Telegram otkriva: Horvatovo ministarstvo nije uspjelo riješiti papire ni za obnovu zgrade čiji je vlasnik
Horvatovo Ministarstvo zaduženo je za koordinaciju aktivnosti oko Fonda solidarnosti EU, iz kojeg je Hrvatskoj odobreno 683,7 milijuna eura
Ministar Darko Horvat bio je vrlo otvoren. “Kreće bitka s vremenom”, kazao je čelnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ukazujući na kratak rok u kojem Hrvatska mora iskoristiti 5,1 milijardu kuna, koliko nam je Europska unija dala za obnovu nakon zagrebačkog potresa.
Bila je sredina lipnja i do isteka roka ostalo je 12 mjeseci. O koliko se neizvjesnoj bitci s vremenom radi, uskoro je postalo jasno i na primjeru ministarstva koje vodi Darko Horvat.
Bitka s javnom nabavom
Horvatovo Ministarstvo zaduženo je za koordinaciju aktivnosti oko Fonda solidarnosti EU, iz kojeg je Hrvatskoj odobreno 683,7 milijuna eura, odnosno oko pet milijardi kuna. Istovremeno, Ministarstvo može biti i korisnik tih sredstava pa su se zato javljali na poziv Ministarstva kulture i medija kako bi EU novcem krenuli u obnovu pojedinih zgrada pod svojim upravljanjem.
No, kako to često kod nas biva, u barem jednom slučaju između Horvatovog resora i EU novca za obnovu ispriječila se – javna nabava. Baš u vrijeme dok je ministar u lipnju poručivao da “kreće bitka s vremenom”, njegovo je Ministarstvo objavilo javni natječaj za izradu projektne dokumentacije za cjelovitu obnovu jedne zgrade u centru Zagreba, u Ilici.
Ilustrativan slučaj
Ministarstvo nije smješteno u toj zgradi, ali je, prema dostupnoj dokumentaciji, većinski suvlasnik vrijedne nekretnine na uglu Ilice i Gundulićeve, izgrađene početkom prošlog stoljeća, izvorno kao zgrade Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice. Drugi je suvlasnik Grad Zagreb koji na toj adresi ima i neke urede.
“Projektna dokumentacija” za obnovu, navedeno je u natječaju, “financirat će se iz sredstava Fonda solidarnosti Europske unije”. Procijenjena vrijednost bila je milijun i pol kuna, bez PDV-a. Mada je, u odnosu na ukupnu EU svotu od pet milijardi, riječ o malom iznosu, slučaj se pokazao prilično ilustrativnim.
Tri mjeseca manje
Prvi natječaj iz lipnja je propao. Na natječaj je stigla jedna ponuda, ali nije bila u skladu s dokumentacijom o nabavi, pa su je odbili. Nije im stoga preostalo ništa drugo, nego poništiti natječaj. I tu kreće bitka s vremenom.
Prošlog tjedna, gotovo tri mjeseca nakon prvog pokušaja, Ministarstvo je raspisalo novi natječaj. S milijun i pol kuna iz Fonda solidarnosti – za čiju su koordinaciju, eto, igrom slučaja, upravo oni zaduženi – i dalje žele nabaviti istu projektnu dokumentaciju kao i u lipnju – izradu potrebnih elaborata, izradu idejnog projekta i projekta obnove, ishođenje potrebnih suglasnosti i tako dalje. No, za razliku od lipnja, kada je do isteka europskih rokova bilo 12 mjeseci, sada, naravno, imaju tri mjeseca manje.
Ovo je ‘žurna situacija’
Stoga su u novom natječaju, objavljenom početkom rujna, odlučili posegnuti za ubrzanim postupkom javne nabave. U dokumentaciji su objasnili zašto: zbog “žurne situacije” uobičajeni zakonski rok od 35 dana im je nepraktičan pa su odredili kraći rok za dostavu ponuda – u lipnju je rok bio više od mjesec dana, sada je oko tri tjedna.
Preciziraju i otkud žurba: “Rokovi koji su propisani Fondom solidarnosti su kratki, a dokumentacija o nabavi je istovjetna prethodnoj te je slijedom svega navedenog, Naručitelj ocijenio kako je nužno skratiti rokove da bi se sve aktivnosti u potpunosti dovršile u predviđenom roku”, napisali su u novom natječaju.
Situacija je žurna, a rokovi kratki: da oglasnik javne nabave dozvoljava određenu slobodu u izražavanju, moglo bi se možda napisati da “kreće bitka s vremenom”.
Poziv šefici Komisije
Budu li s novim natječajem bolje sreće, Ministarstvo će vjerojatno na kraju uspjeti financirati projektnu dokumentaciju iz Fonda solidarnosti. Ipak, ovaj slučaj pokazuje kako se situacija može zakomplicirati, a dragocjeno vrijeme brzo iscuriti. Upravo na to je stručnjak za EU fondove nedavno upozoravao u neslužbenom razgovoru za Telegram.
Podsjetivši na kratke rokove, do lipnja 2022., istaknuo je da će u problemu biti korisnici koji su obveznici javne nabave, i to pogotovo ako EU novcem žele platiti i radove. U najboljem slučaju, a to znači da neće biti žalbi na javne natječaje, mnogima će za radove ostati tek pet do šest mjeseci prije isteka EU roka. To je, prema iskustvu našeg sugovornika, premalo vremena. A moguće je, eto, da zapne i ranije.
Telegram je u nekoliko navrata pisao o zabrinjavajuće sporom tempu kojim se koristi EU novac namijenjen obnovi uglavnom javnih zgrada i infrastrukture. No, premijer Andrej Plenković uvjerava da će Hrvatska uspjeti iskoristiti sav novac, a ako bude potrebno produžiti rokove i nakon lipnja sljedeće godine, najmanji je problem, kaže, dignuti telefon i nazvati predsjednicu Europske komisije. Bilo bi možda dobro imati gospođu von der Leyen na brzom biranju.