Nekad je nužno odabrati stranu

Telegram proveo prvo ozbiljno istraživanje o HGK: 87 posto firmi ne želi prisilnu članarinu

Rezultate istraživanja provedenog u suradnji Telegrama i MASMI Adriatica agencije objavljujemo u dva nastavka

FOTO: Telegram ilustracija

Telegram je tijekom veljače, u suradnji s agencijom MASMI Adriatica, koja se bavi istraživanjem tržišta napravio istraživanje o Hrvatskoj gospodarskoj komori. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 500 poduzetnika iz različitih djelatnosti – od prerađivačke industrije i trgovine do građevinarstva, prijevoza i ostalog.

Poduzetnici koji su sudjelovali u anketi odgovarali su na niz pitanja u telefonskom razgovoru koji je trajao između 10 i 20 minuta. Svojim odgovorima ocjenjivali su angažman Hrvatske gospodarske komore, a ispitani su i njihovi stavovi o obveznom članstvu i visini članarine.

Rezultate istraživanja objavit ćemo u dva dijela. U ovom, prvom dijelu predstavljamo odgovore na osnovna pitanja o HGK. Rezultati koje ćemo objaviti u drugom dijelu detaljnije će pokazati kvalitetu odnosa između Komore i njenih članica.

HGK bi prema Statutu trebala obavljati cijeli niz poslova

Dio poduzetnika već godinama traži ukidanje obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Smatraju da od nje nemaju apsolutno nikakve koristi i da im obvezna članarina predstavlja potpuno nepotreban trošak.

Poslovi i zadaće koje HGK obavlja, ili bi trebala obavljati, u njenom statutu pobrojani su u 25 točaka. Navedeno je svašta – od unaprjeđenja razvoja poduzetništva, poticanja razvoja i inovacija, razvijanja poslovnih odnosa s inozemstvom, pa sve do obrazovanja kadrova u gospodarstvu.

Burilović je svjestan da može preživjeti samo s prisilnom članarinom

Krajem prošlog mjeseca u Saboru je odbijen prijedlog zakona kojim bi se ukinula obvezna članarina. Vladi i vladajućoj većini je jasno da bi ukidanje obveznog članstva ujedno značilo i gašenje HGK. Sasvim sigurno ne bi mogla opstati u ovakvom obliku, s više stotina zaposlenih i predstavništvima u inozemstvu.

To je uostalom priznao i sam predsjednik HGK Luka Burilović u nedavnom intervjuu. Rekao je da bi u slučaju ukidanja obvezne članarine na ulicu moralo 350 od sadašnjih 390 zaposlenih, da bi postali mala udruga i da u tom slučaju ne bi tko imao poduzetnike voditi u inozemstvo, jer sada to jedino oni rade, a bez njih bi, valjda, poduzetnici bili izgubljeni.

Ne čudi da su zaposlenici HGK, na čelu s Burilovićem, protiv ukidanja. Nije potrebno posebno objašnjavati zašto. Također, protiv ukidanja je i Vlada. Komora im treba kako bi imali s kime glumiti dijalog s privatnim sektorom, oko donošenja novih odluka i zakona, a dobro dođe i ako treba nekoga uhljebiti.

No, poduzetnike, koji godinama sve to financiraju, nitko ništa ne pita, pa ih je odlučio pitati Telegram.

Više od 82 posto poduzetnika ne bi plaćalo dobrovoljnu članarinu

Da Burilović i društvo zaista imaju razloga za zabrinutost pokazuju odgovori na pitanje biste li dobrovoljno uplaćivali članarinu HGK ako se ukine prisilna članarina. Čak 82,4 posto poduzetnika izjasnilo se da ne bi plaćalo članarinu, dok je onih koji bi nastavili s plaćanjem samo 17,6 posto.

Što se tiče ocjene kvalitete rada, tu su rezultati također porazni za HGK. Na pitanje kako ste zadovoljni radom Hrvatske gospodarske komore bila su ponuđena četiri odgovora. Uopće nisam zadovoljan – odgovorilo je čak 22,4 posto poduzetnika. Daljnjih 55 posto odgovorilo je da nisu zadovoljni. S druge strane oko 17 posto poduzetnika odgovorilo je da su zadovoljni, a daljnjih 5,6 posto da su u potpunosti zadovoljni radom HGK.

Je li članarina (pre)visoka?

Prisilni članovi u većini nisu zadovoljni i visinom članarine. Poduzetnicima su bila ponuđena četiri odgovora. Oko 15,8 posto ih je odgovorilo da je članarina “izuzetno visoka”. Visokom je članarinu ocijenilo 60,8 posto poduzetnika. S druge strane, 5,2 posto poduzetnika smatra da je članarina izuzetno niska, a 18,2 posto da je niska.

Inače, HGK naplaćuje članarinu prema veličini poduzeća, koja su svrstana u tri grupe. Najmanja plaćaju 42 kune mjesečno. U grupi srednjih poduzeća članarina iznosi oko 1000 kuna mjesečno, dok je najveća članarina oko 4000 kuna mjesečno.

Osim financijskog opterećenja, mnogi poduzetnici smatraju problematičnim to što su po sili zakona učlanjeni u organizaciju bez da ih je itko pitao žele li biti njeni članovi, ili ne.

Čak 87 posto poduzetnika protiv obveznog članstva

I iz naše ankete vidljivo je da se jako veliki postotak protivi obveznom članstvu. Na pitanje smatrate li da bi članstvo moralo biti obavezno, čak 86,8 posto poduzetnika odgovorilo je negativno.

HGK lošiji čak i od FINA-e

Jedan set pitanja odnosi se na podršku koju poduzetnici dobivaju od HGK, ali i drugih institucija. Poduzetnici su podršku institucija mogli ocjenjivati od 1 do 5. Ocjena 1 znači “nikakva podrška” dok ocjena 5 znači “izuzetna podrška”.

Što se tiče HGK, čak 51,8 posto poduzetnika dodijelilo joj je jedinicu, odnosno, izjasnilo se da nemaju nikakvu podršku. Po postotku negativnih ocjena prošli su lošije od svih ostalih institucija koje su uzete u obzir, pa čak i od prilično omražene Financijske agencije, koja je “jedinicu” dobila od oko 27,8 posto ispitanika.

Poduzetnici su jasno poručili Vladi da ne žele obvezno članstvo

Vladajuća većina, nakon što je u Saboru odbila prijedlog ukidanja obvezne članarine, sada priprema svoj prijedlog reforme HGK, koji bi, prema najavama, trebao biti gotovo do sredine srpnja. U kom smjeru će prijedlog ići, za sada nije poznato. Ono što se može iščitati iz izjava ministara jest da se vjerojatno neće ići na ukidanje članarine, već eventualno na rasterećenje manjih tvrtki.

Poduzetnici su Vladi do sada jasno poručivali da ne žele obvezno članstvo. Telegramovo istraživanje potvrdilo je da je postotak onih koji se protive dosadašnjem načinu financiranja i rada jako velik, no usprkos tome, ova Vlada, kao i prethodne, ustrajna je u očuvanju HGK, čime pokazuju da nemaju hrabrosti za bilo kakve ozbiljne reforme.

Od nekoga tko se ne usudi zamjeriti uskom krugu ljudi u i oko HGK, zaista se ne može očekivati da će napraviti reda u ministarstvima, bezbrojnim agencijama, županijama, gradovima i općinama.

Drugi dio anketnog istraživanja, s detaljnim pitanjima i dogovorima o radu HGK, objavljujemo sutra.