Telegram ekskluzivno otkriva pozadinu 48 sati u kojima je Karamarko uvjerio Most u obrat
Insajderski uvid u dva dana u kojima je šef HDZ uvjerio Most u obrat
U srijedu prije podne, u vrijeme pisanja ovog članka, nekoliko sati prije odlaska na Pantovčak kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, gdje je, usput rečeno, na opće iznenađenje pozvana i koalicija Hrvatska raste, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i lider nezavisne liste Mosta Božo Petrov još nisu bili usuglasili ime izvanstranačkog mandatara nove vlade.
U opticaju je bio cijeli niz imena, a među kandidatima su se najčešće spominjala imena Damira Vanđelića, jednog od istaknutijih direktora Adrisa, Ante Žužula, predsjednik Uprave i vlasnika Školske knjige, bivšeg predsjednika Uprave Zagrebačke banke Franje Lukovića, bivše zamjenice gradonačelnika Zagreba Sandre Švaljek, bivšeg ministra znanosti Dragana Primorca, profesora na pulskom FET-u dr. Mije Mirkovića, dr. Marinka Škare….
Prije izbora Most je predlagao vladu sa samo 14 ministarstava, a sada traži da ona ima čak 20 ministara. S ciljem da za sebe osiguraju mjesto premijera, nekoliko važnih ministarstava, funkcije šefa DUDI-ja, Hrvatske narodne banke, u svim ministarstvima svoje ljude kao pomoćnike koji će kontrolirati rad ministara, pa čak i, tvrde izvori Telegrama, mjesto direktorice Hrvatske lutrije za suprugu jednog od najeksponiranijih članova Mosta.
Truli kompromisi
Međutim, izvori Telegrama iz HDZ-a smatraju da su nesuvisli zahtjevi Mosta prema SDP-u – sedam važnih ministarstava, kontrola nad HNB-om, DUDI-jem i važnim javnim poduzećima – djelomično bili osmišljeni kako bi isprovocirali odbijanje od strane SDP-a. Naši izvori također kažu kako su lideri Mosta tijekom pregovora sa SDP-om bili u kontinuiranom neformalnom kontaktu s HDZ-om.
No, bez obzira što će se događati pri raspodjeli funkcija, dramatično postizborno stranačko nadigravanje i preigravanje, završilo je na jedini politički logičan način: koalicijom HDZ-a i Domoljubne koalicije s nezavisnom listom Most. Logično, jer je riječ o dvije vrlo bliske političke opcije iznimno slične po ideološkim i svjetonazorskim opredjeljenjima.
Po nekim izvorima Most je iskoristio SDP kako bi poslao poruku Domoljubnoj koaliciji, primarno o resorima koji ih zanimaju, ali i o vlastitoj snazi u koaliciji
Koalicija Mosta i SDP-a, smatraju naši sugovornici, bila bi neprirodna i neprincipijelna jednako kao koalicija HDZ-a i SDP-a. Za SDP, Most i Hrvatsku zapravo je dobro da nisu formirali zajedničku vladu, smatraju izvori Telegrama iz lijeve koalicije. Bila bi to vladavina puna trulih kompromisa i neprincipijelnih dogovora, koji ne bi izvukli zemlju iz krize nego bi je samo produbili.
Osim toga, dok je na vlasti bio SDP, nije proveo nužne ekonomske reforme, pa je red da to sada pokušaju učiniti drugi. Milanović nije reformirao ekonomiju zbog vlastite neodlučnosti, ali još više zbog toga što su se promjenama protivili svi – sindikati, građani, oporba na čelu s HDZ-om.
Teške reforme
Tomislav Karamarko, koji se kleo u svoje domoljublje, optuživao je Zorana Milanovića za izdaju jer želi predati strancima u ruke posljednje domaće obiteljsko srebro pa je minirao svaki pokušaj, primjerice, privatizacije autocesta, državnih tvrtki, racionalizacije državne uprave, ukidanja županija i općina… Dakle, sve ono što sada Domoljubna koalicija i Most najavljuju da će učiniti. Problem je što otpori reformama njihovim dolaskom na vlast neće nestati pa će biti zanimljivo vidjeti kako će lomiti otpore, primjerice, sindikata kada počnu provoditi prve ozbiljnije zahvate.
Ideološko bliski
Most ima moralni problem, smatraju naši izvori, jer je veliki broj birača privukao žestokom kritikom predatorskog poimanja vlasti HDZ-a, njegove neskrivene grabeži za podjelom izbornog plijena i to ne samo na najvišim razinama nego još više na županijskim i lokalnim organima uprave i samouprave, a posebice prema javnim i državnim tvrtkama. Najbolji dokaz kako su već unaprijed, prije izbora, pokušali materijalizirati osvajanje vlasti su susreti dvojice HDZ-ovih umirovljenih generala s nekim članovima uprave HEP-a.
Politička, ideološka i svjetonazorska bliskost Mosta i HDZ-a toliko su izražene da nikakvo drugo rješenje, osim novih izbora, zapravo nije dolazilo u obzir.
Most zapravo nikada nije iskreno želio koalirati s koalicijom Hrvatska raste, smatraju izvori iz vrha HDZ-a. Pregovori sa Zoranom Milanovićem i njegovom ekipom bili su im potrebni kako bi sveli na pravu mjeru utjecaj HDZ-a te disciplinirali Tomislava Karamarka u odnosu prema Mostu.
Izazovan cilj
U tomu je Božo Petrov samo djelomice uspio. To što je cijelo vrijeme obmanjivao javnost, što se doista služio čak i za politiku teško prihvatljivim lažima, samo pokazuje da Mostovci nisu nikakvi politički naivci nego lukavi političari. S tim da Most ima još jedan, izazovniji cilj: doći do znatno više funkcija nego što bi mu to trebalo pripasti u odnosu na broj osvojenih glasova.
U HDZ-u su uvjereni da su zbog Mostova preigravanja i neprekidnog laviranja, zbog čega su izgubili početne simpatije kod građana, sada u punoj boljoj poziciji nego na početku pregovora. Most, a posebno Božo Petrov, ne može u pregovorima o podjeli vlasti s HDZ-om nastaviti s dosadašnjom taktikom ucjenjivanja. Time bi, naime, uništili i ono malo kredibiliteta što im je preostalo: da Karamarko sad napusti pregovore, smatraju u HDZ-u, to bi bio politički kraj Mosta.
Zoran Milanović i koalicija Hrvatska raste nisu prepoznali da su Boži Petrovu i Mostu pregovori s njima bili potrebni samo kako bi podigli cijenu u pregovorima s Tomislavom Karamarkom i HDZ-om. I da istodobno ostvare dva cilja: prvo, da prisile SDP da tu nerazumnu ponudu odbije kako bi onda na Milanovićeva leđa pala odgovornost za neuspjeh razgovora, i drugo, da pošalje poruku HDZ-u koje funkcije Most očekuje u pregovorima o podjeli vlasti.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 24. prosinca 2015.