Politika & Kriminal

Telegram u posjedu dramatične poruke upravi državnog gubitaša HŽ Infrastrukture: ‘Nemamo novca, ugrožene nam plaće’

Još jedna tvrtka iz HŽ grupacije grca. Tražit će novac od HBOR-a

Voditeljica odjela financija HŽ Infrastrukture Mira Grbac Kovač ovih je dana Upravi te državne tvrtke uputila prilično dramatičnu e-poruku (u čijem je posjedu Telegram) u kojoj upozorava na iznimno tešku financijsku situaciju i ogromne probleme koje ta tvrtka iz sustava Hrvatskih željeznica ima prema svojim dobavljačima. Na početku poruke šefice financija Upravi HŽI-a, kaže se kako je novac iz investicijskih kredita kod OTP banke i HBOR-a, prvi u iznosu od 350 milijuna kuna (sklopljen 2019.), drugi od 300 milijuna kuna (sklopljen ove godine), iskorišten , te kako HŽ Infrastrukturi nije odobren namjenski revolving kredit.

”Iz OTP kredita posuđena su (a do danas nisu vraćena) sredstva za podmirenje obveza po projektima koji se financiraju iz EU fondova u visini od 99,1 milijun kuna, a iz kredita HBOR-a 57,1 milijun kuna ili ukupno 156,2 milijun kuna”, piše šefica financija i kaže kako je ”HBOR-u već pripremljen upit za obvezujućom ponudom za novi investicijski kredit u visini od 400 milijuna kuna, međutim, prema iskustvu, novi kredit neće biti operativan prije 15. ožujka 2021. godine”.

Nema novaca za dobavljače

Crnim vijestima o financijskom stanju u državnoj tvrtki koja zapošljava oko pet tisuća radnika, tu međutim, ni blizu nije kraj: drugim ovogodišnjim rebalansom državnog proračuna smanjena su sredstva trošarina s 517,5 na 462,5 milijuna kuna. To je novac koji se plaća na svaku litru naplaćene trošarine na energente, ali maksimalno do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u Državnom proračunu. Taj iznos ovogodišnjim je rebalansom smanjen za 55 milijuna kuna.

”Posljedično”, piše voditeljica odjela financija HŽ Infrastrukture Mira Grbac Kovač članovima Uprave, imamo problem s likvidnosti i u sferi redovnog poslovanja (održavanje, plaće i dr.). Kako stvari stoje, do 31. prosinca 2020. godine nemamo nikakve mogućnosti podmirivanja obveza prema izvođačima radova i nadzoru na EU projektima na računima na kojima nema raspoloživih sredstava niti očekivanog priljeva”. To se odnosi na dobavljače, izvođače radova na projektima Dugo Selo – Križevci, Rijeka – Brajdica, Zagrebačka obala i na prugu Vinkovci – Vukovar (o čemu je Telegram nedavno pisao), s tim što se za taj projekt do 15. siječnja sljedeće godine može očekivati priljev od 14 milijuna kuna.

No, što će biti s ostalima?

Ustupanje potraživanja ili odgoda plaćanja

Šefica financija HŽ Infrastruktura nudi Upravi sljedeća rješenja: prvo da se potraživanja ustupe faktori-društvima ili bankama, s tim da moraju biti nedospjela. No, upozorava kako HŽI ”niti u dospijeću neće moći podmiriti obvezu prema faktoring društvu /bankama”. Druga je mogućnost pričekati s plaćanjem tako da HŽI dobavljačima isplati ugovornu kamatu na zakašnjelo plaćanje. Ali to će biti moguće tek nakon što HŽI sklopi ugovor za novi investicijski kredit.

”Budući da će za operativnost novog kredita trebati dosta vremena, odmah početkom naredne proračunske godine obratit ćemo se Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvu financija sa zamolbom za uplatom avansa iz sredstava trošarina i ako nam predmetni avans bude odobren i iz tih sredstava je moguća posudba za obveze na projektima. U idealnom slučaju, avans sredstava trošarina može se očekivati u 2. ili 3. tjednu mjeseca siječnja”, stoji na kraju poruke šefice financija Upravi HŽ Infrastrukture.

Problem nestašice gotovine

Iz Uprave HŽ Infrastrukture pojasnili su Telegramu kako je ta tvrtka fokusirana na EU fondove kao glavne izvore financiranja investicija u željezničku infrastrukturu i trenutačno je najveći pojedinačni korisnik EU fondova u Hrvatskoj. ”Projekti financirani iz EU fondova, procijenjene vrijednosti oko četiri milijarde eura, gotovo u cijelosti se odnose na pruge dva ključna međunarodna koridora na kojima se odvija oko 80 posto ukupnog željezničkog prometa.

Osim projekata koji se financiraju iz EU fondova, postoje i projekti u željezničkoj infrastrukturi koji nemaju potencijal za financiranje iz tih izvora, ali pridonose razvoju i poboljšanju željezničke infrastrukture i, prije svega, podizanju razine sigurnosti željezničkog prometa. Takvi projekti financiraju se iz kredita komercijalnih i razvojnih banaka, odnosno međunarodnih razvojnih financijskih institucija.”

Unatoč teškoćama, tvrde u HŽ Infrastrukturi, svi planirani i započeti projekti imaju osigurane izvore financiranja, ali kod pojedinih projekata koji se financiraju iz EU fondova i koji su u fazi izvođenja radova, HŽ Infrastruktura suočena je sa značajnim manjkom gotovog novca, tzv. cash gap-ovima do kojih dolazi zbog vremenske razlike između dospijeća obveza prema izvođačima radova i priljeva sredstava iz EU fondova.

Trebat će spašavati i sestrinske tvrtke

No, što to znači za tvrtke s kojima je HŽ Infrastruktura sklopila poslove a sada ih ne može na vrijeme platiti? Odgovor koji smo dobili istovjetan je zaključku koji je voditeljica odjela financija HŽ Infrastrukture predložila Upravi.

”Unatoč navedenim teškoćama, HŽ Infrastruktura dužna je osigurati pravovremeno plaćanje izvođačima radova. Budući da HŽ Infrastruktura nema poseban izvor financiranja za takve situacije, a vlastiti prihodi nisu dostatni za podmirenje obveza za investicijske projekte, dvije su opcije za pravovremeno podmirivanje obveza izvođačima, i to: posudbe iz investicijskih kredita, ili upućivanje izvođača na ustupanje potraživanja faktoring društvima, odnosno bankama”, stoji u odgovoru Telegramu.

Ministri Oleg Butković i Zdravko Marić, kojima će iz HŽ Infrastrukture, kako su najavili, odmah iza nove godine pokucati na vrata sa zamolbom za uplatom avansa iz sredstava trošarina kako bi mogli platiti izvođače radova, sigurno neće biti sretni. Gotovo milijardu kuna, po raznim osnovama, država je u godina dana upumpava u Croatia Airlines, a sada treba spašavati i HŽ Infrastrukturu. A pridružit će im se, sasvim sigurno i HŽ Putnički prijevoz, kao i HŽ Cargo.

Uostalom, HŽ Cargo je to već učinio. Kako je pisao Telegramov Marko Repecki, Vlada je u srijedu HŽ Cargu odobrila kredit od 50 milijuna kuna kako bi ih spasila od stečaja. Pitanje je, međutim kako će i hoće li taj kredit, na rok od šest mjeseci i s jedan posto kamata, biti vraćen kada HŽ Cargo samo drugoj tvrtki u sastavu Hrvatskih željeznica, HŽ Infrastrukturi, duguje nešto manje od 370 milijuna kuna, kako je Telegramu rečeno iz te državne tvrtke koja također grca u nelikvidnosti.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu