Nekad je nužno odabrati stranu

Telegram otkriva: država godinu dana ne uspijeva podijeliti milijune eura koje nam je EU odavno dala

Novac je namijenjen za pripremu dokumentacije. Iz Ministarstva potvrđuju da ocjenjivanje dijela prijava još traje

FOTO: Pixsell/Telegram

Rijetke su ljestvice na kojima je Hrvatska pri samome vrhu Europske unije, pa se premijer Andrej Plenković voli pohvaliti jednom, upravo takvom: po brzini kojom povlači sredstva iz europskog fonda za oporavak, Hrvatska je u top tri države, odmah uz Španjolsku i Italiju. I doista jest.

Hrvatska je među rijetkim članicama EU-a kojima je iz tog fonda uplaćeno već 40 posto planiranih sredstava. U državni proračun sjelo je dosad više od dvije milijarde eura. Ali koliko brzo taj novac stiže tamo gdje je potreban – tamo gdje ga treba uložiti i potrošiti? To je, po svemu sudeći, malo složenije pitanje.

Neki još čekaju odluku

Prije više od godinu dana, sa zadnjim danom veljače 2022., zaključen je jedan od prvih natječaja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na njega su se mogle javiti lokalne jedinice i njihove javne ustanove, kako bi financirale izradu dokumentacije za buduće projekte. Na primjer, papire za gradnju nove škole, biciklističkih staza, infrastrukture za brzi internet… Godinu dana kasnije, neki još uvijek čekaju informaciju jesu li na natječaju prošli ili ne.

Za poziv, koji je u vrijeme ministrice Nataše Tramišak objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, općine, gradovi i županije bili su itekako zainteresirani. Kako i ne bi – europskim novcem financirat će papirologiju, a onda će, zahvaljujući tome, imati spremne projekte kada se budu raspisivali novi natječaji, primjerice, za gradnju škola i slično. To je uostalom i bio smisao poziva– stvoriti zalihu tzv. zrelih projekata koji su pritom zeleni i digitalni.

Nije problem u pozivu

“Projektna dokumentacija zna biti veliki problem jer bismo trebali izdvojiti značajna sredstva iz proračuna za njezinu izradu, a da ni ne znamo što će biti sa samim projektom, kako ćemo ga financijski pokriti”, kaže u neslužbenom razgovoru gradonačelnik jednog grada na obali koji je prijavio dva projekta. No, ovaj čelnik tvrdi da još uvijek nisu dobili nikakvu povratnu informaciju.

“Ovaj je poziv bio savršen za sve nas na lokalnoj razini, da se pripremimo za novo financijsko razdoblje, da imamo spremne projekte koji onda samo čekaju da se otvore natječaji. A godinu dana nismo se pomakli”, kaže nezadovoljan tempom kojim se pregledavaju i ocjenjuju pristigle prijave.

Pet puta veći interes

Prema informacijama iz Ministarstva, na poziv su stigle čak 634 prijave. Interes je daleko premašio očekivanja što pokazuje i podatak da je traženo pet puta više sredstava, nego što je na raspolaganju. Država je rezervirala ukupno 21,1 milijuna eura (160 milijuna nekadašnjih kuna), dok je s lokalne razine za 634 prijavljena projekta zatraženo 102,6 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Od 21,1 milijun eura, dosad je dodijeljeno nešto više pola tog iznosa, potvrđeno nam je iz Ministarstva gdje kažu da su do početka ožujka donesene 82 odluke o financiranju s ukupnim iznosom od 11,7 milijuna eura bespovratnih sredstava. Prema neslužbenim informacijama, dio dosad dodijeljenog iznosa odnosi se na projekte s područja Sisačko-moslavačke županije, koja je stradala u potresu, pa su navodno zbog toga te prijave bile prioritet.

I u samom natječaju je za to područje bilo unaprijed rezervirano 2,65 milijuna eura, dok je za područje sjeverozapadnih županija (koje s Vladom imaju potpisan tzv. razvojni sporazum) planirano 5,31 milijun eura. Za preostalih 13,27 milijuna eura konkurira ostatak Hrvatske.

Dva (moguća) tumačenja

Iz Ministarstva su nam početkom ožujka potvrdili još nije završeno ocjenjivanje svih pristiglih prijava. Iako je, ponovimo, već prošlo godinu dana otkako je poziv zatvoren. “Evaluacija projektnih prijava nije u potpunosti završena za one prijave čija je procedura vrednovanja produžena, s obzirom na potrebna dodatna pojašnjenja prijavitelja ili iskazane prigovore na donesene odluke tijekom različitih faza dodjele”, tvrde iz resora ministra Šime Erlića.

No, prije dva mjeseca, kada je kao kandidat za ministra bio na saborskom odboru, Šime Erlić dao je nešto drugačije tumačenje. Natječaj je bio “izuzetno popularan i pogođen u pravome trenutku”, kazao je tada Erlić, kojeg je Sanja Radolović iz SDP-a upozorila da “velik broj gradonačelnika” još uvijek čeka ne samo evaluaciju prijave, nego i informaciju što se s natječajem zbiva.

Ministar se složio da evaluacija prijava “dosta traje”, pravdajući to velikim interesom. Evaluacija je “izrazito zahtjevan” segment provedbe EU fondova koji ovisi “o broju ljudi na broj projekata koji se prijave”. “Zato nastaju određena kašnjenja”, objašnjavao je Erlić, dodajući da su očekivali 200, 300 prijava, a došlo ih je preko 600. “Zamislite broj ljudi potreban da se obrade sve te prijave… to naprosto traje”, kazao je tada.

Nedostaje 500 stručnjaka

Da evaluacije EU projekata nekad traju beskrajno dugo, ljudi s terena, koji koriste europski novac, upozoravaju već godinama. Jedan od razloga je to što je u državnoj upravi premalo stručnjaka koji mogu raditi na takvim poslovima. Erlić je stoga najavio kadrovsko jačanje – radi se o čak 500 takvih radnih mjesta koje Vlada planira popuniti prekvalifikacijom službenika ili novim zapošljavanjem.

Dok, dakle, neki još čekaju finalnu odluku o svojim prijavama, postavlja se i logično pitanje hoće li, s obzirom na golemi interes, država za ovaj zeleno-digitalni natječaj osigurati više novca. Iz Ministarstva kažu da je to moguće jedino ako se izmijeni Nacionalni plan oporavka i dobije suglasnost Europske komisije. Novca u svakom slučaju ima. Evo, na primjer, nakon niza peripetija s natječajem, u resoru ministra Davora Filipovića baš je nedavno ostalo 200 milijuna kuna viška.