Telegram doznaje: Država hitno sanirala stan Frka Petešiću, a sada koči obnovu cijele te zgrade
Suvlasnici teško optužuju Državne nekretnine u čijem je vlasništvu nekoliko stanova i poslovnih prostora u njihovoj zgradi
'Kad je trebalo obnoviti stan Frka-Petešiću, u roku od 24 sata pojavile su se dvije gospođe da izvrše inspekciju i odmah su iskeširali za sanaciju njegovog stana. Sada kad treba platiti svoj dio da se dovrši obnova zgrade, ne javljaju se', kaže za Telegram predstavnica suvlasnika koja je pisala i ministru Paladini i svom susjedu Frka Petešiću, no odgovora nema
O zgradi u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici na kućnom broju 8 puno se pričalo. Prvo je postala poznata po prvoj obnovi provedenoj nakon potresa, a zatim je u u fokus došla nakon otkrića o državnom stanu koji koristi predstojnik ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić.
Obnova zgrade krenula je na inicijativu suvlasnika, čiji su angažman vladajući političari isticali kao lijepu priču o uspjehu dok su branili šefa premijerovog ureda od optužbi da mu je stan u toj zgradi ekspresno obnovljen. Međutim, kako je upravo doznao Telegram, obnova je sada zapela, i to upravo zbog Državnih nekretnina.
Suvlasnici u Jurišićevoj 8 optužuju Državne nekretnine da koče završetak poslijepotresne obnove ove zgrade. Naime, kako je Viktorija Ćurić, predstavnica suvlasnika i koordinatorica obnove te zgrade ispričala za Telegram, da bi se sanacija Jurišićeve 8 završila u cijelosti, potrebno je urediti i izloge za dva poslovna prostora, čiji su vlasnik upravo Državne nekretnine, kao i odlomljeni dio nosivog zida na pročelju.
Državne nekretnine i zakupac ne mogu se dogovoriti tko će platiti
Ukupan trošak radova na izlozima iznosio bi otprilike 180.000 kuna, navodi Ćurić, te ističe kako su radovi na jednom od poslovnih prostora već počeli jer je zakupac sam platio uređenje. U pitanju je oko 90.000 kuna, za što nam pokazuje i ugovor o izvođenju građevinskih radova.
Za drugi poslovni prostor Državne nekretnine i zakupac odbijaju platiti obnovu, tvrdi Ćurić dodajući kako državna tvrtka i zakupac ne uspijevaju postići dogovor ni za varijantu da podijele troškove – odnosno da svaki plati oko 45.000 kuna za sanaciju.
Navedena dva poslovna prostora u vlasništvu Državnih nekretnina nalaze se jedan kraj drugoga. U zgradi su još dva, s druge strane ulaznih vrata, no s njima nema problema jer su već obnovljeni. “Troškove njihovog uređenja snosili su zakupci”, navodi suvlasnica zgrade.
Gradski zavod u siječnju apelirao na vlasnika da sanira izloge
Suvlasnici optužuju Državne nekretnine i da su se oglušili na sve dopise koje su im uredno slali, kao i na mišljenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, koji je morao dati svoju suglasnost za obnovu pročelja te zgrade, jer ona spada pod zaštićenu povijesnu cjelinu Zagreba.
U svom mišljenju, od 17. siječnja 2022., zagrebački Zavod navodi kako su “ostala neriješena dva izloga poslovnih prostora”, koji su u vlasništvu Državnih nekretnina. “Apeliramo na vlasnika da što hitnije pristupi obnovi izloga”, naveli su iz gradskog zavoda dodajući kako su suglasni s idejnom skicom za obnovu koju je im je dostavio projektant.
Ćurić je zbog toga ljutita. “Kad je trebalo obnoviti stan Frka-Petešiću u roku od 24 sata pojavile su se dvije gospođe da izvrše inspekciju i odmah su iskeširali za sanaciju njegovog stana. Sada kad treba platiti ne javljaju se”, kazala nam je dodavši da je pisala i Frka-Petešiću i Državnim nekretninama, kao i novom ministru graditeljstva Ivanu Paladini, ali da odgovore nije dobila.
Poslali smo upit Državnim nekretnina zatraživši ih za komentar, ali do objave ovog teksta odgovor nismo dobili.
Kako je tekla obnova pročelja Jurišićeve 8?
Kako je Telegram pisao u prosincu prošle godine, suvlasnici Jurišićeve 8 krenuli su u obnovu zgrade vlastitim sredstvima odmah nakon zagrebačkog potresa, jer su sumnjali u obećanja Vlade i u Zakon o obnovi. U petrinjskom potresu nije bilo oštećenja stanova i dvorišnog dijela zgrade, jer su tada već završili s njihovom obnovom ojačavši ziđe iznutra i izvana, a obnovili su i stubište, dimnjake te podrum. Tada su krenuli u obnovu pročelja zgrade.
Za obnovu pročelja suvlasnici su podignuli kredit od 1.142.000 kuna, ali Ćurić, koja je sa suprugom Lukom koordinirala radove na obnovi, navodi da su oni i nekoliko suvlasnika uložili dodatna sredstva – više od milijun kuna, od kojih su najviše uložili upravo supružnici Ćurić. Stubišta i dimnjake obnovili su s dijelom pričuve, a ljudi su uglavnom privatno financirali obnovu svojih stanova.
Kazala je da su Državne nekretnine u tom kreditu sudjelovale s 36 posto – što je nešto više od 300.000 kuna, ali je ustvrdila da državna tvrtka “ni s jednom kunom” nije sudjelovala u konstrukcijskoj obnovi zgrade te u dodatnim troškovima, poput nabave specijalnih materijala za obnovu fasade kojim bi se zadovoljila stroga pravila Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Državni stan Zvonimira Frka-Petešića
U siječnju ove godine saznalo se da je državni stan od 96 kvadrata koji koristi Frka Petešić ekspresno obnovljen – dva mjeseca nakon potresa. Već tada se pisalo da Državne nekretnine nisu pokazale istu hitrost za obnovu poslovnih prostora na istoj adresi u njihovom vlasništvu. Frka-Petešić je tada ustvrdio da su se Državne nekretnine u obnovu stana uključile na inicijativu ostalih suvlasnika jer se bez njih nije moglo krenuti u obnovu ostatka zgrade.
Nakon toga je Frka-Petešić sam potvrdio da je pravo na taj službeni stan dobio nakon što je lažno prijavio prebivalište na Dugom otoku u maloj općini Sali. Vladajući u tome nisu vidjeli ništa sporno i čvrsto su stali u obranu šefa premijerovog ureda dok su Državne nekretnine tvrdile da ništa nije sporno oko obnove stana u Jurišićevoj 8.
Međutim, krajem siječnja izletjele su nove informacije prema kojima se stan Frka-Petešića počeo obnavljati prije svih drugih. Državne nekretnine su sve pojasnile tvrdeći da je upravo taj stan bio najoštećeniji od svih nekretnina u njihovom vlasništvu. Jedan od suvlasnika Jurišićeve 8 tada je ustvrdio kako Državne nekretnine nisu htjele niti sudjelovati u obnovi pročelja zgrade, ali da su na kraju pristali tek na inicijativu Viktorije Ćurić i njezinog supruga.