Telegramov kolumnist Dragan Markovina dao vrlo dobar intervju o desnici

Dragan Markovina o imenovanju ministra kulture Hasanbegovića

08.11.2015., Gastro Globus, Zagreb - Nakon objave nepotpunih sluzbenih rezultata izbora Drzavnog izbornog povjerenstva (DIP-a) u stozeru Hrvatske demokratske zajednice okupljenima se obratio Tomislav Karamarko. 
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina komentirao je u intervju za Novi list uzroke i posljedice imenovanja Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture. Markovina je kao deklarirani aktivni antifašist rekao da očekuje kako će novi ministar srezati državne potpore za sve knjige koje mu ne odgovaraju, iz ovih ili onih razloga.

Izdavači liberalno-lijeve intelektualne literature će se, smatra Markovina, “naći u ozbiljnim problemima, jer će biti prepušteni tržištu, a svi znamo kakvo je tržište knjiga u Hrvatskoj.”

Antifašizam kao floskula

Markovina se u razgovoru s novinarem Novog lista osvrnuo na fašizam i antifašizam, atmosferu linča u Hrvatskoj i rastućem utjecaju Katoličke crkve te pokušaju aktualne vlasti da preoblikuje Hrvatsku prema vlastitom svjetonazoru.

Na upit o tome koliko je u pravu Hasanbegović kada tvrdi da je antifašizam floskula, Markovina kaže da gledajući poteze koje je vukla Tuđmanova vlast, onda je jasno da je antifašizam u Ustav ušao simbolički, manjim dijelom zbog Tuđmanove osobne povijesti, a većim zbog međunarodne zajednice.

Dragan Markovina
Dragan Markovina PIXSELL

“Niste mogli očekivati podršku za nezavisnost jašući na priči o nastavljanju Pavelićeve NDH. Antifašizam se u Ustavu našao kao smokvin list za pokrivanje onog što se zapravo događalo. S te strane razumijem frustraciju Tomislava Karamarka i sličnih desničara unutar HDZ-a i desnijih stranaka”, kaže Markovina koji smatra da aktualna vlast želi izvesti stvari na čistac i pokazati se zapravo mislilo, a mislilo se ovo što se događa danas. Dodaje i da Hrvatske kakvu poznajemo ne bi bilo bez partizanske borbe, antifašizma i ZAVNOH-a, no čak i da tome nije tako, temeljne vrijednosti antifašizma trebale bi biti temelj svakog normalnog društva.

Izazivanje ideoloških ratova

O izboru Zlatka Hasanbegovića, Markovina se slaže da je u smislu metodologije i pristupa izvorima, Hasanbegović dobar i profesionalan povjesničar. No u pogledu njegovog svjetonazora, Markovina kaže da je na njega znatno utjecalo identitetsko pitanje te da je to vidljivo u njegovim radovima.

O njegovom izboru na mjesto ministra kulture, Markovina je ustvrdio da Hasanbegović na perfidan način izaziva ideološke ratove.

Zlatko Hasanbegović
Zlatko Hasanbegović PIXSELL

“Hasanbegović govori kako se moramo riješiti duhova prošlosti i izgraditi novu nacionalnu paradigmu. Pritom iz svakog njegovog nastupa vrišti da se on prvi ne može riješiti duhova prošlosti. Nova nacionalna paradigma na koju poziva zapravo je zazivanje totalitarizma i odraz totalitarne svijesti. Zašto bi imali jednu nacionalnu paradigmu? Tko se u tu paradigmu ne bude uklapao, taj neće imati pravo na egzistenciju u kulturi ili bilo čemu drugom”, kaže Markovina.

Fašizam u 2016.

Stav da je antifašizam floskula često se potkrepljuje argumentacijom da je to besmislica jer fašizma više nema. Kada se u 2016. godini govori u fašizmu u Hrvatskoj, Markovina kaže da je ideološka struktura koja je omogućila ratne zločine poput Lore, Velesajma ili Pakračke poljane ostala praktički netaknuta.

“Sve to dovelo je do buđenja radikalnog desnog stava i diskursa u Hrvatskoj: do prosvjednika u Savskoj, do televizijskih emisija poput Bujice u medijskom mainstreamu, do toga da gradonačelnik Splita na 10. travnja stavlja vijenac na spomenik s imenom ustaškog zločinca, do toga da stotine ljudi pred državnom agencijom viču – “za dom spremni”…

To danas smatramo normalnim”, kaže Markovina. Dodaje i da je normalno da Vijenac Matice hrvatske već godinama objavljuje tekstove u kojima se tvrdi da Jasenovac nije bio nikakav logor smrti. “Ako to nisu pojave neofašizma, ja doista ne znam što jesu.”

Ugrožavanje sloboda manjina

O atmosferi linča i ugrožavanju sloboda manjina, Markovina smatra da su slobode srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj itekako ugrožene, unatoč kvalitetnom ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama. Markovina se dotaknuo i referenduma o braku te istaknuo da je i to ugrožavanje sloboda jedne skupine ljudi.

“U tom slučaju slobodu i civilizacijske vrijednosti ne ugrožava militantni nacionalizam, nego klerikalna i konzervativna svijest, koja pokušava nametnuti jedan sustav vrijednosti cijelom društvu. Tko god se tome suprotstavi proglašava se neprijateljem i izdajnikom.”

Markovina o Velimiru Bujancu

Markovina kaže da nitko s dovoljnom razinom samopoštovanja i poštovanja prema ovom društvu ne bi dolazio Bujancu u emisiju. Nadovezujući se na prosvjede protiv Vijeća za elektroničke medije, Markovina ocijenjuje da se ovdje radi buđenju ulične desnice s neofašističkim nakanama.

Velimir Bujanec
Velimir Bujanec PIXSELL

“Kad imate hordu ljudi koja na razumnu odluku Vijeća, što god ja o tom vijeću mislio, dolazi stvoriti atmosferu linča i skandirati »za dom spremni« – to je nedopustivo.”

Realizacija poljskog i mađarskog scenarija

Kao rasplet ovakvog razvoja događaja, Markovina je kazao kako je vrlo jasno da je nakana aktualne vlasti realizacija poljskog i mađarskog scenarija. ” jedne strane radikalni kapitalizam, a s druge ideološka kontrarevolucija u punom smislu riječi.”

Ipak, Markovina naglašava ključnu razliku između Hrvatske i Poljske i Mađarske – desne opcije su u tim zemljama dobile veliku potporu, što kod nas nije slučaj. Markovina podsjeća da premijer u Hrvatskoj nije dobio ni jedan glas birača, a da je MOST dobio veliki broj glasova s potpuno drugačijom pričom.

O MOST-u kaže: “Iznevjerili su sve što su obećavali. Imate, dakle, tanku većinu nastalu i na prevari birača. Ovo što je sada postalo hrvatska vlada pokušava promijeniti svjetonazorsko stanje u zemlji i to rade na silu. Mislim da to neće baš proći tek tako.”

Božo Petrov
Božo Petrov PIXSELL

Klerikalizacija Hrvatske

Markovina smatra da su imenovanja Hasanbegovića i Crnoje gurnula u drugi plan raspravu o sekularizaciji države. “Mislim da je to najbitnije pitanje, jer HDZ će doći i proći, ali duboka klerikalizacija hrvatskog društva je nešto što ostaje, što hvata sve dublje korijene.”

Markovina je ocijenio da je klerikalizacija najveća tragedija ovog društva te da se nije smjelo dopustiti vjeronauk u školama. “Ne zato što bih ja imao nešto protiv crkve same po sebi i protiv vjere u boga, nego zato što je uistinu u pitanju atak na sekularno društvo, stvar naprosto nespojiva s idejom javnog školstva. To je problem koji sad eskalira, jer ga nitko nije niti pokušao riješiti.”

Cijeli intervju Dragana Markovine u Novom listu pročitajte OVDJE.