Telegram doznaje: USKOK se uključio u priču oko 'nedopuštenog ponašanja' šefa osječkog suda, Zvonka Vrbana

Kao što smo o tome prvi pisali, predsjednica Općinskog suda u Osijeku, Zrinka Šeks-Poštić izvijestila je predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića i ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu o “nedopustivom ponašanju” predsjednika Županijskog suda u Osijeku, Zvonka Vrbana koji se, kako tvrdi, izravno obraćao sucima nižeg, Općinskog suda, zahtijevajući na koji način da presude u konkretnim postupcima.

Već su ispitali najmanje dvoje sudaca

Sada je iz Ministarstva pravosuđa Telegramu potvrđeno da je očitovanje Zvonka Vrbana, sasvim sigurno ne bez razloga, proslijeđeno i DORH-u, a slučaj je potom, tvrde naši upućeni izvori, preuzeo USKOK. I to USKOK u Zagrebu, a neslužbeno nam je rečeno da slučaj vodi Sven Mišković, zamjenik ravnateljice USKOK-a, Vanje Marušić. Također neslužbeno, Telegramu je rečeno kako je USKOK već ispitao najmanje dvoje sudaca koji bi o tome mogli imati saznanja.

Međutim, Ministarstvo pravosuđa nije odgovorilo na važan dio Telegramova upita: je li osim očitovanja predsjednika Županijskog suda u Osijeku, Zvonka Vrbana, zatražilo očitovanja i drugih aktera slučaja kojim je grubo narušena neovisnost sudaca.

Očitovanje predsjednika Županijskog suda u Osijeku, Zvonka Vrbana, Ministarstvo pravosuđa zatražilo je nakon obavijesti predsjednice Općinskog suda u Osijeku, koja je upozorila na njegovo “nedopustivo ponašanje” i pritiske na nekoliko sudaca Općinskog suda u Osijeku.

Suci progovorili

Kao što smo pisali, na sjednici Kaznenog odjela Općinskog suda u Osijeku, 14. lipnja ove godine, iznesene su teške optužbe na račun predsjednika Županijskog suda u Osijeku, vezane uz “nedopustivo ponašanje”. Predsjednica Općinskog suda u Osijeku na tom je sastanku iznijela saznanja kako se Vrban izravno obraćao pojedinim sucima Općinskog suda u Osijeku, zahtijevajući od njih na koji način da presude u nekim konkretnim sudskim postupcima.

Pozvala je svoje kolege, suce Općinskog suda – kako stoji u zapisniku u čijem je posjedu Telegram – “da joj se osobno obrate ukoliko je bilo takvog utjecaja ili ukoliko ga i nadalje bude, od strane predsjednika Županijskog suda u Osijeku, Zvonka Vrbana”. Najmanje troje sudaca to je i učinilo, a prema našim saznanjima o svemu je detaljno izviješten i predsjednik Vrhovnog suda.

Tjednik Nacional u novom broju piše da im je predsjednik Vrhovnog suda potvrdio kako ga je Zrinka Šeks-Poštić tim povodom i osobno posjetila. Dobronić je, kako navodi Nacional, potvrdio kako će sve njene navode ispitati: ”To ćemo redovito ispitati pa to sada ne bih želio komentirati. Vrban je već i sam dostavio svoje očitovanje, jer je već pisao i Ministarstvu pravosuđa, pa je to očitovanje poslao i meni. Vidjet ćemo što ćemo i kako s tim. Postoji li tu problem ili ne, vidjet ćemo, pa ne bih više o tome”.

Kako bi mogao završiti stegovni postupak

Ukoliko ocijeni da su suci Općinskog suda uistinu bili podvrgnuti “nedopustivom ponašanju”, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić pokrenut će stegovni postupak. Mada to može učiniti i ministar pravosuđa, iz njegova su ureda odgovorili kako Vrhovni sud “ima šire zakonske ovlasti”, pa su vruć krumpir prebacili na stol Radovana Dobronića.

Dva pravosudna stručnjaka koje je konzultirao Telegram suglasna su kako bi stegovni postupak – u čemu posljednju riječ ima Državno sudbeno vijeće – u tom slučaju mogao završiti ne samo razrješenjem Zvonka Vrbana s mjesta predsjednika Županijskog suda, već i razrješenjem s mjesta suca. Također, nije isključena ni kaznena odgovornost, što naravno ovisi o tome do čega će doći USKOK.

Pravni eksperti s kojima smo razgovarali upozoravaju na članak 6. Zakona o sudovima gdje u stavku 1. izrijekom stoji kako je “zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka”.

Mogao bi pritom i kazneno odgovarati

“Utvrdi li se da je Zvonko Vrban uistinu pokušao utjecati na donošenje sudskih odluka osječkih sudaca, DSV neće imati izbora. Radi se o teškom stegovnom djelu i tu postoji samo jedno moguće rješenje: razrješenje s funkcije predsjednika suda, ali i suca”, komentira jedan od stručnjaka s kojima smo razgovarali.

Kaže kako je to jasno propisano Zakonom o Državnom sudbenom vijeću gdje u članku 85. između ostalog stoji kako predsjedniku suda prestaje dužnost “kada kršenjem propisa ili na drugi način povrijedi načelo neovisnosti suca u suđenju”, te “kada je svojim ponašanjem ili na drugi način nanio štetu ugledu suda ili sudačkoj dužnosti”.

Naš drugi sugovornik upozorava i na moguću kaznenu odgovornost. Spominje članak 295. Kaznenoga zakona koji govori o trgovanju utjecajem i propisuje zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina za onog “tko iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti”.

Kandidatura za novi mandat

Iz objašnjenja više sudaca upućenih mjerodavnim tijelima proizlazi da je predsjednik Županijskog suda u Osijeku u jednom kaznenom postupku imperativno zahtijevao od uređujućeg suca da jednog od optuženika oslobodi, a u drugim, parničnim postupcima, eksplicitno tražio prihvaćanje tužbenog zahtjeva.

Naš sugovornik kaže kako je oprez predsjednika Vrhovnog suda posve razumljiv jer se radi o iznimno delikatnoj situaciji. No, nađe li USKOK elemenata za pokretanje postupka, tada DSV neće imati izbora, kao što ga nije imao ni prilikom pokretanja postupka protiv trojice osječkih sudaca u “slučaju Mamić”. Tada je prijedlog za stegovni postupak podnio upravo Vrban.

Za Vrbana cijeli slučaj pada u vrlo nezgodno vrijeme. Državno sudbeno vijeće (DSV) 8. srpnja objavilo je oglas za imenovanje predsjednika Županijskog suda u Osijeku, a rok za prijavu traje od dana objave u Narodnim novinama, dakle do 13. kolovoza ove godine. Tjednik Nacional, pozivajući se na pravosudne izvore, prije dva tjedna objavio je kako će se Vrban, unatoč svemu, kandidirati za novi mandat.

Teško kompromitiran sud

Sud na čijem je čelu teško je kompromitiran: u lipnju prošle godine – zbog, kako sumnjaju istražitelji, primanja mita u slučaju suđenja Zdravku Mamiću – uhićeno je troje sudaca Županijskog suda u Osijeku. Vrban je u cijeloj priči ostao neokrznut. Kao nadređen trojici sudaca koje čeka suđenje za koruptivna djela, on ne osjeća ni minimum vlastite odgovornosti, o čemu svjedoči i najava kandidature za novi četverogodišnji mandat.

Državno sudbeno vijeće objavilo je i oglas za imenovanje troje sudaca Županijskog suda u Osijeku s obzirom da trojica sudaca, Zvonko Vekić, Darko Krušlin i Ante Kvesić, zbog “afere Mamić” više ne sude. Vekić je sam tražio razrješenje, Krušlina je razriješilo Državno sudbeno vijeće, a Kvesiću je DSV nedavno produljio privremeno udaljenje sa sudačke dužnosti za još tri mjeseca.

Dodatno opterećenje pravosudnom sustavu

Zvonko Vrban, predsjednik Županijskog suda u Osijeku, najnovijim skandalom kojeg istražuje USKOK, a kojim se bavi i predsjednik Vrhovnog suda, postao je, iz još jednog razloga, dodatno opterećenje pravosudnom sustavu. Priča o njemu izašla je i izvan granica Hrvatske.

Naime, samo godinu dana nakon teške blamaže suda na čijem je čelu, zbog uhićenja čak troje njegovih sudaca u “slučaju Mamić”, Platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara u svibnju ove godine kao primjer kršenja slobode medija, navela je slučaj više tužbi suca Vrbana protiv Telegrama, glavne urednice Jelene Pavić Valentić i potpisnika ovog teksta. Vrban je tužbe podnio vezano uz Telegramove istraživačke tekstove o načinu stjecanja imovine do koje je dolazio čak i ugovorom o doživotnom uzdržavanju. Tražio je odštetu od 750.000 kuna.

Upozorenje platforme Europske komisije

Europska komisija potom je upozorila Hrvatsku na problem tzv. SLAPP tužbi protiv novinara i medijskih kuća, osobito od strane političkih i drugih moćnika čiji je cilj spriječiti izvještavanje o njihovoj imovini i poslovima. Taj je problem u Hrvatskoj vrlo izražen, tvrdi Europska komisija, napominjući kako takve tužbe često ciljaju novinare i medijske kuće te uzrokuju “snažan učinak na medije, ugrožavajući opstanak manjih, lokalnih medija i slobodnih novinara”.

“I dalje postoji niz primjera takvih tužbi protiv novinara od strane političara ili javnih dužnosnika, uključujući suce”, stoji u izvješću Europske komisije o situaciji u Hrvatskoj. A Platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara, rekli smo, Vrbana je izrijekom navela kao podnositelja serije tužbi protiv Telegrama, njegove glavne urednice i novinara, jer su propitkivali imovinu i poslove predsjednika Županijskog suda u Osijeku.