Telegram je dobio odgovore iz švedske vlade: Europa ima pogrešnu percepciju naše borbe protiv korone
Ovakav se pristup, prolazi iz odgovora na naš upit, oslanja na visok stupanj povjerenja unutar švedskog društva
Fotografije punih terasa na kojima se ležerno ispija kava. Snimke dugačkih redova ljudi koji, na toplom proljetnom danu, čekaju da bi kupili sladoled. Život u Švedskoj, čini se, teče sasvim normalno i uobičajeno, unatoč više od 17 i pol tisuća zaraženih koronavirusom i preko dvije tisuće smrtnih slučajeva.
No, ako pitate švedsku vladu, to je raširena, ali ipak pogrešna percepcija. “U Švedskoj se život ne odvija kao da je sve uobičajeno. Mnogi ljudi ostaju kod kuće i mnogi su prestali putovati. Švedska se s pandemijom bori i pravno obvezujućim mjerama i preporukama. Vlada je donijela niz odluka koje utječu na čitavo društvo, uključujući i privatne živote ljudi”, objašnjavaju za Telegram iz švedske vlade, napominjući da se njihov pristup čvrsto temelji na savjetima domaćih stručnih agencija i međunarodnih stručnih organizacija.
Sličnosti i razlike
Švedska liberalnija strategija borbe protiv koronavirusa predmet je velikog interesa europske javnosti i medija. Zašto se se odlučili upravo na takvu taktiku, a ne na potpuni lockdown kao, recimo, Italija, Francuska, a velikim dijelom i Hrvatska? Strahuju li da Šveđani neće slijediti preporuke jer one nisu obavezne? Smatraju li da njihova strategija suzbijanja koronavirusa djeluje? To su neka od pitanja na koja smo odgovore potražili tamo gdje se ova strategija, koja nerijetko izaziva čuđenje i nedoumice, osmišljava – u švedskoj vladi.
Švedska, objašnjavaju iz tamošnjeg Ministarstva vanjskih poslova, ima iste ciljeve kao i sve ostale zemlje, sačuvati živote ljudi i zaštititi javno zdravlje. Metode koje pritom koriste, smatraju, slične su kao u većini drugih država: potiču socijalno distancirane, štite ranjive i rizične skupine, provode testiranja i jačaju zdravstveni sustav kako bi se mogao nositi s pandemijom. Ipak, razlika u odnosu na druge zemlje je vidljiva – nisu, primjerice, zatvorili škole na niže uzraste; restorani i kafići su radili, dok su u drugim zemljama bili zatvoreni; građanima je preporučeno, ali ne i naređeno da ostanu kod kuće.
Šveđani i povjerenje
Jesu li, onda, strahovali da će se Šveđani masovno oglušiti na pravno neobvezujuće preporuke? Zašto bi ostali kod kuće i distancirali se od drugih ljudi, ako ih na to baš ništa ne prisiljava? Zašto su se odlučili samo na preporuke, a ne na klasični lockdown kao u nekim drugim europskim zemljama? Iz švedske diplomacije podsjećaju na nedavnu izjavu njihove ministrice vanjskih poslova Ann Linde koja je za Financial Times to objasnila ovako: ““Ne vjerujemo u lockdown ako ga se ne može održavati na duže vrijeme. Ne vjerujemo da ljude možete zatvoriti na nekoliko mjeseci i očekivati da se toga pridržavaju. Ali je mit da sve ide po starom. Ne ide”.
Cijela strategija, proizlazi i iz odgovora na Telegramov upit, oslanja se na visoki stupanj povjerenja u švedskom društvu – povjerenja među građanima, povjerenja građana u javne institucije, u to da one rade u javnom interesu, povjerenja vlasti u građane. U Švedskoj je, kažu, uobičajeno da se, kada su posrijedi pitanja javnog zdravlja, koriste preporuke. Pritom kao primjere učinkovitosti takvog pristupa navode cjepljenje i upotrebu antibiotika: cijepljenje djece nije obavezno, ali je, ističu, više od 97 posto djece cjepljeno. Liječnicima je preporučeno da ne propisuju antibiotike tamo gdje nije nužno, pa Švedska, napominju, ima jednu od najnižih stopa upotrebe antibiotika u Europi.
Što pokazuju statistike?
Kako je Telegram već pisao, neki podaci doista sugeriraju da su Šveđani promijenili svakodnevne navike. Prema podacima o mobilnosti, koje objavljuje Google, manje idu u trgovine, restorane, šoping centre. Pad odlazaka na takva mjesta manji je nego u drugim europskim zemljama, ali ipak ukazuje da se dosta ljudi pridržava preporuka.
U odgovorima na naš upit, spominju, pak, i neke druge statistike koje, smatraju, podupiru tezu da život nije nastavio istim tokom kao prije pandemije te da ljudi slušaju upute. Primjerice, tvrde da je nedavno istraživanje pokazalo da 87 posto ljudi starijih od 70 godina slijedi preporuke agencije za javno zdravstvo. Nadalje, da u Stockholmu oko 60 posto ljudi manje koristi javni prijevoz, da je prijevoz vlakovima zabilježio drastičan pad, da su se sva velika skijališta dobrovoljno zatvorila, kao i da je zabilježen vrlo ozbiljan pad broja uskršnjih putovanja na popularne destinacije unutar zemlje.
Je li strategija efikasna?
Još je, međutim, prerano zaključivati djeluje li švedska strategija i koliko je, ako je, efikasna. Iz njihovog ministarstva ističu da je zasad teško točno procijeniti kako su dosadašnje mjere i preporuke utjecale na širenje koronavirusa. Trenutno im je, kao i mnogima u Europi, uključujući Hrvatsku, jedna od glavnih preokupacija kako što bolje zaštititi one koji žive u domovima za starije osobe.
Učinkovitost svih mjera, napominju, kontinuirano se procjenjuje, pa se dodaju nove mjere ili se postojeće strože provode, ako i kada stručnjaci smatraju da je to potrebno kako bi se odgovorilo na situaciju na terenu. “Cilj vlade je osigurati poduzimanje pravih mjera u pravom trenutku”, navode iz Ministarstva. Vlada je, ističu, odradila i zakonodavne pripreme kako bi mogla, bude li nužno, brzo provesti i strože mjere.
Upozorenje restoranima
Europski su mediji dosad u nekoliko navrata izvještavali o mogućem uvođenju strožih restrikcija. O tome je bilo riječi i tijekom ovoga tjedna. U Vladi se boje da, kako vrijeme postaje sve ljepše i toplije, stanovnici glavnog grada počinju ignorirati pravila, odnosno preporuke o socijalnom distanciranju. Zato su u petak najavili da će zatvarati restorane i kafiće koji se ne drže smjernica za spriječavanje širenja koronavirusa. Ministar unutarnjih poslova Mikael Damberg je, javlja Reuters, upozorio da ne želi vidjeti restorane u Stockholmu ili bilo gdje drugdje pune gostiju jer će takvi lokali biti zatvoreni.
Ta vijest stiže u tjednu kada većina drugih europskih zemalja, koje su uvele stroge restrikcije, upravo najavljuje postupno otvaranje restorana, kafića i drugih lokala, u nekim slučajevima i škola. Vraćanje u normalu sada je glavna tema u gotovo cijeloj Europi, koja strahuje od ekonomskih posljedica dugotrajne karantene.
Svjesni ekonomskih posljedica
No, ekonomske posljedice osjetit će i Švedska – kako smo nedavno pisali, prognoze švedske vlade govore o mogućem padu BDP-a od četiri do deset posto, ovisno o scenariju, dok im Međunarodni monetarni fond predviđa pad BDP-a od 6,8 posto.
U švedskoj vladi su sasvim svjesni da ih izbjegavanje strogog lockdowna nije i neće poštedjeti gospodarskih posljedica. Zato je vlada tijekom proljeća predstavila niz mjera kako bi, među ostalim, ublažile ekonomske učinke pandemije na društvo, na tvrtke, radna mjesta, kao i na one koji će ostati bez posla. Uveli su, kako smo pisali, subvencije za plaće radnicima, smanjili doprinose, odgodili dio poreznih davanja, osigurali zajmove za tvrtke i slično. U Stockholmu se nadaju da će im te mjere, kada ova kriza prođe, omogućiti gospodarski oporavak.