Nekad je nužno odabrati stranu

Telegram doznaje: Grabar-Kitarović ima plan za širenje predsjedničkih ovlasti, želi sudjelovati u imenovanju ministara

Takavo širenje ovlasti spominju neki utjecajni savjetnici s Pantovčaka

28.05.2015., Zagreb - Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oruzanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarovic odrzala je prijem povodomi Dana Oruzanih snaga RH i Hrvatske kopnene vojske na kojem je promaknula, odlikovala i pohvalila pripadnice i pripadnike OS RH.
Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović i dio njezina savjetnička njezina tima pripremaju opsežnu političku inicijativu po kojoj bi šefica države, prvi put od 2000. godine, davala suglasnost Vladi Republike Hrvatske za imenovanje nekih ministara, doznaje Telegram.

Na Pantovčaku, kako neslužbeno doznajemo u razgovoru s izvorima upućenim u inicijativu, smatraju da bi predsjednik Vlade RH, u postupku imenovanja ministra obrane i ministra vanjskih poslova, trebao dobiti i suglasnost predsjednice države. Takav stav opravdavaju potrebom jačanja utjecaja šefice države u segmentima gdje već postoje ustavne i zakonske odredbe koje defininiraju ovlasti šefa države.

Prvo područje je vanjska politika. Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske trenutno surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. To znači da šef države, na prijedlog Vlade RH i uz supotpis premijera, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda. Isto tako, na prijedlog Vlade i Sabora, odlučuje o imenovanju i smjeni šefova diplomatskih misija, ali uz prethodni supotpis premijera. Predsjednik države prima i vjerodajnice stranih veleposlanika u RH, a izvori Telegrama kažu da bi, po inicijativi Grabar-Kitarović, predsjednik države ubuduće sudjelovao i u imenovanju ministra vanjskih poslova.

Ustavni stručnjaci nisu oduševljeni

Drugo područje je obrana i nacionalna sigurnost: šefica države je Vrhovni zapovjednik i vojskom u miru upravlja preko ministra obrane. U slučaju rata zapovijeda izravno. Predsjednica Republike sudjeluje i u usmjeravanju rada sigurnosnih službi i supotpisuje imenovanja šefova civilne i vojne obavještajne službe, a od sad bi se zajedničko odlučivanje proširilo i na ministra obrane.

Po mišljenju ustavno-pravnih eksperata koje smo konzultirali, predsjednica i njezin tim sebi su zadali prilično kompliciran i politički ambiciozan zadatak s neizvjesnim ishodom. Da bi se udovoljilo njezinim željama potrebno je, kažu, izmijeniti tri zakona: Zakon o Vladi, Zakon o obrani Republike Hrvatske i Zakon o vanjskim poslovima.

Povratak polu-predsjedničkog sustava

Skepsa ustavno-pravnih stručnjaka temelji se i na razmišljanjima da spomenuto širenje ovlasti, kako je zamislila predsjednica, vode ka povratku polu-predsjedničkog sustava iz vremena dr. Franje Tuđmana, a koji nije uobičajen u zemljama Europske unije. Europska tradicija nalaže razdvojene funkcije šefa države i šefa Vlade. Neke incijative o širim ovlastima gurao je i bivši predsjednik Ivo Josipović, ali trenutna Vlada otklonila je takvu mogućnost.

Ova incijativa širenja ovlasti, koja je još u incijalnoj fazi, dovest će predsjednicu u novi sukob s Vladom premijera Milanovića, ali i sa svakom budućom vladom, pa i HDZ-ovom. Ni HDZ-u, kojem je Kolinda Grabar-Kitarović jako bliska, ne odgovara da šef države odobrava imenovanje nekih ministara.