Telegram otkriva: Vučić je trebao doći u Vukovar, ali Pantovčak se oglušio
Vučić je trebao doći 15. siječnja, na dan završetka mirne reintegracije Podunavlja
Nema nikakve odgode posjeta Zagrebu srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića. Odgoditi se može samo ono što je dogovoreno, a o dolasku Nikolića u Zagreb dogovor ne postoji. Tim riječima, izvor blizak Pantovčaku, opovrgnuo je Telegramu da predsjednik Srbije uskoro dolazi u službeni posjet Zagrebu, kako se to početkom tjedna spekuliralo u srbijanskim i hrvatskim medijima.
Beogradski Blic objavio je prošlog ponedjeljka kako se Nikolićev službeni posjet Zagrebu priprema, te da bi datum njegova dolaska mogao biti poznat već ovoga mjeseca. Blic je tada podsjetio da je Nikolićev posjet Zagrebu dogovoren još u rujnu prošle godine, te da bi nakon toga i hrvatska predsjednica trebala putovati u Beograd, u uzvratni posjet.
Susret s Bidenom
Vijest o Nikolićevu dolasku u Zagreb prvi se put čula nakon kratkog sastanka predsjednika Srbije s Kolindom Grabar Kitarović na marginama zasjedanja Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, a onda je aktualizirana i njihovim prvim susretom u Zagrebu, dva mjeseca kasnije, potkraj studenoga na samitu Brdo – Brijuni, kojem je nazočio i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država, John Biden.
Sam Nikolić tada je izvijestio da će u Zagreb u proljeće 2016., spominjući veljaču ili ožujak, kao moguće datume. Dodao je kako to zavisi o tome hoće li u Hrvatskoj biti izvanrednih izbora, jer tada, potkraj studenoga, još se nije znalo kako će završiti pregovori Mosta s Domoljubnom koalicijom i koalicijom Hrvatska raste, pa je i mogućnost ponavljanja izbora bila u igri.
Iznenađenje u Zagrebu
No, izbori se nisu ponovili, Vlada je formirana, a o Nikolićevu posjetu Hrvatskoj službeni Zagreb više ne priča. Naprotiv, tvrdi se da o njegovu mogućem dolasku u Hrvatsku nikakvog konkretnog dogovora nije ni bilo, pa je s iznenađenjem primljena vijest da bi do takvog susreta moglo doći.
Beogradu je, čini se, u ovom trenutku više stalo do hrvatsko-srpskog susreta na vrhu nego što to Zagreb sada želi. To je bilo vidljivo i iz reakcija press službe srbijanskog predsjednika koja je lanjskog rujna pohitala objaviti vijest o kratkom susretu Grabar Kitarović s Nikolićem u New Yorku, o čemu se i u Hrvatskoj saznalo iz tog izvora. Predsjedničin ured taj je susret ignorirao.
Slično je bilo i nedavno kada je Nikolićeva press služba medijima u Srbiji poslala informaciju o novogodišnjo-božićnoj čestitki koju je hrvatska predsjednica uputila svom srbijanskom kolegi. Mada je to bila uobičajena protokolarna gesta, Nikolićev se kabinet pobrinuo da je plasira u javnost. Očito, kako bi se pokazalo tamošnjoj javnosti da Nikolić uživa simpatije hrvatske predsjednice.
Odluka o Stepincu
Iako službeni Zagreb danas to ne priznaje, činjenica je da se prilikom Nikolićeva susreta s Grabar Kitarović u Zagrebu, pod političkim kišobranom američkog potpredsjednika Bidena, razgovaralo i o mogućnosti službenog posjeta srbijanskog predsjednika. Doduše, točno je, termin nije bio definiran jer se nije znalo kako će i kada završiti dogovori oko formiranja Vlade.
Kao razlog suzdržanosti Zagreba, kad je o Nikolićevu posjetu riječ, spominje se njegov susret s papom Franjom, kada je tražio da Vatikan razmotri odluku o proglašenju kardinala Alojzija Stepinca svecem. Nikolićeva intervencija dovela je do usporavanja Stepinčeve kanonizacije, no susret pape Franje i srbijanskog predsjednika dogodio se početkom rujna, dakle prije dvaju susreta Grabar Kitarović i Nikolića, prvo u New Yorku, potom u Zagrebu. Pozivi za posjet uslijedili su iza toga.
Pet uvjeta Beogradu
U trenutku kad se savjetnik Tomislava Nikolića, Ivan Mrkić, bivši srbijanski ministar inozemnih poslova, spremao na put u Zagreb, kako bi dogovorio datum i detalje Nikolićeva posjeta, s Pantovčaka je stiglo pet uvjeta Beogradu koje valja ispuniti da do susreta dođe. Navodi se problem nestalih, granice na Dunavu, te povrat imovine, kulturnih dobara i arhivskih dokumenata. Beogradski Blic ocijenio je to kao ‘”šamar Nikoliću'”, a tamošnji analitičari smatraju kako će takva reakcija službenog Zagreba na dulje vrijeme odložiti posjet srbijanskog predsjednika.
Slično je i s dolaskom Aleksandra Vučića, koji se – kako se govorkalo u dobro obaviještenim krugovima – također trebao susresti s hrvatskom predsjednicom. Kao što je poznato, upravo je Vučić, posve neočekivano – nakon što je to Nikolić odbio – došao na inauguraciju hrvatske predsjednice. Tada su se i kratko sastali.
Bilo je ideja da Vučić ponovno dođe u Hrvatsku i da se susretne s Grabar Kitarović, ali je proslava Oluje i vojna parada u Zagrebu, odnosno obilježavanje dana žalosti u Srbiji, na dan proslave Oluje, stvorila klimu koja to nije omogućavala. U igri su bile još dvije mogućnosti: da Vučić, neposredno pred obilježavanje godišnjice pada Vukovara, posjeti taj grad, no odustalo se. Druga mogućnost koja se razmatrala bila je da Vučić dođe u Vukovar 15. siječnja ove godine, na dan završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Bili su to dani kada se predsjednica Grabar Kitarović nalazila u Vukovaru i kada je ondje, na nekoliko dana, simbolično premjestila svoj ured.
Dolazak u Jasenovac
“Da, ta ideja je postojala, ali s Pantovčaka nisu stizali signali”, kaže za Telegram hrvatski političar odlično upoznat s hrvatsko-srpskim odnosima. Kako je Nikolićev posjet trebao biti u veljači ili ožujku, vjerojatno je procijenjeno da ne bi bilo dobro da se predsjednica u mjesec ili dva sastane i sa srbijanskim šefom Vlade i šefom države. Zato se na inicijative iz Beograda nije odgovaralo.
Poznato je da je Vučić, u pregovorima Mosta s desnom i lijevom koalicijom, bio skloniji da vlast uz pomoć Mosta sastavi Domoljubna koalicija. U tom smislu je išao i stanoviti pritisak prema zastupnicima srpske nacionalne manjine. Mnogo veće simpatije prema HDZ-u nego prema SDP-u, Vučić je pokazao i u izbornoj noći, kada je Tomislavu Karamarku čestitao na pobjedi i prije objave konačnih rezultata.
Kako je u međuvremenu odlučeno da se u Srbiji ovog proljeća održe prijevremeni parlamentarni izbori, Vučić, koji želi obnoviti svoj mandat, sasvim sigurno u vrijeme kampanje neće dolaziti u Hrvatsku. Kampanja će, može se očekivati, zaoštriti retoriku kako bi se pridobili glasovi i onih koji ne gledaju blagonaklono na uspostavu dobrosusjedskih odnosa sa Zagrebom.
Osjetljivo političko pitanje
“Postojala je ideja da Vučić dođe u Hrvatsku početkom druge polovice godine, na obilježavanje 75. obljetnice formiranja ustaškog logora u Jasenovcu i da ondje bude zajedno s hrvatskom predsjednicom, no ta ideja, kako sada stvari stoje, mogla bi definitivno otpasti”, kaže za Telegram političar upućen u odnose dviju zemalja.
Dolazak Vučića u Jasenovac osjetljivo je političko pitanje i hrvatska strana, kažu naši sugovornici, teško bi to mogla prihvatiti bez da Vučić prije toga učini ono što je prošle godine pokušao u Srebrenici; da se pokloni na stratištima koja su u Domovinskom ratu bila mjesta stradanja Hrvata, ubijenih od pripadnika srpskih formacija koje su ratovale u Hrvatskoj.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 6. veljače 2016.