Nekad je nužno odabrati stranu

Telegram otkriva: Vlada vraća program koji je razbjesnio javnost, opet će Crkvi dijeliti silne milijune

Vraća se kontroverzni program 'Ulaganje u zajednicu', svojedobno stopiran nakon Telegramovih otkrića

FOTO: Pixsell

Telegram je još 2019. prvi pisao o spornom programu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU „Ulaganje u zajednicu“. Kako smo detaljno obrazložili tada i u nizu naknadnih istraživačkih tekstova, iz programa koji je trebao osiguravati bolji život u lokalnim zajednicama, deseci milijuna kuna završavali su u župama – i to za vrlo upitne projekte.

Župama se tako izravno iz proračuna davalo za izgradnju ispovjedaonica, elektrifikaciju zvona, izmjenu bojlera, novu rasvjetu ili popravak stolarije. Zbog bodovanja po kojem su vjerski projekti bili 33 posto vrjedniji od projekata u sferi obrazovanja i socijalne skrbi te čak dvostruko vrjedniji od projekata u kulturi, od 58 milijuna kuna dostupnih tijekom provedbe programa, 53 milijuna otišla su župama.

Nakon opravdanih kritika javnosti, natječaj lani nije objavljen. No kako je upravo otkrio Telegram, ministrica Nataša Tramišak ipak će nastaviti sporni program koji je pokrenula njezina prethodnica, Gabrijela Žalac. Naime, baš na dan kada smo objavili da je Tramišak u manje od godinu dana župama u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, na drugim natječajima već dodijelila gotovo 3 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU objavilo je kako nastavlja i s programom “Ulaganje u zajednicu”.

Vjerskim zajednicama osigurano 5 milijuna

U programu i dalje stoji kako on “odražava potrebe šire lokalne zajednice za ulaganje u projekte koji se odnose na obnovu, adaptaciju i rekonstrukciju građevina javne namjene i čija će provedba pridonijeti jačanju socijalne kohezije, očuvanju kulturne baštine i vjerskih sloboda”. Vjerojatno s namjerom da se ovaj put spriječe kritike zašto se projekti župa natječu s, primjerice, projektima udruga, unutar programa je ipak napravljena izmjena te je odlučeno da se unaprijed odredi iznos koji je namijenjen isključivo projektima za obnovu vjerskih objekata.

Proračun programa iznosi 10 milijuna kuna. Točno pola toga iznosa ide projektima javnih ustanova iz područja obrazovanja, zdravstva i kulture i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Druga polovica, dakle 5 milijuna kuna, namijenjena je striktno vjerskim zajednicama i ustanovama kojima su osnivači vjerske zajednice te vlasnicima građevina u kojima se provode aktivnosti “za zadovoljenje obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih, karitativnih i vjerskih potreba u zajednici”.

No u opisu programa, odmah ispod ove podjele, piše da, ako se zbog nedovoljnog broja zaprimljenih zahtjeva ili nedovoljno kvalitetnih zahtjeva ne ostvari predviđeni iznos financiranja za određenu grupu, Ministarstvo zadržava pravo ponovne preraspodjele preostalih sredstava na prihvatljive podnositelje. Dakle, moguće je da ipak i dio od 5 milijuna kuna namijenjen jedinicama lokalne samouprave završi u vjerskim zajednicama. Naravno, moguće je i obrnuto, ali u to je, u odnosu na već viđenu praksu, već teže vjerovati.

U dvije godine 33 milijuna kuna

Napominjemo i da se iz programa ne može do kraja iščitati kako će Povjerenstvo, koje imenuje ministrica, odlučiti je li projekt “župe A” bolji od projekta “župe B”, ako oba zadovoljavaju uvjet “zadovoljenja vjerskih potreba”? Uz to je i neobično da je unutar programa Ministarstvo zapravo ubacilo svojevrstan potprogram koji se odnosi isključivo na vjerske zajednice, umjesto da je raspisan poseban natječaj za njih, kao što je napravljeno za obnovu crkvi nakon potresa.

Iz pojašnjenja programa jasno je kako je on u proračunu planiran i za 2023. i 2024. godinu. Vjerske zajednice u Hrvatskoj, prvenstveno Katolička crkva, tako će se i dalje oslanjati na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU kojima za obnovu vjerskih objekata očito nije problem izmisliti i po nekoliko natječaja i pritom posegnuti u državni proračun.

Kada se zbroje sredstva koja su otišla za neke od župa iz svih programa tog ministarstva u mandatu ministrice Tramišak (tu smo uračunali i ovaj najnoviji rezervirani iznos) ispada da im je do sada dodijelila sveukupno 33 milijuna kuna.