Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Orešković ukida 12 državnih agencija, a mi podsjećamo na naš specijal koji je razotkrio njihovo sumanuto poslovanje

Objavljemo serijal o pravom poslovanju svih agencija, zavoda i fondova

ZADNJA IZMJENA: svi 2, 2016
Foto: PIXSELL/Pixsell

Hrvatski registar brodova javna je ustanova zadužena za klasifikaciju brodova u Hrvatskoj. Financira se naplatom vlastitih usluga, ima 97 zaposlenika, a gotovo polovica, njih 44, obnašaju ravnateljske ili druge rukovodeće funkcije, otkriva Telegram.

Taj omjer, jedan rukovoditelj na 2.2 zaposlenika, jedan je od primjera prevelikog broja rukovoditelja u ustanovama javnog sektora. Još drastičniji primjer je Hrvatska agencija za obavezne zalihe nafte i naftnih derivata, koja ima sedam zaposlenika i svih sedam su rukovodeći kadar.

Nagrade i stimulacije u 2014. godini

Hrvatski registar brodova prošle je godine zaposlenicima isplatio 2,314.300 kuna stimulacije, 220.000 kuna božićnice, 30.600 kuna za dar za djecu i 27.500 kuna za jubilarne nagrade (isplate koje kolektivni ugovor za državne službenike definira kao nagrade za “neprekinutu službu”). Svaki zaposlenik Registra prošle je godine, uz redovnu plaću, dobio 24 tisuće i 870 kuna dodataka i nagrada.

U hrvatskim javnim službama, otkriva Telegram, postoji više od pet tisuća uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. U Nizozemskoj su, primjerice, sva radna mjesta definirana sa samo 64 koeficijenta, gotovo 80 puta manje nego kod nas. S tim brojem uredbi i koeficijenta gotovo je nemoguće upravljati javnim sektorom

Dodaci na plaću, iako veliki, sami po sebi nisu problematični ukoliko su zasluženi. Problem je što nitko u Hrvatskoj ne kontrolira troškove, ne pazi na učinak pojedinih ustanova i ne stimulira povećanje učinka javnih institucija i ureda. Dodaci se daju na staž i neprekinutu službu, a ne učinak ili rezultate.

Pet tisuća koeficijenata za poslove u javnim službama

U hrvatskim javnim službama, otkriva Telegram, postoji više od pet tisuća uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. U Nizozemskoj su, primjerice, sva radna mjesta definirana sa samo 64 koeficijenta, gotovo 80 puta manje nego kod nas. S tim brojem uredbi i koeficijenta gotovo je nemoguće upravljati javnim sektorom. Hrvatski registar brodova samo je dio tog kaosa.

Godišnji rashodi institucija poput Registra, odnosno, više od 180 državnih agencija, zavoda, fondova, centara, instituta i drugih pravnih osoba financiranih iz državnog proračuna, u 2014. iznosili su 10,34 milijarde kuna.

Dubinska analiza rashoda proračuna

Telegram je u posjedu cijelog izvještaja dubinske analize rashoda državnog proračuna. Taj je izvještaj Vlada u studenom prošle godine naručila od posebno oformljenog povjerenstva, a do danas nije objavljen ni implementiran. Povjerenstvo je izložilo paket mjera koje će dovesti do smanjenja rashoda državnog proračuna od 10 posto godišnje u odnosu na tekući proračun. Predloženim mjerama uštedjelo bi se 1,03 milijarde kuna godišnje.

Posebno je zanimljivo da hrvatski instituti, muzeji, Državni arhiv i HRT imaju dodatak na staž i, uz njega, dodatak na staž u sektoru. Povjerenstvo je, očito je iz dokumenta, tim podatkom zbunjeno, obzirom da staž u sektoru zapravo znači staž u javnom sektoru. Zaposlenici tih institucija, zadrže li radno mjesto, primaju dva dodatka koji se međusobno preklapaju.

Istraživanje je obradilo 181 pravnu osobu u državnom vlasništvu, a povjerenstvo im je poslalo dva detaljna upitnika. Na upitnike su odgovorili gotovo svi, a ni na jedan od dva upitnika nisu odgovorili Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja i Zaklada hrvatskih branitelja, obje pravne osobe iz resora Ministarstva branitelja, te galerija “Klovićevi dvori” iz resora Ministarstva kulture. Najveći udio u proračunskom financiranju zaposlenih imaju agencije, zavodi i instituti.

Telegram će u tri nastavka objavljivati sve o poslovanju države i javnom sektoru, a ovo je prvi od njih. U prvom, današnjem tekstu predstavit ćemo vam rezultate analize i prijedloge Povjerenstva za sustav plaća i nagrađivanje u javnom sektoru.

Dodaci se uglavnom odnose na radni staž

Dodatke na plaću u 2014. primilo je više od 21 tisuću zaposlenika hrvatskih agencija, instituta, fondova i centara, otkrivaju dokumenti u posjedu Telegrama. Na te se dodatke godišnje potroši oko 357 milijuna kuna, od kojih se polovica (182 milijuna) financira iz državnog proračuna, 28 posto iz prihoda po posebnim propisima i 21 posto iz vlastitih prihoda ustanova.

To su uglavnom dodaci na plaću isplaćeni temeljem duljine radnog staža u javnom sektoru, službi ili resoru. Oni u centrima i nacionalnim parkovima iznose 23 posto ukupnih dodataka. U svim drugim institucijama poput instituta, agencija, zavoda i drugih znatno više, od 53 do 77 posto.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti isplatila je više od 3 milijuna i 150 tisuća kuna stimulacije na plaću u 2014. Na to su dodali 82.800 kuna za dar za djecu, 228.951 kuna za jubilarnu nagradu, 445.000 kuna za godišnju nagradu ili bonus za rezultate. Ukupno imaju 175 zaposlenika.

Posebno je zanimljivo da hrvatski instituti, muzeji, Državni arhiv i HRT imaju dodatak na staž i, uz njega, dodatak na staž u sektoru. Povjerenstvo je, očito je iz dokumenta, tim podatkom zbunjeno, obzirom da staž u sektoru zapravo znači staž u javnom sektoru. Zaposlenici tih institucija, zadrže li radno mjesto, primaju dva dodatka koji se međusobno preklapaju. Dodaci zbog duljine staža u 2014. su ukupno su iznosili 146.85 milijuna kuna.

Nagrade za zaposlenike parka Lastovo

Na HRT-u je u 2014. isplaćeno 69.784.016 kuna dodataka za 3.287 zaposlenika. Odnosno, statistički, na svakog zaposlenika HRT-a isplaćeno je 21.230 kuna dodatka na plaću. Devet zaposlenika parka prirode Lastovo (od kojih su 4 rukovoditelja) prošle su godine primili ukupno 33.251 kune dodataka na staž, 57.115 kuna dodatka za rad subotom i nedjeljom, 69.364 kuna za noćni i smjenski rad, te 9.298 kuna za neiskorišteni godišnji odmor. Svaki zaposlenik parka u 2014. godini uz plaću je, dakle, dobio 18 tisuća i 760 kuna.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti isplatila je više od 3 milijuna i 150 tisuća kuna stimulacije na plaću u 2014. Na to su dodali 82.800 kuna za dar za djecu, 228.951 kuna za jubilarnu nagradu, 445.000 kuna za godišnju nagradu ili bonus za rezultate. Ukupno imaju 175 zaposlenika.

Različite plaće za identične poslove

Povjerenstvo na čelu s predstavnicom Ekonomskog instituta Dubravkom Jurlinom Alibegović, koje je sastavilo dokument o državnim službama, savjetuje izjednačavanje definiranja dodataka na plaću u svim pravnim osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, neovisno o tome financiraju li se iz proračuna ili posebnim propisima (naknade, ulaznice, nameti…).

Ravnatelji nacionalnog parka Plitvice i nacionalnog parka Brijuni imaju koeficijent prema kojem se određuje plaća 3.007, a svi ostali ravnatelji nacionalnih parkova, koji obavljaju isti posao, imaju koeficijent plaće 2.425. Nitko nije siguran zašto.

Prema važećim propisima, otkriva dokument u našem posjedu, koeficijenti plaće i dodaci na plaće za isti su posao u različitim agencijama i državnim institucijama potpuno drugačije regulirani.

Na primjer, ravnatelji nacionalnog parka Plitvice i nacionalnog parka Brijuni imaju koeficijent prema kojem se određuje plaća 3.007, a svi ostali ravnatelji nacionalnih parkova, koji obavljaju isti posao, imaju koeficijent 2.425. Pomoćnici ravnatelja na Brijunima i Plitvicama imaju koeficijente blizu 2.4, dakle gotovo kao ravnatelji u ostalim parkovima, a pomoćnici u ostalim parkovima imaju koeficijente 1.794. Nitko nije siguran zašto.

Ovakvih je primjera bezbroj, a povjerenstvo sada savjetuje uređivanje koeficijenta složenosti i naziva radnih mjesta, te njihovu jedinstvenu promjenu za sve proračunske korisnike kojima je vlasnik ili osnivač Republika Hrvatska.

Neki nisu ni odgovorili na upitnike povjerenstva

Prema analizi povjerenstva, prosječna plaća za isti posao bitno je veća u državnim institucijama koje nisu u Centralnom obračunu plaća (COP), odnosno ne financiraju se direktno iz proračuna, nego prihod ostvaruju temeljem posebne regulacije koju sami određuju. To su najčešće nameti, ulaznice i slično. Najveći broj zaposlenih izvan COP-a imaju agencije, nacionalni parkovi, HRT, Hrvatske vode, instituti, lučke uprave i CARnet.

Bitne su razlike u tim rashodima za agencije unutar i izvan COP-a. U agencijama koje se nalaze u COP-u prosječni godišnji trošak plaće po zaposleniku iznosi 118.937 kuna, dok maksimalni trošak iznosi 199.958 kuna. U agencijama izvan COP-a, prosječni godišnji trošak po zaposleniku veći je za više od 60 tisuća kuna i iznosi 181.079 kuna. Maksimalni trošak iznosi 218.138 kuna.

Sloboda pri određivanju plaća i dodataka

U Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, koja nije u COP-u, prosječan godišnji trošak po zaposleniku iznosio je 208.008 kuna. Prema izvještaju povjerenstva, samo u toj agenciji moglo bi se uštedjeti više od 12 milijuna kuna. Slično je i u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) gdje je prosječan trošak po zaposleniku u 2014. iznosio 205.281 kunu, a potencijalne uštede koje savjetuje povjerenstvo mogle bi iznositi gotovo 9 milijuna i 950 tisuća kuna. Agencija za lijekove i medicinske proizvode ima prosječnan trošak plaće od 183.885 kuna, a tu povjerenstvo predlaže mjere koje bi dovele do ušteda od 9.120.080 kuna.

Povjerenstvo predlaže i jednu važnu promjenu u reguliranju dodataka u pravnim osobama pod njenom ingerencijom. Iznos od 146.85 milijuna kuna za duljinu staža trebalo bi postepeno preusmjeravati za uspješnost i efikasnost kako bi se motiviralo najbolje javne djelatnike da ostanu u službi.

Očito je iz nalaza koji objavljujemo da su državne institucije izvan Centralnog obračuna plaća prilično slobodne u određivanju plaća, te tu povjerenstvo vidi najveći problem naše državne uprave i javnih institucija vezan uz sustave plaća.

Mnoga javna tijela sama reguliraju svoje dodatke

Mnoga javna tijela sama su regulirala svoje dodatke internim aktima. Razni interno definirani dodaci na plaću iznosili su 33.6 milijuna kuna, a isplaćeni dodaci u povremenim nagradama 30.5 milijuna kuna i 3.7 milijuna kuna bonusa. Kako ne bi došlo do dvostrukog računanja, moguće uštede dodataka isplaćenih temeljnim internim aktima procjenjuju se maksimalno na iznos od 33.6 milijuna kuna, koliko i iznose.

Na dnevnim obrocima HRT-a povjerenstvo predlaže uštede od 20.51 milijun kuna. HRT je isplatio i 3.32 milijuna kuna povremenih stimulacija na plaću. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti u tu je namjenu isplatila više od 3 milijuna kuna, HANFA 1.2 milijuna, Nacionalni park Krka 1.68 milijuna kuna, Hrvatske vode 5.67 milijuna kuna.Ukidanjem povremenih stimulacija moglo bi se prema izvješću, uštedjeti 17.8 milijuna kuna.

Povjerenstvo je u izvješću naglasilo kako bi trebalo ograničiti iznos otpremnina rukovodećem kadru. Lučka uprava Ploče u 2014. isplatila je ukupno 202.268 kuna otpremnina, a Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo 229.234 kune otpremnina.

Umjesto staža nagrađivati izvrsnost

Povjerenstvo predlaže jednu važnu promjenu u reguliranju dodataka u pravnim osobama pod njenom ingerencijom. Iznos od 146.85 milijuna kuna za duljinu staža trebalo bi postepeno preusmjeravati za uspješnost i efikasnost kako bi se motiviralo najbolje javne djelatnike da ostanu u službi. Naknade za staž trebalo bi, prema izvješću povjerenstva, smanjiti za 50 posto u prvom koraku, stoji u izvješću. Time bi se uštedjelo 73.4 milijuna kuna, a u drugom koraku naknada na staž smanjila bi se na maksimalno 25 posto postojećeg iznosa, odnosno na 36.7 milijuna kuna. A 110.1 milijuna kuna preusmjerio bi se u stimulaciju zaposlenih temeljem efikasnosti.

Najdrastičniji primjeri prevelikog broja rukovoditelja su Hrvatska agencija za obavezne zalihe nafte i naftnih derivata. Oni imaju ukupno sedam zaposlenika i svih sedam su rukovodeći kadar. Ista je situacija i u Agenciji za obnovu osječke tvrđe. Ova agencija ima godišnje prihode od 1.877.290, o čega malo manje od milijun i 870 tisuća kuna dobivaju iz proračuna. Prošle su godine imali gubitak od 1.055.679 kuna, imaju dva zaposlena i oba su rukovoditelja.

Status koeficijenata plaće i nazivi pojedinih radnih mjesta poseban su problem. Već smo spomenuli kako je u Hrvatskoj više od pet tisuća različitih koeficijenata za izračun plaća. Često se ta mjesta preklapaju i razlikuju samo u nazivu i plaći. Povjerenstvo je ustanovilo kako je to potrebno hitno pojednostaviti tako da se broj mjesta za koji se propisuju različiti koeficijenti bitno smanji.

Kada bi se ista radna mjesta različitih naziva i plaća objedinila, osim što bi to značilo pravedniju raspodjelu plaća i dodataka, olakšalo bi i sustav nagrađivanja i stimulacija, smatra analiza koju je nabavio Telegram. Povjerenstvo je ustanovilo kako su posljednjih godina u mnogim pravnim osobama u vlasništvu RH isplaćivani takozvani “voditeljski dodaci”. Tako se zaobilazila zabrana povećanja plaća. Ustanovljeno je kako veliki broj rukovoditelja nemaju svoje organizacijske jedinice i rukovode jako malo brojem ljudi.

U nekim državnim institucijama svi zaposleni su rukovoditelji

Najdrastičniji primjeri prevelikog broja rukovoditelja su Hrvatska agencija za obavezne zalihe nafte i naftnih derivata. Oni imaju ukupno sedam zaposlenika i svih sedam su rukovodeći kadar. Ista je situacija i u Agenciji za obnovu osječke tvrđe. Ova agencija ima godišnje prihode od 1.877.290, o čega malo manje od milijun i 870 tisuća kuna dobivaju iz proračuna. Prošle su godine imali gubitak od 1.055.679 kuna, imaju dva zaposlena i oba su rukovoditelja.

Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu ima 9 zaposlenih od čega je 5 rukovoditelja. Agencija za sigurnost željezničkog prometa ima 16 zaposlenika i 6 rukovoditelja, odnosno 2.7 zaposlenih na jednog rukovoditelja.

Neke institucije kalkuliraju ili ne znaju tko je rukovodeći

Zanimljivo je da je, prema službenim statistikama u 2013., bilo 3586 osoba u rukovodećem kadru, a u 2014. prijavljeno je tek 889 osoba u rukovodećem kadru, izuzevši čelnike. Povjerenstvo smatra da je to rezultat kalkuliranja institucija ili neznanja tko je uopće rukovodeći, a tko ne.

Svi podaci nisu u potpunosti jasni ni povjerenstvu. Prema računovodstvenoj evidenciji, iznos plaća za prekovremeni rad iznosio je 15.3 milijuna kuna, dok je prema rezultatima iz upitnika koje je provelo povjerenstvo ustanovljeno je kako je u tu svrhu isplaćeno 19.5 milijuna kuna. Te razlike povjerenstvo tumači time što su se neki dodaci za prekovremeni rad bilježili pod ostale dodatke.

Tekstove o izvješću dubinske analize povjerenstva objavljivat ćemo u nastavcima, kako bismo vam što točnije, preciznije i podrobnije pokušali približiti stanje u hrvatskoj državnoj upravi, agencijama, institutima i zavodima, te eventualne rezove koji bi se mogli provesti. U sljedećem tekstu bavit ćemo se materijalnim rashodima agencija, instituta i ostalih pravnih osoba u državnom vlasništvu, odnosno eventualnim spajanjem, ukidanjem i promjenama nadležnosti agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

IDUĆI TJEDAN NASTAVAK TELEGRAMOVA SPECIJALA

Filip Raunić
Novinar
1266 članaka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba