Istražio sam što vam sve treba za osnivanje stranke u Hrvatskoj

Korak po korak, vodič kroz osnivanje političke stranke u Hrvatskoj

20.03.2015., Zagreb – Raspravom o izvjescu o stanju okolisa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2012. nastavljena je sjednica Sabora RH. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/Pixsell

U posljednje vrijeme, kako se bliže parlamentarni izbori, sve je više političkih stranaka u najavi. Nedavno je osnivanje svoje stranke najavio i bivši predsjednik Ivo Josipović. Osim njega, pred projektom osnivanja nacionalne stranke nalazi se i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Ima ih, prema nekim izračunima, više od 35 tisuća. Odlučili smo istražiti što je sve potrebno i koliki su troškovi osnivanja političke stranke na nacionalnoj razini.

Osnivačka skupština stranke – može i u restoranu

Prvo osmislite, naravno, ime i iosnovnu ideologiju stranke. Zatim ide osnivanje, odnosno osnivačka skupština. Takva se skupština može održati i u restoranu ili u bilo kojem drugom prostoru. Saznajemo kako je osnivački sabor ORaH-a u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva iz svog džepa platila predsjednica te stranke Mirela Holy. Dva sata u HND-u koštala su je nešto više od tisuću kuna. Nakon održavanja osnivačke skupštine (sabora) stranke, preostaje 15 dana da bi se stranka upisala u registar o čemu rješenje donosi Ministarstvo uprave.

Broj ljudi potreban za osnivanje – 100 suosnivača

Prema zakonu o političkim strankama u Hrvatskoj je za osnivanje stranke potrebno imati potpise 100 punoljetnih pravno sposobnih građana. Oni se upisuju kao osnivači stranke, a kada Ministarstvo uprave potvrdi registraciju, tek tada stranka počinje skupljati članove. Pri osnivanju stranke ipak bi, tvrde analitičari, bilo dobro imati više od 100 ljudi, a poželjno bi bilo da među njima ima dovoljan broj žena. Pridonosi to pozitivnom imidžu stranke u svjetlu poštivanja rodne ravnopravnosti.

U središnjici stranke potrebni su vam predsjednik, glavni tajnik, blagajnik, potpredsjednik i glasnogovornik. Iz početka oni najčešće rade volonterski, a ako budu uspješni na izborima, financijske naknade doći će s pozicijama u Saboru, Vladi ili možda nekom od javnih poduzeća.

Prostorije stranke i režije – 5 kuna po kvadratu

Predsjednica Transparency Internationala Hrvatska Davorka Budimir kaže kako su rijetke političke stranke koje svoje prostore iznajmljuju po tržišnim uvjetima. “Političke stranke najčešće prostor dobivaju od jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) uz minimalne troškove najma od 5 kuna po metru kvadratnom ili čak bez naknada. Stranke su tako dužne plaćati samo troškove tekućeg održavanja (struja, voda, telefon i slično).”, kaže Budimir za Telegram.

SDP je u svom financijskom izvješću za 2014. prijavio 1 702 422 kune za zakupnine i najamnine. HDZ je u 2013. prijavio 2 265 681 kunu za troškove zakupnine i najamnine, a za komunalne usluge potrošili su nešto više od dva milijuna i 260 tisuća kuna. Dvije naše najveće stranke posjeduju mnoge nekretnine, pa tako često nemaju dodatnih troškova najma. HDZ je u 2013. prijavio poslovnih objekata u vrijednosti većoj od 11 milijuna i 750 tisuća kuna, a SDP je prošle godine u posjedu imao nekretnina u vrijednosti od 28 milijuna i 966 tisuća kuna.

S manjim strankama to je nešto drugačije. Razgovarali smo s Božanom Zadro, potpredsjednicom ORaH-a, koja je u toj stranci od samih početaka. Za ORaH je odrađivala pravni i organizacijski dio i kaže nam da je u početku sjedište stranke bilo u prostorijama stranačkog kolege koji je stranci ustupio prostor na korištenje. Nakon par mjeseci, spajanjem sa Zelenom listom, od grada Zagreba dobili su na korištenje prostor od nekih 50 kvadrata u Ilici 48.

Reformisti Radimira Čačića su ured u centru Zagreba u Ulici Pavla Hatza dobili na korištenje od gradonačelnika Milana Bandića za pet kuna po kvadratu. Tako za 162 kvadrata plaćaju najam od 810 kuna, dok bi ih komercijalni najam stajao 13 tisuća kuna.

HDZ za 727 četvornih metara u Gundulićevoj ulici, čiji je vlasnik grad Zagreb, plaća 5500 kuna.

Uredska oprema i namještaj – do 3 i pol milijuna kuna

Premda vam se ova stavka možda čini kao beznačajna i kao nešto što će se riješiti samo od sebe, i nije baš tako. Svjedoči tome i sukob Čačićevih Reformista i HNS-a oko 30-ak stolova i šest većih stolova. HNS-ovci su optuživali reformiste da su taj namještaj odnijeli iz njihove zagrebačke podružnice Stenjevec. Slučaj nisu prijavili policiji, a koliko je poznato, namještaj im nije vraćen.

SDP je prošle godine prijavio uredske opreme i namještaja u vrijednosti od 3 449 506 kuna, a HDZ je godinu prije imao nešto više od 3 milijuna i 500 tisuća kuna vrijednog namještaja i uredske opreme. Pod stavkom uredski materijal i ostali materijalni rashodi HDZ-ovci su u 2013. prijavili nešto više od 620 tisuća kuna, a SDP-ovci godinu kasnije nešto manje 670 tisuća kuna što je smanjenje tih troškova od gotovo 2 i pol milijuna kuna u odnosu na godinu prije.

Volonteri, zaposlenici i podružnice

Regionalni koordinatori političkih stranka najčešće su članovi stranke i volonteri. Predsjednica Transparency Internationala Hrvatska kaže nam da su ti volonteri često članovi županijskih skupština, općinskih vijeća, raznih nadzornih odbora i upravnih vijeća. Za te poslove dobivaju naknade, pa bismo to mogli smatrati svojevrsnom kompenzacijom za volonterski rad u koordinaciji stranaka.

Pa ipak, velike stranke imaju značajnih troškova za plaće svojih djelatnika. Potpredsjednica Zadro iz ORaH-a nam kaže kako oni imaju samo dvije zaposlenice i to na pola radnog vremena. Sa SDP-om i HDZ-om situacija je nešto drugačija. Ukupni rashodi za radnike SDP-a u prošloj su godini iznosili 6 367 194 kuna, a u HDZ u 2013. godini 7 856 158 kuna.

Za upis jedne gradske organizacije bit će vam dosta 80 kuna biljega, a onda sve ovisi o tome po kakvim ćete uvjetima u pojedinim lokalnim jedinicama dobiti prostor na korištenje, te koliko ćete ljudi okupiti oko sebe.

Politička kampanja – više stotina tisuća kuna po zastupniku

Za mandat u hrvatskom saboru potrebno vam je oko 15 do 20 tisuća glasova. Prema našem izračunu i između 100 i 400 tisuća kuna. Stranka u kampanji za parlamentarne izbore ne smije potrošiti više od milijun i 500 tisuća kuna za promidžbu u jednoj izbornoj jedinici.

U kampanji za parlamentarne izbore 2011. SDP je potrošio 10.7 milijuna kuna. U saboru su osvojili 60 mandata, pa je tako trošak kampanje po zastupniku iznosio nešto manje od 180 tisuća kuna. Naravno, SDP-ovci sjede i u Vladi i u mnogim državnim službama i javnim poduzećima, pa bi se možda i oni trebali pribrojati ovom izračunu.

No zadržimo se trenutak na saborskim zastupnicima. HDZ je u kampanji za parlamentarne izbore 2011. potrošio nešto manje 15.5 milijuna kuna, a dobili su 43 saborska zastupnika. Trošak kampanje je dakle, po saborskom zastupniku, iznosio više od 360 tisuća kuna.

HNS je u istoj kampanji potrošio 2.6 milijuna kuna. U sazivu sabora imali su 14 zastupnika – svaki ih je koštao 185 714 kuna.

Društvene mreže neizostavan su dio političkih kampanja. Prosječan Facebook fan političku stranku košta oko 1 kunu u što je uključena provizija digitalne agencije od 10 do 15 posto. Bez usluga digitalne agencije puno je teže kupovati fanove.

Za oglašavanja na radiju potrebno je minimalno osam emitiranja dnevno, po mogućnosti u jutarnjem prime-timeu. To je neki minimum kako bi netko uopće čuo za vas. Izrada spota za radio košta oko 500 kuna, a jaka kampanja od dvadesetak emitiranja u jednom danu koštat će vas sedam do osam tisuća kuna.

Ukupni troškovi političke stranke – do 50 milijuna kuna

Troškovi političke stranke variraju od ambicija i političkog kapitala samih osnivatelja. Dvije najveće političke stranke SDP i HDZ, ovisno o godini, troše od 30 do 50 milijuna kuna. Najveće stavke su plaće zaposlenika i usluge, poput intelektualnih usluga, reprezentacije…

ORaH, koji je osnovan 2013., prošle je godine imao 461 039 kuna rashoda. Na plaće zaposlenika potrošili su 27 201 kunu, a na materijalne rashode 429 106 kuna. Od toga je najviše, gotovo 180 tisuća kuna, otišlo na usluge telefona, pošte, prijevoza i promidžbe.

Povrat investicije – 180 tisuća kuna po zastupniku

Samo grad Zagreb će u 2015. za financiranje političkih stranaka izdvojiti 2 milijuna i 700 tisuća kuna.

Sve stranke koje na parlamentarnim izborima pređu prag, odnosno dobiju više od 5 posto glasova u izbornoj jedinici dobivaju naknadu. Svaka stranka po zastupniku dobiva naknadu za troškove izborne promidžbe u iznosu od 180 tisuća kuna po osvojenom zastupničkom mjestu. Ako ste osnovali političku stranku, izašli na izbore, a niste uspjeli ući u Sabor, ne očajavajte. One liste i nezavisni zastupnici koji dobiju više od 5 posto glasova, ali sukladno D’Hontovoj metodi nisu uspjeli ući u Sabor, dobit će naknadu u iznosu od 30 tisuća kuna.

Nakon izbora 2011., troškovi naknada političkim strankama porezne su obveznike koštali 28 milijuna kuna. Od toga je 27.1 milijun išao onima koji su ušli u Sabor, a ostatak manjinskim zastupnicima i onima koji nisu uspjeli ući u Sabor.