, naravno – labudovi.

Od GDPR-a do Bleiburga

No, ozbiljna, unutarnja drama u Startu krenula je i prije nego su se anketne brojke krenule osipati. Dio vodstva stranke je ozbiljno zamjerio predsjednici što ih nije baš entuzijastično podržala u ideji oko toga da bi jedna od glavnih tema kampanje, priča na kojoj bi mogli privući biračke mase, trebao biti GDPR. Možda bi trebalo pojasniti, GDPR je propis Europske unije o zaštiti osobnih podataka koji se primjenjuje već godinu dana.

Pravi lom je, međutim, kako to obično u Hrvatskoj biva nastao oko – ustaša i partizana. Odnosno, oko gostovanja Orešković 14. ožujka na televiziji N1. Govoreći o Bleiburgu, kazala je: “Mislim da bi misa trebala proći dostojanstveno i da svi oni koji oplakuju žrtve, a oplakujem ih i ja, moraju onemogućiti reviziju povijesti i fašističke simbole koje smo imali tamo prilike vidjeti”. Tekst je na portalu (ispravno) naslovljen sa: “I ja oplakujem žrtve Bleiburga” i nastao je – kaos.

Ima li ovdje antifašista?

Gnjevne rekacije, višekratni i višesatni sastanci, zahtjevi za javnim ispravkama i pojašnjenima… Stvar je otišla toliko daleko da je jedan od članova vodstva stranke, pričaju svjedoci, na jednom od sastanaka predsjedništva pitao: “Ima li ovdje uopće antifašista?”

Uglavnom, Start se, osim oko osobnih odnosa o kojima ponešto možda govori i činjenica da ni s kim nisu dogovorili koaliciju, te da je i odnos Dalije Orešković s jedinim politički snažno prepoznatljivim igračem, Bojanom Glavaševićem, imao svoje amplitude, podijelio i na tome treba li stranka biti na poziciji lijevog centra, ili radikalnije ljevice. Rezultat svega je tihi bojkot dijela predsjedništva u finišu kampanje, 2,02 posto glasova i mračan oblak pun upitnika o budućnosti.

Restart

Činjenica da je predsjedništvo, zapravo, spalo na Marinu Pavković i Daliju Orešković je tu manji dio problema. Ukoliko Orešković ne digne ruke od svega i(li) priča sama od sebe nestane u entropiji, sastat će se Veliko vijeće Starta i odabrati nove čelne ljude.

Orešković, čini se, ne namjerava baciti koplje u trnje i ima ideju o tome kako dalje u pravcu suradnje s ostalim opcijama. Kako je kazala danas za N1, prvo treba krenuti oko toga što tko treba postići s osvojenim rezultatom. “Ako se dogovorimo oko toga, onda možemo pričati tko bi s kim trebao veslati u kojem čamcu”, rekla je Orešković.

Programske koalicije

To bi vjerojatno značilo da se prije dogovora o bilo kakvim koalicijama treba precizno dogovoriti što se – i kako – u Hrvatskoj treba promijeniti pri eventualnom dolasku na vlast. Odnosno da se pri stvaranju koalicija prije svega dogovori kod nas egzotična forma programske suradnje, odnosno, točno definiraju ciljevi koji se žele postići zajedničkim radom (ne, “više plaće”, “suzbijanje korupcije” ili “reforme” nisu ciljevi, nego fraze ispražnjenje od ikakvog sadržaja).

Samo, nakon što je Orešković najavila svoju političku platformu krajem prošlog ljeta, stječe se dojam da je već nekoliko puta počinjala od samog početka, te da je već prilično iscrpila listu potencijalnih političkih suradnika, bilo u drugim strankama, bilo u stranci koju je naposljetku formirala. I koja će, po svemu sudeći, nakon poruka koje su stigle na mobitele u Westinu deset minuta prije zatvaranja birališta, te prvih izlaznih anketa tek koju minutu kasnije, još jednom morati startati – iznova.