Telegram doznaje: Gabrijela Žalac mijenjala je i zakon da bi svom prijatelju mogla dati milijune iz EU
Došli smo do detalja iz istrage nakon koje je uhićena bivša ministrica europskih fondova
Europski istražitelji (EPPO), kako doznaje Telegram, utvrdili su da je bivša ministrica Gabrijela Žalac intervenirala u nacrt Zakona o sustavu za strateško planiranje i upravljanje razvojem ne bi li ga prilagodila interesima svog prijatelja Mladena Šimunca. Taj splitski poduzetnik godinama se bavi pružanjem usluga strateškog planiranja i modeliranja na području Jugoistočne Europe za javni i privatni sektor i pikirao je na unosni posao s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova.
Njegova suradnja s Gabrijelom Žalac, tvrde europski istražitelji, nije bila zakonita i oboje su stoga uhićeni u jučer finaliziranoj akciji. Žalac je, sumnja se, pod svaku cijenu željela omogućiti Šimuncu da upravo on ili netko od njegovih poslovnih partnera dobije posao s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova koje je ona vodila.
Kako je Žalac promijenila Zakon?
Zakon koji je Žalac, prema tvrdnjama istražitelja, mijenjala ne bi li se Šimunac mogao sa svojim projektima uklopiti u njega, donesen je početkom prosinca 2017. godine. U to vrijeme, vjeruju istražitelji, ondašnja ministrica već je imala dogovor sa Šimuncem, te je u tijeku bio i prvi natječaj na osnovu kojeg je njezino Ministarstvo trebalo dobiti sporni softver. Sustav je, prema nazivu projekta, trebao biti izrađen posebno za Ministarstvo.
No, budući da je, prema tvrdnjama EPPO-a, Žalac znala da Šimunac već ima programsko rješenje tzv. PLUR, Platformu za upravljanje razvojem, što ga je godinama ranije i promovirao i implementirao u nekim jedinicama lokalne samouprave i tvrtkama, natječaj se naglo mijenja. Umjesto ‘izgradnje sustava’ Žalac, utvrdio je EPPO, raspisuje javnu nabavu za ‘licence’, te kako smo već objavili, vrijednost ugovora s 5,7 povećava na 9,8 milijuna kuna.
Izmjene Zakona o sustavu za strateško planiranje i upravljanje razvojem koje je ondašnja ministrica navodno ubacila odnosile su se, tvrdi EPPO, na definiranje tehničkih i funkcionalnih karakteristika informatičkog sustava što ga je Ministarstvo trebalo naručiti. Iste izmjene, navode dalje istražitelji, ubačene su odmah i u podzakonske akte kako bi se sve prilagodilo programskom rješenju koje je nudio Šimunac.
Čemu uopće služi ovaj softver?
Inače informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem, prema tom Zakonu predstavlja informacijsko-komunikacijsku platformu. Ona se, stoji dalje u Zakonu, koristi za prikupljanje, analizu i pohranu podataka i pokazatelja za izradu, praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja i razvojnih projekata koji su u pripremi.
Uz pomoć njega, sugerira Zakon, može se izraditi i međusobno uskladiti akte strateškog planiranja, povezati ciljeve akata strateškog planiranja s troškovima, izvorima financiranja i resursima potrebnima za njihovu provedbu, prikupiti podatke o provedbi akata strateškog planiranja i ostvarenim rezultatima, ishodima i učincima provedbe javnih politika…
EU novac za financiranje softvera
Najavljujući konačni nacrt Zakona o sustavu za strateško planiranje i upravljanje razvojem Žalac je krajem 2017. najavila da će za njegovu provedbu biti potrebno 44.813.990 kuna. Taj su sredstva trebala biti osigurana iz Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.’, dakle ovog koji je oštećen malverzaijama zbog kojih je sada pod istragom.
Već tada se znalo da će udio nacionalnog sufinanciranja iznositi 15 posto, a udio EU sufinanciranja 85 posto, a osim na dokumente strateškog planiranja novac je trebao biti osiguran i za nabavu i održavanje tog famoznog ‘Informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem’. Implementacija Zakona trebala je Hrvatskoj u sedmogodišnjem razdoblju osigurati uštedu od 75 milijuna kuna.
Umjesto toga, Žalac je, barem kako sada stvari stoje, proizvela ogromnu aferu koja bi, s obzirom da je s njom pod istragom završio i šef SAFU-a Tomislav Petric, mogla dovesti pod povećalo sva europska sredstva čiju je isplatu on odobrio. EPPO naime tvrdi da je upravo po nalogu Gabrijele Žalac Petric dopustio da se raspiše javna nabava čija je vrijednost bila napuhana i to s ciljem nezakonitog bogaćenja poduzetnika bliskih tadašnjoj ministrici.
Kako je eliminirana konkurencija?
Na kraju valja spomenuti da je kod sređivanja pravila za sporni natječaj Gabrijela Žalac povukla još jedan potez koji je sumnjiv istražiteljima. Naime, raspisujući posljednji put javnu nabavu za informacijski sustav specifikacije su bile razrađene u 158 točaka. Svaka od njih, tvrdi EPPO, bila je prilagođena upravo softveru firme Šimunčevog poslovnog partnera iz Podstrane Marka Jukića. Ostalim ponuditeljima koji su možda planirali javiti se na ovaj natječaj bio je pak, ostavljen rok od svega 30 dana od potpisa ugovora do isporuke programa. Time je, sumnja se, olakšana eliminacija konkurencije.
Istovremeno je javni poziv predviđao rok od 12 mjeseci za prilagodbu programa, jer je, prema tvrdnjama istražitelja, Gabrijela Žalac znala da softver kojim raspolaže Šimunac nije gotov, niti da je bio funkcionalno rješenje za Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova.