Novi skandali HRT-a, destrukcija Sveučilišta i jedna ohrabrujuća poruka iz Crkve

Tjedan je obilježen novim sporom premijera i predsjednika, Borasovim preživljavanjem i vječnom agonijom oko cjepiva

Protekli tjedan obilježen je pravnim i principijelnim sporom premijera i predsjednika oko toga tko će voditi Vrhovni sud, novim obračunima vodstva HRT-a sa svojim istaknutim novinarima, Borasovim preživljavanjem na čelu zagrebačkog sveučilišta, Plenkovićevom fascinacijom Alan Fordom i nastavkom trakavice oko dolaska cjepiva u zemlju.

Pitanje Vrhovnog suda

Kao što nas je naviknuo u premijerskom mandatu, Zoran Milanović i u predsjedničkom varira od besmislenih izjava i nacionalističkog populizma, do otvaranja ozbiljnih tema i pokušaja da ukaže na bitne probleme funkcioniranja sustava i države. Ovo posljednje ovog puta je ispoljio kroz inzistiranje na izboru nove osobe koja će voditi Vrhovni sud, mimo tek formalnih natječaja koji služe da bi se stvari nastavile po starom.

Problem je sada, ako ništa drugo, postao ozbiljno vidljiv, izveo je premijera Plenkovića na čistinu, a predsjednika Sabora prisilio na dubioznu odluku da samoinicijativno odlučuje o ustavnosti predsjednikovog prijedloga i ne stavi ga na dnevni red. Rasplet ove priče puno je bitniji za budućnost zemlje, nego što se naizgled čini.

Obilježavanje 8. marta

Međunarodni Dan žena i ove je godine obilježen podsjećanjem na potplaćenost žena u odnosu na muškarce, formalnim čestitkama bez prevelikog spominjanja ljevičarskih korijena tog dana, još jednim apsurdnim osvrtom Zorana Milanovića na tu temu te osvježavajućom porukom biskupa Uzinića koji se posljednjih godina izdvaja kao drukčiji glas iz crkve. Uzinić je, između ostalog, napisao:

“Danas se prisjećamo jednog događaja koji je postao simbol borbe za vaša ženska prava. I što god mislili o nekim ideološkim korištenjima ovog događaja, on je imao i ima vrlo važnu ulogu u prepoznavanju jedne od temeljnih kršćanskih istina, koju smo nažalost i mi sami u Crkvi zaboravili i nismo u skladu s njom živjeli, a to je istina da svi ljudi – žene i muškarci – imaju jednako dostojanstvo. Ona je nešto što smo dužni propovijedati, ali još više nešto u skladu s čim moramo živjeti svoje odnose.

Ta istina od svih nas zahtijeva zalaganje za zaštitu jednakog dostojanstva i jednakih prava svih ljudi, a što uključuje i jednako dostojanstvo i jednaka prava i vas žena. Ona nas obvezuje na napuštanje različitih stereotipa koji se protive toj jednakosti i stvaranje ozračja u kojemu će se moći čuti vaš glas i problemi s kojima se susrećete u Crkvi, društvu, ali i u svojim obiteljskim zajednicama.”
Ohrabrujuće.

Okolnosti Bandićeve smrti

Bez obzira na pozivanje na malograđanski moral, pa i vapaj od strane obitelji, logičan je interes javnosti za rasvjetljavanje okolnosti smrti Milana Bandića, koji je iznenada preminuo dok je obavljao dužnost gradonačelnika. Nakon prijave Stjepana Perka te će se činjenice sada morati konkretno istražiti, a ishod će, kakav god bio, konačno zaustaviti nagađanja.

Početak suđenja Nadanu Vidoševiću

Iz daleke se pak prošlosti pred svjetlom javnosti ukazao Nadan Vidošević, dugogodišnji čelnik Hrvatske gospodarske komore, čovjek čiji je ekonomski i politički uspon počeo nakon privatizacije Dalmacijacementa u kojem je radio pa postao direktor, nekadašnji predsjednik Hajduka i predsjednički kandidat i jedan od onih zavodljivih Splićana, poput Sanadera i Ramljaka, koje su okolnosti pomazile. On je, naime, nakon osam godina tek sada iznio obranu na suđenju u tzv. aferi Remorker. Što sve govori o pravosuđu i njegovim spektakularnim uhićenjima.

HRT u novoj epizodi obračuna s novinarima

Jednako kao i u pravosuđu, na HRT-u također nema ništa novog. Hrvoje Zovko, inače predsjednik HND-a ponovno je dobio otkaz, nakon što ga je sud vratio na posao, što vodstvo HRT-a opravdava prijavom za mobing. Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara i jedna od onih čiju su ozbiljnu kvalitetnu i gledanu emisiju bezrazložno ukinuli dobila je opomenu pred otkaz zbog intervjua u Nacionalu, a ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić dobio je jedan opsežni slavljenički intervju, povodom četvrte godišnjice na čelu te kuće u subotnjem izdanju Večernjeg lista.

Anka Mrak Taritaš i pitanje konteksta

Nitko u političkom životu neće tako bolno osvijestiti koliko je kontekst bitan kao Anka Mrak Taritaš nakon što prođe prvi krug izbora za novog zagrebačkog gradonačelnika. Nakon što na prošlim izborima nije bila bez izgleda protiv Bandića u drugom krugu, ovdje će jedva primijećena trčati počasni krug za opstanak vlastite stranke i prelazak praga. S upitnim izgledima da se to i ostvari.
U međuvremenu Davor Filipović postaje sve veći teret HDZ-u, što je do vrhunca doveo s presicom ispred škole i nije nemoguće da Plenković ipak reagira, za što nema još puno vremena.

Nesmjenjivi Boras

Senat Sveučilišta u Zagrebu ispisao je krajem tjedna još jednu tužnu epizodu u svom poniranju ka dnu i odvlačenju institucije u istom smjeru. Kad su shvatili da za Borasovo razrješenje trebaju glasati javno opet je ostalo onih istih trinaest usamljenih ljudi na jednoj strani, a oportunistička većina na drugoj.

U Splitu ništa novo

Grad Split je pak naumio ozbiljnu nepravdu koju je nanio Miljenku Smoji izbrisati tako što će ga za životno djelo nagraditi četvrt stoljeća nakon smrti, istovremeno s godišnjom nagradom 72. bojni Vojne policije, za neupućene onoj čiji su pripadnici sudjelovali u zločinima u Lori. Ostaje pitanje zbog čega godišnja nagrada vojnoj postrojbi, a ne ona istinska životna? Čemu to skrivanje?

Agonija oko cjepiva

Agonija oko cjepiva se, nažalost jednako nastavlja, a po novim informacijama, Hrvatska će biti ozbiljno zakinuta u broju dostupnih cjepiva od strane Europske unije. Iza nje su u gorem položaju jedino još Bugarska i Latvija, Plenković je u međuvremenu odustao od soliranja po pitanju uvoza ruskog Sputnjika, nije načisto bi li protestirao zbog svega ili ne i po svemu sudeći predstoji nam samo čekanje.

Alan Ford

Tjedan je na kraju završio alanfordovski, odnosno posjetom premijera izložbi ‘Nastavit će se…strip i vizualna kultura u Hrvatskoj’ u Muzeju suvremene umjetnosti, nakon koje je izjavio da je oduvijek bio fan tog stripa i da ima preko 300 prvih brojeva koje je kupovao na Kvatriću. Nema nikakve potrebe da sumnjamo u Plenkovićeve riječi, ali nikako se čovjek ne može ne zapitati kako se netko tko je odrastao na Alan Fordu našao u siroliverovskom okruženju na poziciji Broja jedan, bez da uoči ironiju u čitavoj priči?