Telegram doznaje: SDSS-ov načelnik dobio državnu pomoć za obiteljsku kuću. On je od toga napravio apartmane za turizam
Iako je Telegram od Ureda za obnovu dobio potvrdu da je načelniku Vrhovine, doniran materijal, on tvrdi da nije dobio baš nikakvu državnu pomoć
Načelniku male općine Vrhovine nedaleko Plitvičkih jezera, Miloradu Deliću, mora se priznati da ima ideju kako oploditi kapital. Doduše, kako otkriva Telegram, to je učinio sredstvima koja je dobio za drugu namjenu.
Iako mu je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje dodijelio građevni materijal za izgradnju obiteljske kuće u Donjem Babinom Potoku, Delić je tu pomoć iskoristio da tamo sagradi turističke apartmane i odmah ih je krenuo iznajmljivati.
Načelnik Delić za Telegram priznaje da ne živi u nekretnini za koju je dobio državnu pomoć, već u roditeljskoj kući u Vrhovinama. Uz to, Delić je kraj te kuće sagradio još jednu, koju također iznajmljuje, a uopće je nije prijavio u imovinsku karticu. Međutim, tvrdi da od “države nije dobio ništa”.
Dobio novce za kuću, sagradio apartmane
Priča počinje 24. kolovoza 2009., kada je Delić suglasnošću Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi, kao nositelj obitelji sa suprugom i djetetom, ostvario pravo na darovanje građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na svom zemljištu u Donjem Babinom Potoku.
“Na osnovu ugovora o darovanju građevnog materijala sklopljenog 27. siječnja 2010., Milorad Delić ugradio je isporučeni darovani građevni materijal za izgradnju obiteljske kuće stambene površine 55 metara kvadratnih”, odgovorili su Telegramu iz Ureda.
No iz informacija koje pruža sam Delić na stranici Booking.hr, jasno je da državnu pomoć nije iskoristio kako bi stambeno zbrinuo obitelj, nego je odmah nakon izgradnje počeo iznajmljivati apartmane. “Objekt je izgrađen 2012. godine, a House Delić pruža dobrodošlicu Booking.com gostima od 5. studenog 2012.”, navodi se na stranicama uz oglas. Tako ispada kako je država Deliću, koji je načelnik Vrhovina od 2006., omogućila da razvije biznis u turizmu.
Do apartmana sagradio – još apartmana
Budući da je Delić načelnik, redovno mora ispunjavati imovinsku karticu. Tamo je naveo kako je spomenuta kuća “financirana kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada, kupnjom od drugih izvora dohotka te zaduženjem kod banke”. Državnu pomoć ne spominje. Uz to, u srpnju 2013. upisao je kako kuća ima površinu od 90 četvornih metara. Zatim je 2017. izmijenio svoju prijavu, ispravljajući površinu u 120 četvornih metara, a potom u kolovozu 2019. na 260 metara.
To pak uopće ne odgovara podacima iz zemljišnih knjiga gdje je navedeno kako je na tom zemljištu kuća od 108 četvornih metara te pomoćna zgrada od 151 metra kvadratnog. S tim da je, kako je vidljivo iz oglasa, “pomoćna zgrada” u naravi još jedna kuća s apartmanima. Napominjemo usput da na stranicama Ministarstva graditeljstva stoji kako je pomoćna zgrada “građevina u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara, vrtna kućica, zimska kuhinja itd., koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m²”.
Prema fotografijama i mjerama iz zemljišnih knjiga, jasno je da drugi objekt na imanju načelnika Delića veličinom ne spada u tu kategoriju. Inače, ta druga kuća sagrađena je nakon 2018., ali Delić ni to nije unio u imovinsku karticu.
Priznaje da tamo ne živi
Iz Ureda za obnovu se od svega ograđuju. Tvrde kako nisu imali saznanja o prenamjeni stambenog objekta i o načinu korištenja koji smo im naveli u upitu te samo kratko dodaju kako je, na osnovu ugovora, u zemljišnim knjigama zabilježena zabrana otuđenja u trajanju 10 godina od dana potpisivanja ugovora te da je korisnik bio dužan useliti u stambeni objekt u roku 90 dana od dana zadnje isporuke darovanog građevnog materijala.
Problem je u tome što se Delić tamo nikada nije uselio, a to nije ni skrivao kada smo ga kontaktirali. Na pitanje gdje živi, odgovorio je “s roditeljima u Vrhovinama”, navodeći nam i svoju adresu. Štoviše otvoreno nam je izjavio kako su on i supruga kuću sagradili baš za iznajmljivanje.
Uz to tvrdi da nikada nije bio u nekom modelu stambenog zbrinjavanja, a naš interes za tu temu pravdao je nadolazećim lokalnim izborima. “Vi radite svoj posao. Sve je to dobro, samo neka se svi uhvate posla i neka rade! Lako za moju imovinu. Neka pomognu pri vraćanju kredita jer nažalost medalja ima dvije strane”, poručio nam je Delić na kraju razgovora.
Kuća u kojoj živi nije upisana u katastar
Kako je pak vidljivo iz sustava katastar.hr, načelnik Delić je u problemu i na lokaciji na kojoj je priznao da živi. Naime parcela na kojoj se nalazi ta kuća i dalje se vodi kao livada. Da je kuća ipak tamo, dokazuje ne samo Delićeva izjava Telegramu da ondje živi, nego i satelitske fotografije te ortofoto snimke.
Inače, Delić je i za tu obiteljsku kuću u Vrhovinama također dobio pomoć. Kako su nam otkrili iz Ureda za obnovu Rješenjem Ureda državne uprave Ličko-senjske županije od 4. rujna 2003., a u skladu sa Zakonom o obnovi u ratu oštećenih objekata, utvrđeno je da nositelj obnove i dva člana obitelji, od kojih je jedan član bio Milorad Delić, imaju pravo na isplatu novčane potpore za objekt I. stupnja oštećenja na adresi Senjska 17, Vrhovine.
Iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Telegramu su na kraju priznali kako Delića ne mogu kazniti zbog toga što je prvu kuću sagradio bez da se u nju kasnije uselio. “Odredbe navedenog Zakona, a ni sam ugovor ne predviđaju sankciju ako se isto ne učini. Osim toga, kada bi se osnova za raskid ugovora tražila u drugim važećim propisima, za poduzimanje bilo kakvih radnji nastupio je rok zastare”, otkrili su nam iz Ureda te dodali da će obzirom na iznijeto, a u cilju da se ovakve situacije u budućnosti izbjegnu, razmotriti izmjene i dopune trenutnog Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.