Telegram doznaje: Država dala stotine milijuna kuna poticaja proizvođačima struje. A oni sad masovno raskidaju ugovore s državom
Raskidaju ugovore da bi na tržištu zaradili više. Država je potpisala neshvatljive ugovore pa im ne može ništa i sada opet mora plaćati skuplju struju
Poslovna logika iza ovog poteza - za proizvođače energije - je jasna. Zbog eksplozije cijena električne energije, povlaštena cijena iz ugovora s državom više nije primamljiva. Za državu, koja se nije zaštitila od ovakve potencijalne situacije, stvari ne stoje tako dobro
Usred najveće energetske krize u bližoj povijesti, Hrvatska se suočava s još jednim, ne baš uobičajenim, problemom vezanim za proizvodnju struje. Kako Telegram doznaje, proizvođači struje iz obnovljivih izvora energije ove godine masovno raskidaju ugovore s državom, odnosno Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE), a koji su im garantirali otkup sve proizvedene energije po povlaštenim cijenama.
Poslovna logika iza ovog poteza – za proizvođače energije – je jasna. Zbog eksplozije cijena električne energije, povlaštena cijena iz ugovora s državom više nije primamljiva, jer je niža od one koja se može dobiti na tržištu. Za državu, koja se u ugovorima nije zaštitila od ovakve potencijalne situacije, stvari ne stoje tako dobro, jer će i ona sad električnu energiju koju je preplaćivala dok je tržišna cijena bila niža, plaćati mnogo skuplje.
Sustav ostao bez trećine proizvedene struje
Ne radi se, pritom, o neznatnom broju proizvođača koji su odlučili raskinuti obveze s HROTE-om. Primjerice, dok ih je lani bilo samo četiri, ove godine su – samo do kraja rujna – to napravila 63 proizvođača energije iz obnovljivih izvora.
Prema našim izračunima, temeljem podataka HROTE-a, ti proizvođači su lani bili zaslužni za proizvodnju 37,9 posto električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Dosad im je država isplatila više stotina milijuna kuna poticaja, koji su se kretali od nekoliko desetaka tisuća kuna, pa do više desetaka milijuna kuna.
Neki su ugovori raskinuti praktički pred sam istek – nekoliko mjeseci pa do godine dana kada bi ionako prestali važiti – no velik dio trebao je biti na snazi više godina. U nekoliko slučajeva čak do početka sljedećeg desetljeća.
Zašto se nije unaprijed razmišljalo?
Stručnjak s kojim smo neslužbeno razgovarali iznenađen je što u ugovorima ne postoji klauzula kojom bi se spriječilo prijevremeno raskidanje ili naplatili penali. Eventualno opravdanje, smatra, moglo bi biti što se ovakva situacija s cijenama dosad nije dogodila.
“Istina je da struja nikad nije bila ovako skupa niti je njezina cijena bila ovoliko iznad poticane cijene”, kaže naš sugovornik, koji ipak smatra da je, kad su ugovori sklapani, netko trebao razmišljati i o opciji da se, kako se to često radi u ugovorima općenito, uvrsti klauzula o penalima ili nešto slično.
‘HEP-u će ta struja nedostajati’
Uz to, uvjeren da će HEP-u “ta struja nedostajati i morat će je kupovati na burzama“. Sugerira, dakle, da će javna kompanija, umjesto po reguliranoj, kupovati tu količinu struje po tržišnoj cijeni.
Iz HEP-a, koji je zakonom obvezan preuzimati dio ‘zelene’ struje, to potvrđuju. “Smanjenje količine električne energije raspoložive za otkup do koje je došlo u posljednje vrijeme, HEP nadomješta proizvodnjom u vlastitim elektranama te dijelom kupnjom na tržištu” odgovorili su na naš upit.
I HEP je prijevremeno raskinuo ugovore s HROTE-om za svoja dva postrojenja, a iz njihovog objašnjenja proizlazi da su motivacija bile i bolje cijene na tržištu.
Poticaji su bili izdašni, ali…
Neslužbeno, sa strane države se može doznati kako penala za raskid ugovora nema jer nitko u vrijeme kad su oni sklapani nije mogao pretpostaviti da će se na tržištu dogoditi ovoliki poremećaji. Naime, poticaji koji su isplaćivani proizvođačima energije iz obnovljivih izvora bili su dosta izdašni.
Iz HROTE-a nam kažu kako oni nisu mogli ništa napraviti po pitanju raskida ugovora. “Dužni smo provoditi odredbe zakona i važećih ugovora, a kojima nije zabranjen izlazak iz sustava poticanja prije isteka roka važenja ugovora. Možemo pretpostaviti da je povod za raskid ugovora trenutno povoljnija situacija za plasman na tržištu energije”, kaže se u odgovoru državne agencije, popraćenom iscrpnim tablicama koje pokazuju razmjere ovog problema. Ukratko, da je država samo u prva tri kvartala ove godine ostala bez više od trećine struje proizvedene od obnovljivih izvora energije.
Premijski sustav mijenja stari
Poticana cijena električne energije proizvedene iz “zelenih izvora” (vjetroelektrane, solarne elektrane, hidroelektrane…) uvedena je kako bi se potaknule investicije u ovu vrstu energije u situaciji u kojoj je tržište za nju tek u povojima. Takvi ugovori potpisivani su na 12 do 14 godina trajanja i mnogi još vrijede godinama.
U međuvremenu je uveden novi, takozvani premijski sustav poticanja proizvodnje koji je odnedavno u primjeni i koji je, tvrde energetski stručnjaci s kojima smo razgovarali, bolji od starog.
Taj model omogućava da proizvođač, u slučaju poremećaja na tržištu, ima zajamčenu cijenu. No, kada tržišna cijena premaši troškove proizvodnje – kao što je slučaj u današnjim okolnostima – onda država proizvođaču ne isplaćuje premiju iz javnog novca. „Država plaća samo ako cijena drastično padne, što se očito više nikada neće desiti“, pojašnjavaju u stručnim krugovima.
Europski porez kao dio rješenja
Kako bi se barem donekle nadoknadili gubici država zbog ogromnog skoka cijena energenata, resorni ministri zemalja članica EU dogovorili su nedavno i nova pravila kojim je, među ostalim, proizvođačima struje koji za proizvodnju koriste obnovljive izvore ili nuklearnu energiju, tržišni prihod ograničen na 180 eura po megavat satu.
Ti pogoni su posljednjih mjeseci ostvarili visoke zarade, a nisu im bili povećani operativni troškovi jer za proizvodnju ne koriste plin. EU smatra da ti proizvođači, s ograničenjem od 180 eura, i dalje mogu biti profitabilni. Na ministarskom sastanku krajem rujna, na kojem je sudjelovao i ministar Davor Filipović, dogovoreno je i da će države članice prikupljati “višak prihoda” od tih proizvođača i usmjeriti ta sredstava za pomoć krajnjim potrošačima.
Za očekivati je da će neki od proizvođača s kojima su raskinuti ugovori biti obuhvaćeni novim europskim pravilima, pa da će se bar na taj način umanjiti cjenovni udar na državni budžet i kućne financije građana. Kad se, već, je li, pri sklapanju ugovora o poticanim cijenama za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, nitko nije sjetio predvidjeti penale za njihov raskid. I tako prevenirati situaciju u kojoj država i građani, u svakoj tržišnoj situaciji, budu oni koji su platili – više.