Nekad je nužno odabrati stranu

Telegram otkriva: ministar Filipović napravio totalni kaos s proizvodnjom struje jer nije uspio donijeti običan propis

Vlada kasni s donošenjem uredbe i zbog toga su s investitorima potpisali provizorne ugovore - koji će možda ostati na snazi, a možda i neće

FOTO: PIXSELL

Iz dalekog Šarm el-Šeika slika je gotovo idilična. Hrvatska energetski obnavlja zgrade, modernizira prometnice i ne naplaćuje PDV na solare, na hrvatskim prugama će uskoro, umjesto dizelaša, prometovati baterijski električni vlakovi, a sjeverni Jadran bit će pretvoren u Dolinu vodika. Slika Hrvatske koju su iz egipatskog ljetovališta – gdje je upravo održana UN-ova konferencija o klimi – projicirali premijer Andrej Plenković i ministar Davor Filipović bila je gotovo idilična.

Ali kada se malo zagrebe po površini, slika je daleko od idile u kojoj se na zelenoj, naprednoj glazuri zrcale supermoderni vlakovi (mada ni pruge još nismo uspjeli obnoviti): sustav obnovljivih izvora energije, koji je pod ingerencijom upravo Filipovićevog resora, zbrkan je i kaotičan, zahvaljujući ponajprije potezima Vlade i državne administracije.

Nelogični potezi države

Telegram je nedavno otkrio da je proizvođačima zelene struje država godinama isplaćivala milijunske poticaje, da bi sada ti isti investitori masovno raskidali ugovore s državom jer je poticajna otkupna cijena manja od one koju mogu dobiti na tržištu. Pritom država – koja je, dakle, proizvodnju struje iz vjetroelektrana, sunčanih elektrana i tako dalje, poticala javnim novcem – ne može apsolutno ništa, jer u ugovorima nije predvidjela penale za prijevremeni raskid.

Pisali smo potom i o neobičnom manevru kojim je Vlada cijeli sustav obnovljivih izvora energije dovela u probleme, donijevši uredbu zbog koje je javni operater zadužen za funkcioniranje energetskog tržišta izgubio, prema neslužbenim procjenama, i do 800 milijuna kuna.

Ugovori – privremeni?!

U međuvremenu se, međutim, pojavio i novi problem koji stvara dodatnu konfuziju u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora: Vlada kasni s donošenjem podzakonskih propisa i zbog toga je država s investitorima potpisala – provizorne ugovore. Ugovore koji će, dakle, možda ostati na snazi, a možda i neće. U ovom trenutku to, očito, još uvijek nitko ne zna, pa ni državna administracija.

Do ove doista nesvakidašnje situacije došlo je jer Vlada još nije donijela uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Taj je podzakonski propis trebala donijeti najkasnije tri mjeseca nakon što je na snagu, u prosincu prošle godine, stupio novi zakon. Ali se to nije dogodilo: tek sad, na naš upit, iz resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kažu da je uredba pripremljena “te se njeno donošenje očekuje u kratkom roku”.

Novi zakon, stara uredba

Ni prva, ni zadnja, reći će poznavatelji hrvatskih prilika. Ali u ovom slučaju problem je malo dublji. U lipnju ove godine, HROTE (Hrvatski operater tržišta energije) je raspisao natječaj za dodjelu tzv. tržišne premije (to je novi sustav koji omogućava zajamčenu otkupnu cijenu proizvođačima samo u slučaju poremećaja na tržištu, a ne, kao ranijih godina, uvijek i svima).

Natječaj je proveden po novom zakonu i – staroj uredbi. “Postoji novi zakon i stara uredba koji nisu usklađeni”, kažu izvori Telegrama, dobro upoznati s ovom problematikom. Taj “regulatorni rizik”, ističu, prepoznali su i potencijalni investitori kojima je stoga ponuđen kompromis – ugovori koji su, ustvari, provizorne naravi. To potvrđuju i iz resora ministra Filipovića.

Objašnjenje Ministarstva

Kad je objavljen natječaj vodilo se računa o tome da je na snazi stara uredba i da je predviđeno donošenje nove, kažu u Ministarstvu. “Stoga je u sklopu natječaja, u prijedlozima ugovora za pojedine tehnologije, propisano da će se izračun referentnih tržišnih cijena odrediti kad nova Uredba stupi na snagu”, napominju.

“Dodatno, predviđena je i situacija, ako se u roku od jedne godine od dana sklapanja ugovora ne donese nova Uredba ili se propisana metodologija iz nove Uredbe bude razlikovala od one navedene u ugovoru, tada ugovorne strane imaju pravo jednostrano raskinuti ugovor bez prava na naknadu štete, a operator tržišta će vratiti nositelju projekta jamstvo nakon raskida ugovora”, dodaju dalje.

Pravne zavrzlame

Taj je natječaj objavljen u lipnju, a u srpnju je donesena odluka o odabiru projekata. No, nakon toga, kako neslužbeno doznajemo, novi natječaji nisu planirani niti raspisivani jer je procijenjeno da, s obzirom na opravdanu rezervu potencijalnih investitora, to nema smisla dok ne bude donesena uredba usklađena s novim zakonom.

Svjesna, dakle, da stara uredba nije usklađena, a da nova kasni, državna administracija bila je prisiljena sklopiti ugovore koji mogu i ne moraju ostati na snazi. To se rješenje u skoroj budućnosti može i ne mora pokazati inventivnim: lako je zamisliti u kakve bi se pravne zavrzlame država mogla zaplesti, ako investitori procijene da nova pravila, jednom kad ih Vlada konačno donese, ustvari nisu ono što su oni očekivali.