Nekad je nužno odabrati stranu

Telegramov Drago Hedl dugo je razgovarao s Vladom Šeksom

O primanju Vučića u Europsku pučku stranku, HDZ-u nakon Karamarka, svojoj ulozi u dolasku Plenkovića i njegovim počecima na funkciji premijera

FOTO: Vjekoslav Skledar/Telegram

S Vladimirom Šeksom, doajenom hrvatske političke, scene razgovaramo nakon osječkog predstavljanja njegovih dvaju knjiga sjećanja – sjećanja na stvaranja Hrvatske i Domovinski rat, te na pad Vukovara. Razlog zašto se na predstavljanje knjige odlučio u jednom osječkom kafiću, a ne u nekom reprezentativnijem i većem prostoru, otkrio je na promociji: točno preko puta kafića na drugoj strani Europske avenije, u krugu od pedesetak metara, tri su mjesta koja su bitno obilježila život tog rođenog Osječanina: zgrada u kojoj je bio njegov odvjetnički ured, gdje je radio od 1972. do 1981. godine, zgrada Općinskog i Županijskog suda (gdje je kratko radio kao sudac, a potom na istom sudu bio osuđen na 13 mjeseci zatvora zbog ”protudržavne djelatnosti”), te zgrada Osječkog zatvora, koju je također upoznao.

Za manje od dva tjedna, na Dan Grada Osijeka, bit će mu dodijeljeno najveće priznaje grada u kojem je rođen 1. siječnja 1943. Postat će počasni građanin Grada Osijeka. Do sada, Šeks je tu titulu dobio u mnogim hrvatskim sredinama – ako smo uspjeli sve pobrojati – u 17 ili 18 općina i gradova. No, ova iz njegovog rodnog grada dolazi posljednja. Pitamo ga je li to potvrda izreke kako nitko nije prorok u vlastitu dvorištu.

ŠEKS: Prastara je istina da nitko nije prorok u svome selu. Ideja o počasnom građaninu Osijeka nije potekla od mene. Nisam to priželjkivao, niti inicirao na bilo koji način. Potekla je od više stranaka, ne samo jedne. Rekao sam im tada kako bi to za mene bila velika čast i da bi mi bilo jako drago da u svom gradu, u kojem sam doživio i proživio i dobrog i zlog, svoje najveće radosti i tuge, doživim priznanje da sam pridonio razvoju Osijeka.

Ali sam rekao: ‘Dajte neka to bude konsenzusom’. Pokušali su i došlo je suglasja svih, osim jednih. Tada sam sugerirao da se od toga odustane, jer ne želim dobiti priznanje nadglasavanjem. Poznavajući prirodu i ćud nekih ljudi – a posebno jednog čovjeka – nisam želio da inicijativa izazove podjele. Odustao sam, ali su se javili brojni ugledni ljudi iz osječkog javnog života, uvjeravali me da ne odustanem i da sam zaslužio priznanje, nakon čega sam pristao.

Ne znam je li u ikojem gradu atmosfera u tolikoj mjeri zatrovana kao u Osijeku, toliko je mržnji i podjela, toliko osobnih animoziteta. Ovo je prigoda, gledajući politički, da u Osijeku dođe do svojevrsnog zatopljenja odnosa suprotstavljenih političkih opcija.

TELEGRAM: Više ste od četvrt stoljeća u politici, a neki mediji tvrde da ponovo proživljavate političku mladost? U čemu je tajna vaše političke dugovječnosti?

ŠEKS: Nema tu nikakve tajne. Ja sam homo politicus i bez politike ne mogu. Odustao sam od traženja udjela u vlasti. Našao sam svoje mjesto u politici u Savjetodavnom vijeću Hrvatske demokratske zajednice.

TELEGRAM: Imali ste razne funkcije u politici. Je li neka ambicija ostala neostvarena?

ŠEKS: Često se pogrešno govori da mi je ambicija bila postati predsjednikom HDZ-a. Želja da postanem predsjednik Hrvatske demokratske zajednice je možda nekada bila u dalekim predjelima moga promišljanja, ali to nisam ni pokušao postići stjecajem različitih okolnosti. Dok je predsjednik Tuđman bio živ, jasno, nije moglo biti ni govora o tome.

Nakon toga, 2000. godine, kada sam bio v.d. predsjednika HDZ-a, nisam osjećao skrupula da se natječem za mjesto predsjednika HDZ-a iako sam to mogao, vjerujem s velikim uspjehom. Nosio sam teret negativne prtljage, bio sam istaknuti protagonist državotvorne politike u kojoj je osim sjajnih dionica, bilo i pogrešaka i propusta. Zbog toga sam smatrao da novi predsjednik mora biti netko neopterećen time.

seks6
Vjekoslav Skledar/Telegram

TELEGRAM: Mediji su vam pripisivali velike zasluge za pobjedu Andreja Plenkovića na zadnjim unutarstranačkim izborima u HDZ-u. Koliko ste i kao pomogli Plenkoviću?

ŠEKS: Nisam izravno ni na koji način pomogao Andreju Plenkoviću pobijediti na unutarstranačkim izborima. Pobjedu je izborio on sam jer su ga članovi HDZ-a uvjerljivo prepoznali kao lidera, a njegov program kao najbolji za HDZ. U Plenkoviću sam vidio izvrsnog predsjednika HDZ-a jer za to ima sve potrebne atribute.

Istodobno sam definitivno shvatio da je Tomislav Karamarko opasnost za HDZ, čovjek koji HDZ vuče u poraze i vodi štetnu politiku i za HDZ i za Hrvatsku. Povlačio je poteze koje su HDZ prebacivali na kolosijek pun retrogradnih ideja. Zbog svega toga, podupro sam Plenkovićevu osobnu odluku da se kandidira za predsjednika stranke.

TELEGRAM: Je li točno da ste jedan od onih koji su presudno utjecali na Plenkovića da se kandidira za šefa HDZ-a?

ŠEKS: To je Andrejeva osobna odluka, o kojoj smo razgovarali i koju sam podupro. Pred prve unutarstranačke izbore po načelu jedan član – jedan glas, Plenkoviću sam iznio svoje razmišljanje i savjet da nije trenutak da uđe u utrku jer bi se cijela Karamarkova mašinerija sručila na njega koristeći različite falsifikate kako bi ga kompromitirala.

Osim toga, tadašnja eventualna pobjeda u unutarstranačkim izborima, rezultirala bi jednom nemogućom političkom situacijom s Karamarkom kao potpredsjednikom Vlade. Stoga je Andrej donio ispravnu odluku da se tada ne kandidira za predsjednika stranke. Na Saboru HDZ-a, javno je upozorio da stranka ne može biti talac jednog čovjeka. Nakon neuspjeha u preslagivanju parlamentarne većine te odluke o raspuštanju Hrvatskog sabora, donio je odluku da se kandidira za predsjednika HDZ-a.

TELEGRAM: Kako biste usporedili načine na koji je HDZ funkcionirao u vrijeme Tomislava Karamarka s onima kako funkcionira sada kada je na čelu stanke Plenković?

ŠEKS: Razlika je ogromna. Uvijek ističem da je dolaskom Plenkovića na čelo HDZ-a u stranci zavladao duh slobode i izražavanja kritičkog mišljenja. Na svim sastancima potiče pojedince da slobodno izraze svoj kritički stav te eventualno neslaganje. Ranije je kritičko mišljenje predstavljalo krimen. Prethodni predsjednik je svako, i najdobronamjernije kritičko mišljenje, u svom mentalnom sklopu okvalificirao neprijateljskim činom.

I onda se tako prema tim ljudima i odnosio. Mentalni sklop Tomislava Karamarka bio je: ‘Tko nije sa mnom taj je protiv mene’. I po tom ključu marginalizirao je mnoge ljude. Posebno je važno što se danas političke odluke donose u skladu sa Statutom HDZ-a te institucionalno unutar stranačkih tijela, a ne u zatvorenim krugovima nekoliko ljudi, u Sheratonu. Plenković je u HDZ, ali i politički život Hrvatske, unio kulturu komunikacije i dijaloga, te svih pozitivnih stečevina europskog demokratskog miljea.

seks4
Vjekoslav Skledar/Telegram
seks9
Vjekoslav Skledar/Telegram

TELEGRAM: Kako biste opisali vaš sadašnji položaj u HDZ-u? Jeste li njime zadovoljni, je li to ono što želite?

ŠEKS: Zadovoljan sam svojim položajem u HDZ-u. Pročelnik sam savjetodavnog vijeća HDZ-a, tijela od dvadesetak vrlo respektabilnih ljudi u različitim područjima političkog i društvenog života, koje će uskoro početi funkcionirati. To savjetodavno vijeće, treba po nalogu predsjednika, predsjedništva ili na vlastitu inicijativu davati prijedloge u pogledu različitih vrsta politika. S tim sam potpuno zadovoljan i potpuno ispunjen, uz rad na memoaristici. Nemam više ambicija biti u aktivnoj politici, niti u Saboru ili Vladi, niti u nekim izvršnim tijelima stranke. Nisam ni član predsjedništva jer to ne može biti nitko tko je član savjetodavnog vijeća.

TELEGRAM: Zašto HDZ, a koliko znam ni njegovi zastupnici u EU parlamentu, nisu rekli ni riječi protiv prijama Srpske napredne stanke u Europske pučane, grupaciju u kojoj je i HDZ?

ŠEKS: Politička skupštine Europske pučke stranke (EPP) odredila je, slijedom odluke Radne skupine za nove članove, da Srpska napredna stranka postaje pridruženi član EPP-a. Punopravna članica SNS može postati jedino kada Srbija postane članica Europske unije, odnosno kada Srbija dovede sva područja svoga društva, uključujući i pravosuđe, na razinu standarda Europske unije.

HDZ je prilikom glasovanja o pridruženom članstvu bio suzdržan jer smatra da SNS mora nastaviti s jasnim odbacivanjem poražene velikosrpske politike, kao i zaustaviti pokušaje revizije prošlosti pravno nedopustivim širenjem kaznenopravne jurisdikcije. Odluka je razborita i vrlo dobro izbalansirana i može biti poen prema normalizaciji odnosa Srbije i Hrvatske.

TELEGRAM: Jednom ste rekli kako se važne odluke za Hrvatsku ne donose ni u Saboru ni drugim državnim institucijama, već izvan njih. Na što ste konkretno mislili i možete li to malo pobliže objasniti.

ŠEKS: Kolega Antun Vujić i ja, prateći izborne rezultate posljednjih parlamentarnih izbora, razgovarali smo o donošenju odluka u političkom sustavu sa socio-politoloških stajališta. No, puno je toga pogrešno protumačeno. Nisam rekao ni eksplicite ni implicite da se odluke koje se donose na vrhu državne vlasti donose u svjetskim centrima moći.

TELEGRAM: Dobro, a kad je o Hrvatskoj riječ?

ŠEKS: Što se, pak, tiče Hrvatske, moje je stajalište da su također postojali u prošlosti snažni lobiji ili gremiji koji su ukotvljeni i koji prezentiraju stranačkim vodstvima – i to najužem krugu iz stranačkog čelništva – određene ideje. Te ideje bi se tada često prihvaćale, transponirale kroz stranačka tijela, koja bi takve odluke usvajala kao vlastite. Potom bi one išle prema Vladi, Vlada ih predlaže parlamentu i Sabor bi ih usvajao. Zato sam rekao da je Sabor često bio pozornica gdje bi se izglasavale odluke već ranije donesene na drugim mjestima. To sve spada u krizu parlamentarizma, koja je očita u cijelom demokratskom svijetu. Vjerujem da je jačanjem institucija u Hrvatskoj moguće nadići takve izazove donošenja odluka.