Nekad je nužno odabrati stranu

Teretili su ga za opake milijunske muljaže i nikad mu ih nisu uspjeli dokazati. Sad je uhićen zbog mita sutkinji

Blažo Petrović centralna je figura brojnih sudskih postupaka

18.12.2000., Zagreb - Blaz Petrovic ulazi u kombi u pratnji pravosudne policije. rPhoto: Vjesnik/Pixsell
FOTO: Vjesnik/Pixsell

Zbog sumnje da je podmitio sutkinju Općinskog suda u Šibeniku Maju Šupe jučer je uhićen i Blažo Petrović, čovjek koji u javnosti slovi kao kontroverzni poduzetnik. USKOK tvrdi da je sutkinji platio ukupno 15 tisuća eura mita ne bi li mu izrekla oslobađajuću presudu u postupku zbog muljaža sa zemljištem u Tisnom.

Bilo je to prije gotovo deset godina, no tek sada je otvorena istraga. Petrović krivnju za mito negira, a ključni dokaz u ovom postupku iskaz je njegovog nekadašnjeg zaposlenika, te uplatnica na iznos od šest tisuća eura koju ju je navodno upravo Petrović potpisao za sutkinju Šupe.

Ona ga je, prema USKOK-ovim tvrdnjama, oslobodila krivnje samo zbog tog mita. Kasnije je njezinu presudu potvrdio viši sud. Zato Maja Šupe uvjerava da Petrović doista nije bio kriv, no postavlja se onda pitanje zašto je plaćeno mito. Bilo kako bilo dok se čeka rasplet ovog najnovijeg korupcijskog slučaja u domaćem pravosuđu, zanimljivo je osvrnuti se na ranije procese u kojima je Blažo Petrović bio jedan od aktera.

Petrović je neosuđivan čovjek

Zanimljivo je da je u svim dosadašnjim kaznenim postupcima Petrović oslobađan krivnje, pa je tako, u ovom trenutku on neosuđivana osoba. Većina dosadašnjih optužbi protiv njega bila je iznimno ozbiljna.

Tako je još početkom 2000.-ih bio uhićen zbog sumnje da je s trojicom pomagača iznuđivao liječnika Ivana Majhera. Prema optužnici su tražili isplatu 20 milijuna kuna, nakon što su preuzeli potraživanje koje je prema gospodinu Majheru imala banka. U pitanju je proces koji je tada bio poznat kao suđenje “maloj zločinačkoj organizaciji”, dok je istovremeno trajao i tada najveći takozvani remetinečki proces protiv optuženih za pripadnost zagrebačkoj mafiji, s Nikicom Jelavićem na čelu. Petrović na kraju nije osuđen, kao uostalom ni Jelavić.

Međutim, u tom postupku Petroviću su se pod blokadom našli poslovni udjeli u tvrtki A.G.M.- trgovina. Baš tada, tvrdit će kasnije na sudu, planirao ih je prodati Boži Čuli (nije riječ o vlasniku Partner banke op.a.) i to za 18 milijuna kuna. Zato je tužio državu i tražio odštetu od 14,8 milijuna kuna. Toliko je, naveo je u tužbi, iznosila razlika između iznosa na kojeg je računao od Čule, te 3,1 milijun kuna koliko je 2003., kada je A.G.M. – trgovinu konačno prodao, dobio od firme u vlasništvu Hrvoja Petrača. Pravomoćnom presudom tužba mu je odbijena, no Petrović ne odustaje već traži od Vrhovnog suda RH reviziju spora.

Procesi zbog golemih cifri

Zahtjev za revizijom Petrović je podnio i nakon što je lani pravomoćno izgubio spor u kojem je tražio 15 milijuna kuna od Republike Hrvatske i Luke Rijeka. Preciznije, taj iznos tražila je tvrtka Mantex, koju je Petrović osnovao, a u tužbi su tvrdili da su vlasnici nekretnina u Luci Rijeka koje su 2014. proglašene pomorskim dobrom. Zbog proglašenja pomorskog dobra, uvjeravali su sud, izgubili su milijunsku zaradu.

Međutim, sudovi su ih odbili, utvrdivši da taj dio Riječke Luke uopće nije njihov, a i prilično su zakasnili s podnošenjem tužbe. Unatoč pravomoćnoj odbijenici, tvrtka Mantex ne odustaje od spora s državom i lukom.

Otkup dugova i zemljišta

Petrović se osobno našao na klupi za optuženike kada je državno odvjetništvo prije par godina tvrdilo da je iz svoje tvrtke Morovik izvukao 9,6 milijuna kuna. Radilo se o dijelu potraživanja Jugoslavenskih željeznica koje je još 2004. Petrović otkupio zajedno s tvrtkom Java. Prema optužnici, kada je raskinut ugovor na temelju kojeg je taj dug preuzet, novac je vratio Javi, čiji su direktori, pak, ta ista sredstva, naknadno predali njemu.

Iako je tužiteljstvo tvrdilo da je u pitanju teška zlouporaba položaja u kojoj je uz Petrovića sudjelovala i njegova tadašnja suradnica Vesna Kvartuč, vijeće Županijskog suda u Zagrebu oslobodilo ih je optužbe. Prema ocijeni suda tijekom postupka nije prikupljeno dovoljno dokaza o malverzacijama s tim milijunskim iznosom.

Nema sreće sa svim sucima

Onda je u siječnju 2019. Petroviću nepravomoćnom odlukom Općinskog suda u Splitu dosuđena odšteta jer mu je Slobodna Dalmacija navodno povrijedila čast i ugled člancima o njegovoj bespravnoj gradnji. Ova crtica sa suda ne bi bila polemična da se ne radi o odšteti od 10 tisuća kuna zbog teksta u kojem je Slobodna napisala istinu. Štoviše, zbog te iste bespravne gradnje u Makarskoj protiv gospodina Petrovića i njegove supruge Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu.

No, splitski suci smatrali su da novina doista mora platiti odštetu jer nije kontaktirala Petrovića prije objave spornog teksta, a nije im bilo prihvatljivo ni obrazloženje da se o Petrovićevoj bespravnoj gradnji pisalo u javnom interesu. Ipak, nakon žalbe, Županijski sud u Rijeci preinačuje presudu, pa Slobodna Dalmacija na kraju nije morala obeštetiti kontroverznog Petrovića.

U međuvremenu, osim optužnice za bespravnu gradnju, Petrović zaradio i optužnicu zbog prijetnje komunalnom redaru koji je obilazio njegovo sumnjivo gradilište. Zagrebački vodovod i Čistoća u više su navrata putem suda ovršavali Petrovića zbog dugova za odvoz smeća i naknadu za vodu. U pitanju su iznosi od par stotina do par tisuća kuna. On pak vodi više parnica tražeći povrat više stotina tisuća kuna od svojih navodnih dužnika.