Nekad je nužno odabrati stranu

Koliko milijuna leži na računu nepostojeće bolnice u Blatu? 

Trgovački sud ignorira Telegramove zahtjeve za uvidom u sudski spis likvidacijskog postupka. Zašto?

FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Gigantski betonski kostur u zagrebačkom naselju Blato, službenog naziva “Sveučilišna bolnica Zagreb u osnivanju u likvidaciji”, na korak je do kraja procesa likvidacije na Trgovačkom sudu. Nakon punih 26 godina tavorenja u likvidacijskom limbu, prošle je godine objavljen treći i posljednji poziv vjerovnicima da prijave eventualna potraživanja.

Time bi ova nikad izgrađena bolnica uskoro mogla formalno prestati postojati, što je preduvjet da se – nekad u budućnosti – potencijalno ostvari plan izgradnje Nacionalne dječje bolnice na istom mjestu. Pritom će mitska bolnica na papiru, po svojoj birokratskoj smrti, Gradu ostaviti nemalo nasljedstvo u vidu zemljišta, dionica Zagrebačke banke, ali i milijuna kuna od dividendi koje su kroz godine slijetale na žiro račun.

Odgovor smo čekali godinu dana

Već je poznato kako je “Sveučilišna bolnica Zagreb – u osnivanju u likvidaciji” šesti najveći dioničar Zagrebačke banke: u vlasništvu ima 326.040 redovnih dionica (0,10%). Današnja vrijednost tih dionica iznosi oko dvadeset milijuna kuna, a kako je uopće bolnica došla u njihov posjed, posebna je priča. No Telegram je više od godinu dana pokušavao od Grada dobiti jednostavan odgovor – koliko milijuna leži na računu nepostojeće bolnice.

Administracija pokojnog gradonačelnika Bandića deset mjeseci šutjela je na naš upit i požurnice, a potom smo i od novog gradonačelnika Tomaševića informacije čekali gotovo tri mjeseca. Kako stoji u odgovoru pročelnika Željka Matijašeca iz Gradskog ureda za upravljanje imovinom grada, 2012. godine je u likvidacijskom postupku, uz zemljišta i spomenute dionice, “prijavljeno 4.321.449,67 kn novčanih sredstava na žiro računu, na dan 11. lipnja 2012.”

Na računu bi trebalo biti još pet milijuna

No, to je bilo prije devet godina, a u međuvremenu je Zagrebačka banka u nekoliko navrata isplaćivala dividende dioničarima. Prema našem izračunu, žiro račun bolnice bez liječnika i pacijenata trebao bi biti podebljan za još 5,3 milijuna kuna dividendi. Što uz vrijednost dionica ukupno iznosi oko 30 milijuna kuna, ne računajući (nepoznate) prihode od iznajmljivanja skladišnih prostora privatnim tvrtkama i gradskim kazalištima.

Potpunu i točnu sliku financija kroz godine željeli smo dobiti kroz uvid u sudski spis likvidacijskog postupka koji se upravo vodi na Trgovačkom sudu. Likvidatorica, odvjetnica Davorka Huljev, uputila nas je da tražimo odobrenje od nadležne sutkinje, što smo učinili službenim podneskom sudu. Ali na naš podnesak i zahtjev za preslikom spisa s ključnim informacijama, nije odgovoreno, iako je riječ o očitom javnom interesu – s obzirom na to da su velik dio vrijednosti imovine stvorili sami građani, samodoprinosom.

Upravne zgrade nisu bile upisane u zemljišne knjige

Natruhe onoga što se sve vjerojatno krije u debelom spisu s dokumentacijom o Sveučilišnoj bolnici, naslućujemo iz odgovora Grada. Istaknuli su nam kako je 2012. punomoćnik grada, odvjetnik Vinko Knezović, prijavio imovinu u likvidacijskom postupku, a tek se naknadno utvrdilo da su na jednoj čestici izgrađene i upravne zgrade, koje nisu bile evidentirane u katastru ni u zemljišnim knjigama.

Anegdotalna je to informacija koja govori kako se upravljalo javnom imovinom, koja sve do prošle godine službeno nije bila u posjedu Grada. Mediji su, doduše, još 2007. zabilježili kako je tadašnji (i donedavni) pročelnik gradskog Ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar, vezano za milijune na računu bolnice, tvrdio kako novac “neće propasti i bit će uložen u projekt ako se gradnja bolnice nastavi”.

Uskoro stiže studija izvodljivosti

Hoće li se, kako, gdje i čijim novcem graditi, trebali bismo znati uskoro. Iako je ministar zdravstva Vili Beroš, obilazeći prostorije poplavljene dječje bolnice u Klaićevoj prošle godine, najavljivao kako je ta poplava “još jedan razlog da ubrzaju ostvarenje projekta nove dječje bolnice” – do tog silnog “ubrzavanja ostvarenja” na kraju nije došlo.

Osim što je sama javna nabava studije izvodljivosti imala svoj pomalo sumnjiv početni fijasko, o čemu smo detaljno pisali, iz registra sklopljenih ugovora Ministarstva zdravstva vidljivo je kako se bliži rok isteka ugovora za studiju izvodljivosti (28. studenoga).

Stoga, sve bi trebalo biti gotovo u odavno utvrđenim vremenskim gabaritima. Međutim, studija izvodljivosti tek je jedan segment EU projekta kojemu je cilj izraditi cjelokupnu dokumentaciju vezanu za Nacionalnu dječju bolnicu – što je pak preduvjet da se projekt izgradnje može prijaviti za europski novac. I u idealnim uvjetima, dakle, načekat ćemo se do prizora famozne “prve lopate”.