Telegramov dopisnik analizira debatu: Ovo je bila još jedna propuštena prilika Donalda Trumpa

Đivo Đurović piše o zadnjoj debati uoči američkih predsjedničkih izbora

October 22, 2020 - Nasville, Tennessee, USA. -  Screen grab from the C-SPAN coverage of the second and final presidential debate, moderated by NBCs' Kristen Welker, between President DONALD TRUMP and former Vice President JOE BIDEN.,Image: 565118330, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no

I Biden i Trump imali su nekoliko uspješnih pogodaka u debati, iako je Trumpov nastup bilo znatno teže pratiti zbog zbrkanog toka misli, kodiranog jezika koji razumiju samo gledatelji Fox Newsa i čitatelji Breitbarta te niza očitih laži kojima je cijelo vrijeme sam sebe potkopavao. Bidenov najveći uspjeh je to što je debatu odradio bez puno saplitanja, ničime se nije diskvalificirao i pokazao se prilično solidnim; vodećem kandidatu već je to dovoljno.

“Preuzimam na sebe punu odgovornost. Nisam ja kriv” – ove dvije rečenice, izgovorene bez pauze za uzimanje daha, svjedoče kako izgleda susret spina političkih savjetnika i naravi Donalda Trumpa. U zadnjoj predsjedničkoj debati svoje karijere Trump se ponašao kao normalna osoba (što je napredak), ali je – po ocjeni CNN-a – “lagao kao Pinokio”. Fact-checkeri potvrđuju: na debati u Nashvilleu prošli bi cijeli segmenti u kojima predsjednik ne bi izgovorio ništa točno, samo laži, pretjerivanja, teorije zavjere i druge obmane.

No, Trump se ovog puta nije samouništio, pa se Joe Biden morao potruditi da dokaže kako je sposobniji upravljati Amerikom iduće četiri godine. Uz pomoć novog pravila da se mikrofon gasi na dvije minute dok onaj drugi govori, Biden je uspio doći do riječi i po ocjeni gledatelja pobijedio u debati. Istraživanja YouGova, CNN-a i Data Progressa dala su mu između 52 i 54 posto, dok je Trump osvojio između 35 i 41 posto, ovisno o istraživanju. Pokazalo se tako da Trump bolje prolazi kad ne nastupi samoubilački – tko bi rekao! – kao u prvoj debati, koju je izgubio 28% prema 60%, te da nije trebao otkazati drugu od tri predviđene debate.

Trumpova posljednja prilika da preokrene negativni trend

Zadnja debata vjerojatno neće puno promijeniti: istraživanje mišljenja gledatelja sugerira da su karte već podijeljene. Prije debate pozitivan stav o Bidenu imalo je 55 posto, nakon debate 56 posto; za Trumpa su te brojke 42 posto i 41 posto. Čak je i Fox News ocijenio da je debata bila “najbolja u Trumpovoj karijeri, ali na kraju neriješen rezultat”. Biden je u Nashville došao kao front-runner i iz njega odlazi kao front-runner; kad vodiš, i neriješeni rezultat ide u tvoju korist.

Trumpu je ovo bila posljednja prilika da na velikoj sceni, dok svi gledaju, preokrene negativni trend. To nije uspio. Trump zaostaje za Bidenom 10 postotnih poena na nacionalnoj razini i nešto manje postotnih poena u gotovo svakoj ključnoj državi koja će odrediti pobjednika izbora. Trump se bori da ne izgubi u dojučerašnjim republikanskim utvrdama Teksasu i Georgiji. Svaki dan koji prođe bez značajnih promjena izgubljeni je dan za Trumpa i uspjeh za Bidena. A dana je ostalo još samo 11.

Biden odradio debatu bez puno saplitanja

I Biden i Trump imali su nekoliko uspješnih pogodaka u debati, iako je Trumpov nastup bilo znatno teže pratiti zbog zbrkanog toka misli, kodiranog jezika koji razumiju samo gledatelji Fox Newsa i čitatelji Breitbarta te niza očitih laži kojima je cijelo vrijeme sam sebe potkopavao.

Bidenov najveći uspjeh je to što je debatu odradio bez puno saplitanja, ničime se nije diskvalificirao i pokazao se prilično solidnim; vodećem kandidatu već je to dovoljno. Poentirao je govoreći o pandemiji koronavirusa, političkom razdoru u zemlji i djeci koju je Trumpova administracija razdvojila od roditelja na granici s Meksikom. Biden je uspješno sasjekao Trumpovu bujicu laži o tome da “pandemija prolazi” (iako je upravo počeo novi val), da će cjepivo biti “spremno za par tjedana” i da nije točno kako nas čeka “mračna zima”.

“Ne možemo zatvoriti našu ekonomiju, moramo se naučiti živjeti s covidom!”, ponavljao je Trump. “Naučiti živjeti s covidom? Ma dajte! Ljudi umiru od covida, gospodine predsjedniče!”, uzvratio mu je Biden i otišao u jednu od svojih standardnih slika, obitelji iz srednje klase koja se okuplja oko kuhinjskog stola sa svojim problemima ili s praznom stolicom jer su nekoga izgubili u pandemiji. “Ovo što on sad govori, tako govore političari! Kakav kuhinjski stol, to je politički govor!”, sarkastično je uzvratio Trump i demonstrirao svu patologiju svoje ličnosti.

Debata o problematičnoj politici prema meksičkim migrantima

Trump je tu sam sebi napravio najviše štete: njegove laži o pandemiji i konstantno umanjivanje opasnosti krajnje su prozirni i neuvjerljivi, a koronavirus je apsolutno najvažnija tema koja zanima Amerikance 2020. godine. Neuvjerljivo laganje o najvažnijoj temi ne čini se kao pobjednička strategija koja bi Trumpu vratila glasove zabrinutih majki iz predgrađa.

Biden je odličan kad iz njega prosuklja pravednički gnjev, što se dogodilo kad je podigao glas govoreći o Trumpovoj politici razdvajanja djece od roditelja na granici s Meksikom. Tema je ponovno aktualna jer je sama administracija priznala da ne može pronaći roditelje 545 djece (!) koja su još uvijek u njihovoj skrbi. “Mi smo predmet poruge u svijetu! To krši svaku ideju o tome što smo kao nacija! Ta su djeca sama! Nemaju kamo otići! To je zločin!” “O njima se dobro skrbi, smješteni su u čiste objekte”, uzvratio je Trump i Bidenu donio barem još koji postotak glasova žena.

Trump je demonstrirao svoje mračno poimanje svijeta

Rasprava je potom skrenula na širu temu imigracije, gdje je predsjednik još jednom demonstrirao dio svog mračnog poimanja svijeta. Govorilo se o politici “Uhvati i pusti” iz vremena Baracka Obame, gdje bi ilegalnim imigrantima bilo dopušteno da ostanu na slobodi do dana suđenja, gdje bi bio riješen njihov imigrantski status. Iako bi velika većina tih imigranata došla na sud, Trump ih već godinama prikazuje kao ubojice, silovatelje, “životinje” i “članove bandi” te laže da nikad ne dolaze na sud. Sinoć je dodao: “Došli bi samo oni koji imaju – kako da kažem – nizak kvocijent inteligencije”.

Sažeo je tu Trump barem tri važna uvida o svom poimanju svijeta: prvo, zakon je moguće provesti samo prisilom, a ne i privolom; drugo, zakona se pridržavaju samo ljudi s niskim kvocijentom inteligencije; treće, ne-bijeli imigranti ili su razbojnici ili imaju nizak kvocijent inteligencije. Donald Trump je hodajući laboratorij socijalnog darvinizma.

Konačno, fokus grupe nakon debate pokazale su da je pitanje oštrih političkih podjela u Americi još jedna točka na kojoj se biračima više sviđa Bidenov nego Trumpov pristup. Bivši potpredsjednik cijelu je večer ponavljao kako je Amerika jedna zemlja, a ne zbroj crvenih (republikanskih) i plavih (demokratskih) država, kako je vrijeme za smirivanje strasti i kako će biti predsjednik svih Amerikanaca ako bude izabran. Trump je i u ovoj debati govorio o tome kako je koronavirus problem plavih država (što nije točno) i cijelo vrijeme je općenito nastupao prema Bidenu s gardom “vi demokrati”, “vi ljevičari”, dok je Biden češće govorio “mi”, “zajedno”, “obje stranke”.

Dvije teme na kojima je i Trump upisao neke bodove

Na dvije teme i Trump je upisao neke bodove. Bidena je prilično uspješno stjerao u kut oko kaznenog zakona iz 1994. godine, na kojemu je on radio, a koji je u zatvore poslao natprosječno veliki broj crnih muškaraca. Dio je to razrađene strategije: samo dvije demografske grupe pokazuju na ovim izborima više simpatija za Trumpa nego 2016. godine: crni muškarci i latinosi oba roda.

Upravo bitka za više glasova crnih muškaraca – pogotovo mladih crnih muškaraca – vodi Trumpa da kritizira Bidena kao osobu koja je izmislila pojam “superpredatora” i “napunila zatvore crncima”. Nije sigurno da će Trump ovime osvojiti puno glasova, ali više ni nema puno izbora. Biden se jasno ogradio od posljedica kaznenog zakona iz 1990-ih, nazvavši ga “greškom” – nešto što Trump nije napravio niti jedan put u cijelom političkom životu.

Drugo polje na kojemu je Trump zvučao efektno, barem na prvu loptu, bili su njegovi napadi na Bidena kao “vječnog političara”. “Zašto to nisi riješio u pedeset godina koliko si bio u Washingtonu?”, “Zašto to niste napravili ti i Obama u osam godina na vlasti? Samo pričaš, samo obećavaš, klasični političar!” – govorio je Trump i sigurno uvjerio dio gledatelja.

Trump pokušao debatu okrenuti prema teorijama o Bidenovu sinu

Ti napadi zvuče manje uvjerljivo nego 2016., jer sad i Trump ima četiri godine u kojim mnoge stvari nije napravio nego ih samo obećava. Najznačajnija – ponovno nije odgovorio što će napraviti kad Vrhovni sud, tjedan dana nakon izbora, vrlo izgledno ukine Obamacare i 20 milijuna ljudi ostane bez zdravstvenog osiguranja. Trump već četiri godine obećava “prekrasan novi zakon o zdravstvenom osiguranju”, ali on ne postoji ni kao ideja, kamoli plan. Ni sinoć o njemu nije rekao ništa osim praznih riječi.

Mogao je među Trumpovim uspjesima biti još jedan, da se držao sugestija svojih savjetnika i govorio o ekonomiji, jedinoj temi u kojoj Amerikanci još misle da su Trump i Biden usporedivi (u svim drugima vodi Biden). Trump je u nekoliko navrata pokušao raspravu odvesti u svom smjeru, ali ne da bi govorio o ekonomiji, nego o Bidenovom sinu Hunteru. U režiji Rudyja Giulianija, produkciji ruskih obavještajnih službi, a distribuciji Fox Newsa, Breitbarta, Daily Callera i drugih glasila krajnje desnice, već se danima širi splet teorija zavjere o inkriminirajućim materijalima s navodnog laptopa Bidenovog sina koje idu od korupcije do najgnusnijih optužbi.

Američki mediji (ili “mainstream mediji”, kako ih zove desnica) ignoriraju te obavještajne podvale, a Trump ih je pokušao ukrcati u javni prostor skrećući temu debate na Huntera Bidena. No, osim jednog Bidenovog odgovora da su to sve laži i podvale, Trump nije uspio stvoriti dovoljno dima da bi ostali mediji u idućim danima počeli prežvakivati sadržaj “Hunterova laptopa” kao što su 2016. prežvakivali mailove Hillary Clinton. Nije lako dvaput prodati isti trik.

Iz perspektive civiliziranosti, ova je debata bila normalna

Od ostalih highlighta, Trump se još jednom proglasio “najboljim predsjednikom za američke crnce u povijesti, s mogućim izuzetkom Abrahama Lincolna“. Kad ga je Biden u svom idućem odgovoru posprdno nazvao “ovaj Abraham Lincoln ovdje”, Trump nije shvatio šalu, nego je pomislio da je Biden toliko dementan da ne zna kako ne debatira protiv Lincolna. Od silnog spinanja o maloumnom Bidenu zakazao je mozak samome Trumpu. Bidenov point je bio da je Trump “najveći rasist među američkim predsjednicima modernog doba”. To spominjem usputno i zvuči gotovo samorazumljivo, ali takva rečenica u bilo kojoj predsjedničkoj debati u posljednjih 60 godina pamtila bi se kao najvažnija za povijest.

Iz perspektive civiliziranosti, ova je debata bila normalna; iz perspektive laganja bila je festival Trumpovih neistina i obmana. Ovu debatu će svi brzo zaboraviti, o onoj prošloj govorit će se desetljećima. Konačno, bila je ovo još jedna propuštena Trumpova prilika. Ništa nije sigurno, ali se čini da Bidena od Bijele kuće dijeli još samo 11 dana.